Category: Strateški dokumenti

PRIGODA sudjelovala na predstavljanju ESF+ programa UČINKOVITI LJUDSKI POTENCIJALI 2021.-2027.

U srijedu, 15. ožujka 2023. godine u Rijeci, u organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike održana je promocija Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. na kojoj su predstavljene mogućnosti koje su na raspolaganju iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) za novo sedmogodišnje programsko razdoblje.   

Na početku događanja sudionicima su se obratili državni tajnik Ivan Vidiš i ravnatelj Uprave za upravljanje operativnim programima Europske unije Vicko Mardešić (MROSP) te ispred domaćina, zamjenica gradonačelnika Grada Rijeke Sandra Krpan i pročelnica Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade Primorsko-goranske županije Dragica Marač. 

Državni tajnik Ivan Vidiš predstavio je prioritetna područja ulaganja i ciljeve ESF+ naglasivši da je za provedbu Programa osigurano 2,3 milijarde eura za ulaganja u zapošljavanje, obrazovanje, socijalno uključivanje i zdravstvo kao četiri ključna područja. 

Ostvarene rezultate i iskustva u provedbi projekta „PRAXIS IURUS – Besplatna pravna pomoć i stručna praksa na Pravnom fakultetu u Rijeci“ financiranog sredstvima ESF-a iz financijskog razdoblja 2014.-2020. predstavio je prodekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof.dr.sc. Dario Đerđa, voditeljica projekta prof.dr.sc. Gabrijela Mihelčić i članica projektnog tima izv.prof.dr.sc. Adrijana Martinović.  

Dodatno je predstavljen i uspješno proveden projekt “Razvoj djece i mladih kroz STEM područje-RASTEM” čiji je cilj bila popularizacija STEM područja u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci. Provedene aktivnosti i učinak samog projekta predstavio je predsjednik Akademskog politehničkog društva APOLD Rijeka izv.prof.dr.sc. Damir Purković. 

Uz detaljniju prezentaciju informacija o mogućnostima financiranja, financijskim iznosima na raspolaganju i planiranim aktivnostima u 2023. godini, održana je i zanimljiva panel rasprava s predstavnicima tijela u sustavu upravljanja i kontrole korištenja ESF+ koji su aktivno sudjelovali u pripremi Programa, a imat će ključnu ulogu i u njegovoj provedbi. Doprinos zanimljivoj raspravi pružili su sudionici događanja svojim upitima i razmjenom iskustava provedbe prethodne financijske perspektive u kojoj su sudjelovali i prestavnici Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije. 

 

Izvor: https://esf.hr/esfplus/nastavak-promocije-esf-u-rijeci/ 

 

Pročitaj više
POZIV NA EDUKACIJU EU info dan s RRA@PGŽ, 16.3.2023. u RIHUB-u

U okviru EU projekta “Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije” Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije organizira edukaciju pod nazivom

EU info dan s RRA@PGŽ,

koja će se održati u četvrtak, 16. ožujka 2023. godine, s početkom u 10:00 sati,

u prostorima RIHUB-a, Ul. Ivana Grohovca 1/a, Rijeka.

Cilj edukacije jest pružiti informacije o Programu Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. i Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. te program Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027., predstaviti Indikativne godišnje planove poziva na dostavu projektnih prijedloga u okviru programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. i INTERREG programe prekogranične suradnje Italija-Hrvatska i Slovenija-Hrvatska te Central Europe i Europe, u kontekstu prvih poziva za dostavu projektnih prijedloga. Također, na edukaciji će se predstaviti relevantne informacije o novostima vezanima uz Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

Ovom prilikom pozivamo sve zainteresirane sudionike na sudjelovanje te molimo da prijavu na događanje dostavite na adresu e-pošte: ivana.pavlek@prigoda.hr  do 15. ožujka 2023. godine.

Ova edukacija sufinancirana je iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj,  i organizira se u okviru projekta „Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije“.

Program edukacije dostupan je u nastavku:

View Fullscreen
Skip to PDF content

Pročitaj više
Povjerenik Europske komisije za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit pokrenuo hrvatski program ESF+

Europski povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit službeno je pokrenuo program Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) vrijedan 2,26 milijardi eura za programsko razdoblje od 2021. do 2027. Povjerenik Schmit pokrenuo je novi program zajedno s ministrom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinom Piletićem na konferenciji pod nazivom „Europski socijalni fond plus za desetljeće razvoja”.

U ulaganjima iz programa ESF+ prednost će imati uključivanje ljudi na tržište rada, ulaganja u hrvatsko socijalno tržišno gospodarstvo i poboljšanje vještina za zelenu i digitalnu tranziciju. U okviru hrvatskog programa ESF+ 38 % ukupnog proračuna (858,8 milijuna eura) dodijeljeno je za poticanje aktivnih tržišnih politika, uključujući pripravništva, te mjera potpore zapošljavanju, samozapošljavanju i socijalnom poduzetništvu.

Zapošljavanje mladih također je strateški prioritet Hrvatske. To podrazumijeva provedbu pojačane Garancije EU-a za mlade i inicijative Aim, Learn, Master, Achieve (ALMA), kojom se mladima u nepovoljnom položaju nudi rad u inozemstvu.

Čak 227 milijuna eura izdvojit će se za usavršavanje i prekvalifikaciju radnika te promicanje cjeloživotnog učenja. Programom će se poboljšati i kvaliteta obrazovanja, posebno širenjem cjelodnevnog školovanja u osnovnim školama, prilagodbom kurikuluma na svim razinama obrazovanja kako bi se bolje uskladio s potrebama tržišta rada i ulaganjem u strukovno obrazovanje i osposobljavanje.

Gotovo trećina hrvatskih sredstava iz ESF-a plus potrošit će se na socijalnu uključenost, s naglaskom na usluge za djecu izloženu riziku od siromaštva, osobe s invaliditetom i starije osobe kojima je potrebna dugotrajna skrb. Pomoć u hrani i osnovna materijalna pomoć osigurat će se za tisuće osoba i obitelji kojima je potrebna. Školski obroci dijelit će se ranjivoj djeci.

Tijekom boravka u Zagrebu povjerenik Schmit posjetio je i kampus Sveučilišta Algebra. Algebra je najveća privatna obrazovna organizacija u Hrvatskoj koja pruža mogućnosti cjeloživotnog učenja i osposobljavanja u više od 20 gradova diljem zemlje. Osim toga, provodi ključne projekte u okviru programa Europskog socijalnog fonda (ESF), čija ukupna vrijednost iznosi više od 1,35 milijuna eura. Među njima su, na primjer, projekt „Digitalizacija i uključivost” u korist osoba s invaliditetom, kao i projekt „Obrazovanje u području informacijskih tehnologija za sigurniju budućnost” za cjeloživotno učenje.

U okviru novog programa ESF+, Algebra će biti jedna od obrazovnih ustanova koje provode novi model financiranja obrazovanja odraslih s pomoću sustava vaučera za nezaposlene i zaposlene osobe. 75 000 korisnika trebalo bi imati koristi od tog sustava do 2030. Zavod za zapošljavanje dodijelit će do 2026. najmanje 30 000 vaučera za zelene i digitalne vještine u okviru nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Nakon 2026. taj će se program nastaviti s financiranjem iz programa ESF+.

Promocija novog Programa se nastavlja te uskoro kreće i po ostalim hrvatskim gradovima prema sljedećem rasporedu:

Gospić, 14. ožujka 2023.
Rijeka, 15. ožujka 2023.
Dubrovnik, 22. ožujka 2023.
Šibenik, 23. ožujka 2023.
Varaždin, 28. ožujka 2023.
Karlovac, 31. ožujka 2023.

 

 

Izvor (i fotografije): Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj  https://croatia.representation.ec.europa.eu/news/povjerenik-schmit-pokrenuo-hrvatski-program-esf-2023-03-01_hr

Pročitaj više
Ravnatelj Vedran Kružić na zajedničkom sastanku svih regionalnih koordinatora u Novskoj

Ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ, Vedran Kružić sudjelovao je u Novskoj na zajedničkom sastanku svih regionalnih koordinatora koji djeluju na području Hrvatske . Sastanak je organizirao Regionalni koordinator Sisačko-moslavačke županije, dok su teme o kojima se raspravljalo bile akreditacije regionalnih koordinatora, projekta tehničke pomoći i pripreme za korištenje sredstava višegodišnjeg financijskog okvira za naredno financijsko razdoblje. Sastanku su nazočili i predstavnici Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU.

Sastanak je otvorila Andreja Šeperac, ravnateljica Regionalnog koordinatora SMŽ te najavila prvu temu sastanka, akreditaciju regionalnih koordinatora naglasivši iskustva velika iskustva u radu su velika, budući da hrvatski regionalni koordinatori imaju važne razvojne projekte čija uspješnost i kontinuitet ovise o nastavku tehničke pomoći.

Na sastanku je sudjelovao i Ivan Bota, ravnatelj sektora za regionalni razvoj u MRRFEU, koji je naglasio  važnost partnerskog odnosa ministarstva i regionalnih koordinatora, te istaknuo kako je u regionalnim koordinatorima na području Hrvatske zaposleno više od 500 osoba koje su produžena ruka ministarstva, te kako znanja i iskustvo koje stječu zaposlenici koordinatora predstavljaju rasadnik znanja za sve projekte koji nam dolaze u slijedećem programskom razdoblju.

Sastanak je bio povod za razgovor o projektu Tehničke pomoći i pripremi za korištenje sredstava Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a  za razdoblje 2021.-2027.

Izvor: https://rk-smz.hr/u-novskoj-odrzan-sastanak-regionalnih-koordinatora/ 

Pročitaj više
RRA PGŽ na 1. konstituirajućoj sjednici Odbora za praćenje Programa Konkurentnost i Kohezija 2021.-2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027.

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije sudjelovala je na 1. konstituirajućoj sjednici Odbora za praćenje Programa Konkurentnost i Kohezija 2021.-2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, koja se održala dana 25. siječnja 2023. godine u Zagrebu.

Tema ove 1. sjednice bilo je predstavljanje Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.  odnosno pregled ključnih aktivnosti i planiranih ulaganja (KT), rasprava o metodologiji za uspostavu okvira uspješnosti – pokazatelji PKK (KT) te pregled sustava upravljanja i kontrole (UT). U okviru predstavljanja Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027.  također su predstavljane ključne aktivnosti i planirana ulaganja (KT), metodologija za uspostavu okvira uspješnosti – pokazatelji ITP (KT) te je predstavljan pregled sustava upravljanja i kontrole (UT). Tijekom sastanka predstavnici Upravljačkog tijela održali su  i predstavljanje „Ex-ante procjene za financijske instrumente Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027.“, kao i raspravu vezano za usvajanje kriterija odabira operacija za FI – PKK 2021.-2027. i ITP 2021.-2027.  te su predstavljene informacije vezano za Komunikaciju, informiranje i vidljivost u razdoblju 2021.-2027.

Sjednica je ujedno omogućila i priliku za predstavljanje statusa ispunjenosti Uvjeta koji omogućavaju provedbu (ENC) kao i predstavljanje osnovnih odrednica Plana jačanja kapaciteta za korištenje fondova EU-a u RH u financijskom razdoblju 2021.-2027.

Pročitaj više
Objavljen prvi poziv iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. vrijeda više od 680 milijuna eura kroz ITU mehanizam za gradove

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije danas na svojoj web stranici objavljuje Poziv za urbana područja za provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizma) u financijskom razdoblju 2021. – 2027. vrijedan 681,27 milijuna eura.

Ova sredstva iz ovog Poziva koristit će 22 grada s urbanim područjem, ukupno 192 jedinice lokalne samouprave.

Prihvatljivi prijavitelji po ovom Pozivu su 22 grada koji su uspostavili urbana područja sukladno Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i smjernicama Ministarstva:

  • 4 urbane aglomeracije: Zagreb, Split, Rijeka i Osijek
  • 10 većih urbanih područja: Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci
  • 8 manjih urbanih područja koji su sjedišta županija: Koprivnica, Vukovar, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić i Pazin.

Svrha Poziva za urbana područja za provedbu ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2021. – 2027.  je donijeti Odluku kojom se utvrđuju urbana područja u kojima će se provoditi ITU mehanizam u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2021. – 2027.  Svrha ovog Poziva nije dodjela bespovratnih sredstava već se bespovratna sredstva dodjeljuju temeljem Poziva na dostavu projektnih prijedloga u postupcima dodjele bespovratnih sredstava  koji će se objavljivati nakon sklapanja Sporazuma o provedbi ITU mehanizma.

Za provedbu mjera održivog urbanog razvoja putem ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2021. – 2027. u okviru ITP-a osigurana je alokacija od 681,275 milijuna eura što iznosi 13,05% sredstava EFRR-a. Od navedenog iznosa 652 milijuna eura planirano je dodijeliti kroz bespovratna sredstva, a 29 milijuna eura kroz financijske instrumente.

Prijave se podnose u elektroničkom obliku na mail adresu: itu.poziv@mrrfeu.hr, a rok za podnošenje prijava je 28. veljače 2023. godine.

Glavni dokument kojim gradovi dokazuju da ispunjavaju preduvjete za provedbu ITU mehanizma je nacrt strategije razvoja urbanog područja stoga je to jedan od ključnih dokumenata koji se dostavlja uz prijavu, a detaljnije informacije o tome, kao i o samom ITU mehanizmu i njegovoj provedbi dostupne su u Pozivu kojem se može pristupiti putem web stranice Ministarstva.

ITU mehanizam je jedan od alata kojim se kroz fondove Europske unije potiče integrirani teritorijalni razvoj. Radi jačanja teritorijalnog pristupa ITU mehanizma iz razdoblja 2014.-2020. proširen je na ukupno 22 grada s urbanim područjem. Temelj za provedbu ITU mehanizma su strategije razvoja urbanih područja odnosno teritorijalne strategije u kojima urbana područja određuju svoje ciljeve i prioritete razvoja te ključne strateške projekte.

Financijska podrška urbanim područjima u ostvarivanju njihovih ciljeva pruža se iz EU fondova putem poziva na dostavu projektnih prijedloga koje objavljuje Ministarstvo u skladu s programskim dokumentima za korištenje EU fondova. U konkretnom slučaju podrška urbanim područjima planirana je u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. koji je odobren početkom prosinca, a kroz koji je za održivi razvoj urbanih područja u Hrvatskoj osigurana alokacija od čak 681,27 milijuna eura.

Poziv s pripadajućom dokumentacijom je objavljen na

Pročitaj više
Europska komisija odobrila Integrirani teritorijalni program 2021.-2027.

Nakon usvajanja Sporazuma o pratnerstvu u kolovozu 2022. godine i odobrenja najvećeg razvojnog Programa unutar Kohezijske politike – Programa Konkurentnost i kohezija, Europska komisija odobrila je i posljedni program unutar Kohezijske politike – Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027.  Integriranim teritorijalnim programom 2021.-2027. ostvaren je temelj za provedbu ulaganja koja su usmjerena na specifične potrebe određenih područja na lokalnoj i regionalnoj razini čime ravnomjerni teritorijalni razvoj Republike Hrvatske.

U okviru Integriranog teritorijalnog programa na raspolaganju je 1,569 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj te Fonda za pravednu tranziciju, koja će biti usmjerena prema jačanju regionalnog gospodarstva putem procesa industrijske tranzicije regija, ulaganju u razvoj pametnih i održivih otoka, razvoj pametnih i održivih gradova te ublažavanja učinaka tranzicije prema klimatski neutralnom gospodarstvu u Sisačko-moslavačkoj i Istarskoj županiji.

Iznos od 554,76 milijuna eura izdvojen je za Industrijsku tranziciju hrvatskih regija, koja su prvenstveno usmjerena na širenje inovacija kroz uspostavu strateških partnerstva za inovacije i razvoj inovacijskih klastera, na unaprjeđenje regionalne konkurentnosti Sjeverne, Panonske i Jadranske Hrvatske, na rast i razvoj MSP-ova u okviru regionalnih lanaca vrijednosti NUTS 2 regija, razvoj poduzetništva u urbanim područjima,  podrška razvoju specijalizirane poslovne infrastrukture za MSP-ove potpomognutih i brdsko-planinskih područja, te na razvoj pametnih vještina za industrijsku tranziciju.

Za ulaganja u vozni park čistoga gradskog prometa, biciklističku infrastrukturu i digitalizaciju gradskog prometa na raspolaganju su sredstva od 146,55 milijuna eura.

Velik dio dodijeljenih sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj unutar Programa usmjerit će se na  integrirana ulaganja u gradovima i na otocima u okviru razvoja urbanih područja kao pokretača regionalnog rasta i razvoja njihovih funkcionalnih područja te razvoj održivih i zelenih otoka, za koja su planirana sredstva od 682,76 milijuna eura.

U cilju razvoja gradova i jačanju njihove uloge kao pokretača regionalnog rasta planiraju se provoditi aktivnosti poput sanacije brownfield područja, vrednovanja, očuvanja, obnove i prezentacije materijalne i nematerijalne kulturne baštine, ulaganja u višenamjensku kao i modernizaciju i obnovu javne turističke infrastrukture, izgradnje i značajne nadogradnje zelene infrastrukture, uz ulaganja u mjere energetske učinkovitosti.

S ciljem podupiranja razvoja pametnih i održivih otoka ulaganja će se usmjeriti prema integriranim ulaganjima u javnu društvenu i poslovnu infrastrukturu, razvoj zelene i plave infrastrukture, ulaganja u fizičku obnovu i revitalizaciju objekata kulturne baštine, uz ulaganja u energetsku učinkovitost.

Iz Fonda za pravednu tranziciju osigurano je 185,8 milijuna eura za ulaganja koja će doprinijeti ublažavanju učinaka tranzicije prema klimatski neutralnom gospodarstvu kroz jačanje poduzetništva u zelenom i digitalnom gospodarstvu, smanjivanju emisija stakleničkih plinova, diversificiranje regionalnih gospodarstava i povećavanju mogućnosti zapošljavanja radne snage u Sisačko-moslavačkoj i Istarskoj županiji.

Predviđena ulaganja će se provoditi temeljem planova industrijske tranzicije za NUTS 2 regije, odnosno u skladu sa teritorijalnim strategijama za ulaganja u gradovima i otocima te teritorijalnim planom za pravednu tranziciju za ulaganja planirana unutar Fonda za pravednu tranziciju u skladu s bottom up principom.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/vijesti/europska-komisija-odobrila-integrirani-teritorijalni-program-2021-2027/5103 

Pročitaj više
Hrvatskoj odobren najveći razvojni Program unutar Kohezijske politike – Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.

Nakon usvajanja Sporazuma o partnerstvu u kolovozu 2022. godine kojeg su svečano potpisale u Zagrebu 29. rujna 2022. godine povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, poslana su i dva programa na odobrenje Program Konkurentnost i kohezija i Integrirani teritorijalni program. Europska komisija je usvojila Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., financijski najizdašniji Program unutar Kohezijske politike za Republiku Hrvatsku u novom financijskom razdoblju.

U proces izrade programa bili su uključeni svi relevantni hrvatski dionici, predstavnici svih dijelova hrvatskog društva. Osnovane su radne skupine (čiji je član bila i Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije), prema ciljevima politike Europske unije, poštujući načelo partnerstva, koje se temelji na pristupu višerazinskog upravljanja, a uključuje predstavnike s nacionalne te regionalne i lokalne razine kao i predstavnike gospodarskih i socijalnih partnera, civilnog društva, akademske i znanstvene zajednice, koji su sudjelovali putem četiri održane sjednice te niza sastanaka radnih skupina.

Ovaj Program uz sve nacionalne prioritete dodatno osnažen i regionalnim pristupom usmjerenim i na potpomognuta i brdsko-planinska područja Hrvatske.

Program Konkuretnost i kohezija preuzmite u nastavku:

Program Konkurentnost i kohezija, 2021.-2027.

PKK 2021-20271.9 MB

Izvor: MRRFEU, https://razvoj.gov.hr/vijesti/hrvatskoj-odobren-najveci-razvojni-program-unutar-kohezijske-politike-program-konkurentnost-i-kohezija-2021-2027/5082 

Pročitaj više
Oporavak od COVID-19, energetska tranzicija, rat u Ukrajini, nejednakosti i budućnost demokracije izazovi su Godišnjeg izvješća o stanju europskih regija i gradova u 2022.

Europski odbor regija predstavio je Godišnje izvješće o stanju europskih regija i gradova u 2022., a čiji su rezultati prezentirani na plenarnom zasjedanju Europskog odbora regija u listopadu 2022. godine.  Na temelju studija koje je naručio Europski odbor regija, kao i akademskih istraživanja, doprinosa drugih europskih institucija i dokumentacije otvorenog koda, u ovom se izvješću iznose činjenice i podaci namijenjeni oblikovateljima politika i relevantnim dionicima. Ovogodišnje izvješće usmjereno je na goruće izazove s kojima se suočavaju gradovi i regije EU-a: gospodarske i socijalne posljedice ruskog rata protiv Ukrajine, trajne posljedice pandemije COVID-a 19 i nužan oporavak, klimatsku krizu i energetsku tranziciju, borbu protiv nejednakosti i budućnost demokracije na temelju zaključaka Konferencije o budućnosti Europe.

Izvješće sadrži i „Regionalni i lokalni barometar” u kojem su iznesena stajališta izabranih predstavnika i predstavnica iz cijele Europe.  Prema Izvješću, njih 89 posto se slaže da bi regije i gradovi trebali imati veći utjecaj na budućnost Europske unije, u EU 27 s tim se u potpunosti slaže 48 posto ispitanika (u Hrvatskoj 51 posto), uglavnom se slaže njih 41 posto (u Hrvatskoj 49 posto).

Više od šest od deset ispitanika (65 %) izjavilo je da regije i gradovi mogu biti najučinkovitije uključeni u raspravu o budućnosti Europe osiguravanjem kontinuirane rasprave o toj temi na regionalnoj i lokalnoj razini.

Na pitanje u vezi s kojim temama bi regije i gradovi trebali dobiti veći utjecaj u oblikovanju europskih politika, prednjači tema klimatske krize i okoliša za koju se odlučilo 56 posto ispitanika (u Hrvatskoj 53 %), jačanje gospodarstva, socijalna pravda i radna mjesta (EU 55 posto, HR 73 posto), te obrazovanje, kultura, mladi i sport (EU 49 %, HR 80%).

Istraživanje je pokazalo kako bi ključni ciljevi financiranja EU-a za budući razvoj grada ili regije trebali biti podržavanje zelene tranzicije (EU 51%, HR 33%), ublažavanje naglog rasta cijene energenata (EU 48%, HR 61%), ublažavanje utjecaja klimatske krize (EU 42%, HR 28%).

Prema izjavama 76 % lokalnih političara i političarki njihove lokalne i regionalne vlasti primaju izbjeglice iz Ukrajine, a najmanje polovina ispitanika izjavila je da njihove lokalne i regionalne vlasti šalju materijalnu pomoć toj zemlji. Dva od četiri ispitanika smatraju kako je najučinkovitiji način obnove Ukrajine uključivanje regija i gradova EU-a u plan obnove.

Nadalje, 88 % ispitanih lokalnih političara i političarki u potpunosti se slaže s tim da bi „kohezija” trebala biti jedna od ključnih vrijednosti Europske unije, taj se udio kretao od 68 % u Finskoj do 100 % u Portugalu.

Na pitanje o dodanoj vrijednosti kohezijske politike u usporedbi s drugim (nacionalnim ili regionalnim) izvorima financiranja, 62 posto ispitanika smatra da su se kohezijski fondovi upotrebljavali za potporu određenim vrstama projekata. Gotovo svaki treći lokalni političar i političarka ocijenili su da se kohezijska sredstva upotrebljavaju za integraciju politike EU-a u strategije razvijene na regionalnoj razini (31 %), dok je otprilike svaki peti ispitanik izjavio da se njima podupiru partnerstva među akterima na svim institucionalnim razinama (20 %) i stabilnost financiranja u dugoročnom razdoblju (16 %).

Regionalni i lokalni barometar (s rezultatima za Hrvatsku) dostupan je ovdje.


(Za izvješće kliknite na fotografiju)

 

Izvori: Europski odbor regija  i Jutarnji list

Pročitaj više
Usvojena Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojena je Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, najvažniji strateški dokument hrvatskog turizma. 

U pripremu Strategije bili su uključeni svi relevantni dionici, a u prvi plan se stavlja održivost – kako ekonomska tako i ekološka te socijalna. Strategija je povezana s izvorima financiranja koje je Vlada RH osigurala u sklopu Nacionalnog plana opravka i otpornosti i Višegodišnjeg financijskog okvira, ali i kroz nacionalna sredstva, čime će se osigurati njena provedba.

U Strategiji su definirana četiri strateška cilja koja su horizontalne prirode i podjednako se odnose na sve dionike u turizmu te uključuju:

  • cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam;
  • turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu;
  • konkurentan i inovativan turizam te
  • otporan turizam.

Polazište za izradu Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine je Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine, u kojoj je razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma jedno od prioritetnih područja.

Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine upućena je u proceduru donošenja u Hrvatskom saboru, a kao srednjoročni dokument u pripremi je i Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine, koji će detaljnije razraditi prioritetna područja kroz konkretne mjere.

Izvor: https://mint.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više