Strateški dokumenti Archives - Page 21 of 28

Najava Predstavljanja Nacrta strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023.-2027.

Ususret pripremi provedbe budućeg Strateškog plana ZPP-a Ministarstvo poljoprivrede, kao Upravljačko tijelo , održat će sutra 5. listopada 2022. godine s početkom u 15 sati „Predstavljanje Nacrta strateškog plana ZPP-a“. U cilju pravovremenog, točnog i sveobuhvatnog informiranja javnosti, potencijalnih prijavitelja i drugih zainteresiranih skupina događanje će biti moguće pratiti uživo na Facebook stranici i YouTube kanalu Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020.

Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027. temeljni je dokument za korištenje sredstava europskih poljoprivrednih fondova (Europski fond za jamstva u poljoprivredi iz kojeg se financiraju izravna plaćanja i sektorske intervencije i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj za financiranje intervencija ruralnog razvoja).

Nakon niza provedenih konzultacija s dionicima te završnog savjetovanja s javnošću putem e-Savjetovanja, a sve kako bi se u novom programskom razdoblju poljoprivrednicima omogućili rast i napredak, uz izuzetno važno očuvanje okoliša i prilagodbi klimatskim promjenama Strateškim planom obuhvaćena su ključna rješenja za napredak hrvatske poljoprivrede te je poslan na odobrenje u Europsku komisiju.

Izvor: ruralnirazvoj.hr

Pročitaj više

Grad Rijeka uključuje građane u planiranje zelene infrastrukture

U sklopu izrade Strategije razvoja zelene infrastrukture Grada Rijeke pripremljena je anketa, kojom se nastoji dobiti uvid u stavove Riječana oko trenutnog stanja i razvoja zelene infrastrukture u gradu. Informacije dobivene anketom koristit će se prilikom donošenja smjernica za razvoj zelene infrastrukture na razini grada Rijeke i pripadajućih mjesnih odbora.

Na taj način se želi uključiti građane u planiranje sustava zelene infrastrukture kao cjeline, ali i na razini mjesnih odbora. Upitnik je dostupan do 13. listopada, potpuno je anoniman, a podaci će se koristiti isključivo u svrhu navedenog istraživanja.

Zelena infrastruktura je strateški planirana mreža multifunkcionalnih otvorenih prostora nekog područja koja može obuhvaćati prirodne, poluprirodne i/ili urbane površine, bilo u privatnom ili javnom vlasništvu, sa ili bez mogućnosti javnog pristupa. Ona obuhvaća sve prirodne, ali dijelom i kulturne resurse okoliša koji su konceptom zelene infrastrukture povezani u cjelinu s kojom se održivo upravlja, ističu u Gradu Rijeci.

Grad Rijeku odlikuje bogatstvo otvorenih zelenih prostora: 47% posto površina unutar grada čine prirodne površine, a 2% posto uređene površine s javnom namjenom, prvenstveno parkovi, kao i zaštićenih područja, čime posjeduje izrazit potencijal za uspostavu i primjenu koncepta zelene infrastrukture. Tome značajno doprinosi reljefna razvedenost prostora uslijed koje su kanjonski prostori i padine (oni nepovoljni za izgradnju), u zaleđu, ali i u samom središtu urbane matrice grada ostali neizgrađeni.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Objavljen je JAVNI POZIV ZA PREDLAGANJE JAVNIH POTREBA U KULTURI REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023.

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske objavilo je Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2023. godinu. Na ovaj Javni poziv mogu se prijaviti ustanove u kulturi, umjetničke organizacije, umjetnici, udruge, druge fizičke i pravne osobe te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u sljedećim djelatnostima i područjima:

muzejske djelatnosti
knjižnične djelatnosti
potpore izdavanju knjiga
potpore inozemnim nakladnicima za objavljivanje prijevoda djela hrvatskih autora
izdavanja časopisa i periodičkih elektroničkih publikacija
monografija iz područja kulture i umjetnosti
književnih manifestacija
književnih programa u okviru knjižarske djelatnosti
dramske i plesne umjetnosti te izvedbenih umjetnosti
glazbene i glazbeno-scenske umjetnosti
vizualnih umjetnosti
interdisciplinarnih i novih umjetničkih i kulturnih praksi
kulturno-umjetničkog amaterizma (glazbenog i folklornog)
međunarodne kulturne suradnje
redovne djelatnosti udruga u kulturi
gradnje, rekonstrukcije i opremanja kulturne infrastrukture
zaštite i očuvanja kopnene arheološke baštine
zaštite i očuvanja podvodne arheološke baštine
zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara
zaštite i očuvanja pokretnih kulturnih dobara
zaštite i očuvanja nematerijalnih kulturnih dobara.

Prijave se podnose u razdoblju: 12. rujna. – 12. listopada. 2022. godine do 17 sati. Iznimno od prethodno navedenog roka, prijave programa koji se odnose na područja zaštite i očuvanja kopnene i podvodne arheološke baštine, nepokretnih, pokretnih i nematerijalnih kulturnih dobara podnose se u razdoblju od 26. 9. do 26. 10. 2022. godine do 17 sati. Također, zbog posebne dinamike planiranja, prijedlozi programa koji se odnose na međunarodnu kulturnu suradnju prijavljuju se u 2 roka: od 12. 9. do 12. 10. 2022. godine te od 17. 4. do 17. 5. 2023. godine.

U procesu vrednovanja prijavljenih programa i projekata posebna pozornost bit će posvećena ispunjavanju osnovnih prioriteta i ciljeva kulturnog razvitka:

️jačanju suvremenog umjetničkog stvaralaštva i produkcije te njezino pozicioniranje u odnosu na europski kontekst
️poticanju mobilnosti i međukulturnog dijaloga
️razvijanju dugoročnih partnerskih suradnji
️stručnoj utemeljenost i visokoj razini kvalitete
️uključenosti lokalne zajednice, osiguranju temeljne kulturne infrastrukture
️zaštiti, očuvanju i održivom upravljanju kulturnom baštinom, ekonomičnosti te kontinuitetu u djelovanju predlagatelja programa i projekata

Javni poziv dostupan je na internetskim stranicama Ministarstva kulture i medija: https://min-kulture.gov.hr/natjecaji-16274/javni-pozivi-404/javni-poziv-za-predlaganje-javnih-potreba-u-kulturi-republike-hrvatske-za-2023-godinu/22771 , a prijavna dokumentacija dostupna je ovdje.

Izvor: Ministarstvo kulture i medija

Pročitaj više

Usvojen strateški dokument Plan za zdravlje za razdoblje 2022. – 2025. godine

Na 10. sjednici Županijske skupštine usvojen je strateški dokument Plan za zdravlje za razdoblje 2022. – 2025. godine.

Radi se o temeljnom javnozdravstvenom dokumentu usmjerenom ka promicanju zdravlja u Primorsko–goranskoj županiji, čija je svrha unapređenje zdravlja i poboljšanje kvalitete života svih stanovnika županije.

Na temelju podataka iz Slike zdravlja PGŽ, utvrđena su četiri javnozdravstvena prioriteta koja su odabrana konsenzusom od različitih dionika (predstavnici zdravstva, odgoja i obrazovanja, lokalne samouprave, nevladinih organizacija i medija):

prevencija kroničnih nezaraznih bolesti od najranije dobi,
mentalno zdravlje i podrška obitelji u zajednici,
rana intervencija i psihosocijalna podrška obitelji i
skrb o starijima i podrška aktivnom starenju.

Neki od postavljenih ciljeva prema javnozdravstvenim prioritetima su smanjenje preuranjene smrtnosti prevencijom kroničnih nezaraznih bolesti, povećanje odaziva na Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva u PGŽ, ispitivanje mogućnosti osnaživanja i širenja obuhvata programa socio-emocionalnog učenja u predškolskoj i ranoj osnovnoškolskoj dobi, adekvatno procijeniti i redovito pratiti nove pojavne oblike rizičnog ponašanja, prepoznati i uslugom rane intervencije obuhvatiti veći broj djece s neurorizicima i razvojnim teškoćama, umrežavanjem ključnih čimbenika i njihovom aktivnom – efikasnom suradnjom i djelovanjem podići kvalitetu života i skrbi starijih osoba na području PGŽ.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Grad Krk pozvao građane da sami kreiraju plan razvoja grada

Nakon što je Gradsko vijeće Grada Krka na svojoj sjednici donijelo odluku o pokretanju postupka izrade novog Plana razvoja Grada Krka, onoga za razdoblje od 2022. – 2027. godine, pokrenut je postupak izrade dokumenta koji će, kao srednjoročni akt strateškog planiranja razvoja Grada preciznije definirati posebne ciljeve za provedbu strateških i »posebnih ciljeva«, povezanih s tom gradskom dokumentu »nadređenim« srednjoročnim i dugoročnim aktima višega reda, poput Plana razvoja Primorsko-goranske županije i Nacionalne razvojne strategije.

Prioritetna područja su:

sport i turizam: dvorane, igrališta, plaže, plažni sadržaji, povezivanja, događanja, vidikovci, podmorje…
okoliš i infrastruktura: parkovi, ulična oprema, ceste, nogostupi, promet, raskršća, rotori, garaže, vidikovci, muzeji i galerije, ostali kulturni objekti…
gospodarstvo: proizvodnja, poljoprivreda, usluge, poslovne zone, proizvodne zone, poticanje mladih obrtnika i poduzetnika, udruživanja poduzetnika, zadruge, udruge, zaklade…
društvo – društvene djelatnosti/aktivnosti: klubovi, druženja, društveni prostori, manifestacije, udruživanja, pomaganje ugroženima, slabijima i nemoćnima…

Na službenim mrežnim stranicama Grada Krka građankama i građanima je upućen poziv za njihovim uključenjem u postupak prikupljanja podataka koji će biti »polazni temelj« izrade novog razvojnog plana. Krčani se u izradu Plana razvoja Grada Krka za razdoblje od 2022. – 2027. mogu uključiti ispunjavanjem online ankete, uz ostalo i kroz predlaganje svega onog što bi u svome gradu željeli vidjeti realiziranim. Svojim prijedlozima i idejama, stanovnici, ali i gospodarstvenici tog otočnog grada imaju tako priliku sudjelovati u kreiranju gradskog prostora, uz ostalo i u onom dijelu koji se tiče sporta i turizma, okoliša i infrastrukture, gospodarstva, ali i društva, odnosno društvenih potreba.

Izvor: https://www.grad-krk.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Poziv za sudjelovanje na konferenciji “EU DAN U GORSKOM KOTARU- potencijal pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja”, 8.RUJNA 2022. u Delnicama

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije i Primorsko-goranska županija pozivaju vas na sudjelovanje na konferenciji

“EU DAN U GORSKOM KOTARU- potencijal pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja“ .

Konferencija će se održati 08. rujna 2022. godine s početkom u 10:00 sati u Radničkome domu na adresi Školska 24, u Delnicama.

Svrha konferencije je upoznavanje svih relevantnih dionika s najboljim europskim politikama i mjerama provođenja navedenih politika na ruralnim područjima te prepoznavanju potencijala i stvaranja preduvjeta pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja u kontekstu nadolazećeg razdoblja korištenja EU fondova. Uz sudjelovanje više međunarodnih eksperata u području razvojnih politika za ruralna i brdsko-planinska područja te predstavnika/ca Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dionicima s brdsko-planinskih područja predstavit će se relevantne i aktualne javne politike te potencijalni izvori financiranja u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje 2021.-2027. Konferencija je koncipirana kroz dva uvodna izlaganja te dvije panel rasprave sa ciljem uključivanja svih važnih dionika u dijalog o razvojnim perspektivama brdsko-planinskih područja sukladno njihovim područjima djelovanja.

Konferencija će se održavati na hrvatskom i engleskom jeziku, a prijevod nije osiguran. Napominjemo kako će događanje biti fotografirano i snimano.

Nacrt programa konferencije na hrvatskom i engleskom jeziku nalazi se u nastavku.

Prijave za sudjelovanje na konferenciji zaprimaju se putem adrese e-pošte: natasa.kozlica@prigoda.hr do 06. rujna 2022. godine.

Konferencija se organizira u okviru projekta „Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije“ financiranog iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj. PRIGODA djeluje kao regionalni koordinator Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU na području Primorsko-goranske županije, čija je svrha koordinacija i poticanje održivog ravnomjernog regionalnog razvoja županije te privlačenja potencijalnih ulagača u ključnim djelatnostima karakterističnim za razvoj ovog područja.

EU dan u Gorskom kotaru- nacrt programa konferencije (HR)

EU dan u Gorskom kotaru- Program konferencije (2)185.1 KB

EU day in Gorski Kotar- draft conference programme (EN)

EU day in Gorski Kotar, 8.9.2022. (1)185.9 KB

Pročitaj više

Najava Poziva za izradu strategija zelene urbane obnove

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine planira do kraja rujna 2022. godine objaviti Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Izrada strategija zelene urbane obnove“, koji će biti sufinanciran u okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“ sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO).

Za novi Poziv Ministarstva u okviru C6. Inicijative „Obnova zgrada“ NPOO-a, reforme C6.1. R5 „Uvođenje novog modela strategija zelene urbane obnove i provedba pilot projekta razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama“ osigurana je alokacija u iznosu od 2.500.000,00 kuna.

Svrha ovoga Poziva je poticanje razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, kako bi se osigurali temelji razvoja održivog prostora s naglaskom na razvoj zelene infrastrukture i integraciju rješenja zasnovanih na prirodi, integraciju modela kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, jačanje otpornosti od rizika i klimatskih promjena te kao podrška općem održivom razvoju.

Pozivom će se sufinancirati izrada strategija zelene urbane obnove, čiji sadržaj će biti naveden u Smjernicama za izradu Strategija zelene urbane obnove, a koje su sastavni dio Poziva.

Prihvatljivi prijavitelji su jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb. Projektni prijedlozi koji se odnose na područja u kojemu je proglašena prirodna nepogoda zbog potresa (Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija) imat će prednost prilikom odabira.

Prihvatljive aktivnosti u okviru ovog Poziva su; izrada strategije zelene urbane obnove, upravljanje projektom i administracija te promidžba i vidljivost projekta. Intenzitet sufinanciranje za sve prihvatljive troškove iznosi 100%.

Razdoblje provedbe projekta traje od početka obavljanja aktivnosti projekta, a najranije od 1. veljače 2021. godine, do završetka obavljanja predmetnih aktivnosti, a najduže do 31. listopada 2023. godine.

Poziv će se provoditi kao otvoreni postupak dodjele te će informacija o istome biti objavljena na mrežnim stranicama https://mpgi.gov.hr/ i https://planoporavka.gov.hr. Prijavitelji će projektne prijedloge podnositi putem sustava eNPOO u elektroničkom obliku.

Dostava, odnosno podnošenje projektnih prijedloga u sustavu eNPOO potencijalnim prijaviteljima dozvoljeno je od 31. listopada 2022. godine do 30. studenoga 2022. godine. Ističemo kako će unošenje projektnih prijedloga putem sustava eNPOO potencijalnim prijaviteljima biti omogućena neposredno nakon objave Poziva.

Planirano je održavanje online informativnih/edukativnih radionica tijekom trajanja Poziva. Datum i vrijeme održavanja istih bit će objavljeni najmanje 5 radnih dana prije njihova održavanja na mrežnim stranicama Ministarstva.

Izvor: https://mpgi.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Usvojen Partnerski sporazum Europske komisije i Hrvatske do 2027. godine

Europska komisija usvojila je Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom koji obuhvaća sredstva kohezijske politike (EFRR, ESF +, Kohezijski fond i FPT) i Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA). Njime su obuhvaćena četiri nacionalna programa: Program za konkurentnost i koheziju (EFRR i Kohezijski fond), Integrirani teritorijalni program (EFRR i FPT), Program za učinkovite ljudske resurse (ESF +) i program za EFPRA, koje tek treba donijeti.

Hrvatska će u okviru sporazuma o partnerstvu s Komisijom primiti ukupno 9 milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija i zelene i digitalne tranzicije. Ta će ulaganja pomoći u smanjenju regionalnih gospodarskih razlika i poboljšanju vještina, osposobljavanja i mogućnosti zapošljavanja. Sredstvima EU-a poticat će se i razvoj konkurentnog i inovativnog hrvatskog gospodarstva, usmjerenog na izvoz.

Hrvatska će za klimatske ciljeve izdvojiti gotovo 31 % sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i 39 % sredstava iz Kohezijskog fonda. Konkretno, 2,56 milijardi eura pomoći će u poboljšanju energetske učinkovitosti, povećanju udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji energije do 60 % u 2030., jačanju kružnog gospodarstva, otpornosti na klimatske promjene i biološke raznolikosti za što će se uložiti više od 650 milijuna eura.

Nadalje, 179 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju ublažit će učinke zelene tranzicije na gospodarstvo i zapošljavanje. To će se postići dekarbonizacijom energetski intenzivnih industrija, jačanjem poduzetništva i ulaganjem u vještine radnika, diversifikacijom gospodarstva u najpogođenijim regijama, jačanjem suradnje između poduzeća i istraživačke zajednice te povećanjem mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada.

Iznosom od 1,7 milijardi eura iz EFRR-a namijenjen povećanju konkurentnosti i internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća i poboljšanju vještina zaposlenika poduprijet će se inovativna i pametna gospodarska preobrazba Hrvatske. Ulaganja će se provesti na području cijele Hrvatske, uključujući njezina najsiromašnija područja. Gotovo 500 milijuna eura namijenjeno olakšavanju industrijske tranzicije u hrvatskim regijama pridonijet će poboljšanju njihove međunarodne konkurentnosti. Osim toga, 12 % sredstava iz EFRR-a bit će namijenjeno urbanom razvoju, a oko 3 % razvoju pametnih i održivih otoka. Veća potpora predviđena je i za planinska područja. Na taj će način fondovi EU-a pomoći svim dijelovima Hrvatske da dostignu gospodarski i socijalno razvijenije regije EU-a.

Gotovo milijarda eura namijenit će se za poboljšanje regionalne, lokalne i prekogranične mobilnosti u svim sektorima, uključujući razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne prometne mreže povezane s transeuropskom mrežom TEN-T, i omogućiti itekako potrebna poboljšanja nacionalne željezničke infrastrukture i daljnji napredak u pomorskom prometu u priobalju.

Osim toga, 2,5 milijardi eura iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF +) i EFRR-a iskoristit će se za poticanje kvalitetnog zapošljavanja i za vještine, obrazovanje, zdravstvo i socijalne usluge. Dobro osmišljena aktivna potpora zapošljavanju, posebno za žene, mlade i ranjive skupine, bit će popraćena poboljšanjem kapaciteta institucija na tržištu rada. Ulaganja na svim razinama obrazovanja omogućit će konkretna poboljšanja u obrazovnom sustavu. Riziku od siromaštva i socijalne isključenosti posebno su izložene starije osobe, žene i osobe s invaliditetom. Zbog toga će se na temelju strateškog mapiranja potreba osigurati znatna sredstva iz ESF-a + za ulaganje u sustav socijalne skrbi i prijelaz s institucijskih socijalnih usluga na socijalne usluge koje se pružaju u zajednici, posebno kad je riječ o pomoći osobama s invaliditetom, dugotrajnoj skrbi i pomoći za najpotrebitije. Sporazumom o partnerstvu osigurat će se potpora i za osposobljavanje medicinskog osoblja i jačanje sustava hitne medicinske pomoći i usluga telemedicine.

Iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu uložit će se 244 milijuna eura u održivo ribarstvo i zaštitu morske bioraznolikosti i ekosustava u Jadranskom moru. Iz tog će se fonda podupirati razvoj održivih i niskougljičnih sektora akvakulture i prerade, gospodarska i društvena vitalnost ribarskih zajednica te provedba međunarodnog upravljanja oceanima.

Izvor teksta i fotografije: Europska komisija

Pročitaj više

Poziv za doprinos razradi Akcijskih planova Regionalnih lanaca vrijednosti u okviru Plana industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske

U cilju uspješnog dovršenja akcijskih planova za regionalne lance vrijednosti Jadranske Hrvatske, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije predstavilo je prijedlog elemenata akcijskih planova koji se odnose na buduće javne pozive za svaki regionalni lanac vrijednosti. Lanci vrijednosti, za koje smo zajednički prepoznali da imaju najveći potencijal za rast u Jadranskoj Hrvatskoj su:

RLV Plavi rast Jadranske Hrvatske
RLV Zdravlje Jadranske Hrvatske
RLV Pametna industrija Jadranske Hrvatske
RLV Zeleni rast Jadranske Hrvatske
RLV Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti Jadranske Hrvatske.

Akcijski planovi definiraju tranzicijske ciljeve i aktivnosti, načine upravljanja i praćenja te dostupne izvore financiranja za svaki pojedini regionalni lanac vrijednosti kako bi se provela cjelovita industrijska tranzicija. Temeljem izrađenih akcijskih planova, Upravljačko tijelo za Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. dobit će inpute za izradu ciljanih javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava kojim će se dati podrška dionicima regionalnih lanaca vrijednosti u procesu industrijske tranzicije.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU poziva zainteresirane dionike da dostave dopunu relevantnih tema u svakom pojedinom akcijskom planu, za ona područja djelovanja iz njihovoga djelokruga rada, koja do sada nisu uvrštena u akcijske planove. Akcijski planovi RLV-a Jadranske Hrvatske su sljedeći:

Zainteresirani dionici svoje doprinose mogu dostaviti do 30. srpnja 2022. godine. Prijedlozi se unose izravno u same dokumente (prilozi iznad) uz uključenu opciju „track changes“ te dostavljaju Ministarstvu slanjem privitka na e-adresu: jadranskahrvatska@mrrfeu.hr.

Proces industrijske tranzicije NUTS 2 regija, koji je obuhvatio regije Panonske, Jadranske i Sjeverne Hrvatske započeli su u prosincu 2020. godine Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i županije. Planovi za industrijsku tranziciju triju regija usvojeni su u studenome 2021. od strane župana kao članova Koordinacijskih vijeća za Panonsku, Sjevernu i Jadransku Hrvatsku. Po usvajanju planova Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je, kao koordinacijsko tijelo provedbe industrijske tranzicije, pristupilo mapiranju dionika regionalnih lanaca vrijednosti (RLV) raspisom javnih poziva za iskaz interesa za sudjelovanjem u RLV-ovima triju regija te uspostavi strateških foruma za svaki RLV.

Pročitaj više

Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine na javnom savjetovanju

Od 21. srpnja do 20. kolovoza 2022. godine u javnom savjetovanju nalazi se Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine. Ministarstvo turizma i sporta započelo je proces e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine i Strateške procjene utjecaja na okoliš.

Strategija je izrađena u suradnji s predstavnicima ključnih dionika hrvatskog turizma, ministarstava i drugih relevantnih institucija, a svojim je stavovima dao doprinos velik broj dionika u okviru tematskih radionica, sastanaka i intervjua. U izradu su bili uključeni i predstavnici lokalne zajednice i brojni građani koji su se uključili sudjelujući u anketnom istraživanju.

Strategija sadrži viziju razvoja održivog turizma u Republici Hrvatskoj, razvojne potrebe i potencijale koje treba ostvariti te strateške ciljeve koji su definirani sukladno stavovima ključnih dionika uz uvažavanje globalnih trendova. Na temelju Strategije izrađuje se Nacionalni plan razvoja održivog turizma od 2021. do 2027. godine koji će sadržavati detaljniju razradu konkretnih mjera, a bit će usvojen paralelno sa Strategijom.

Savjetovanje je otvoreno do 20. kolovoza 2022. godine, a Strategiji možete pristupiti ovdje.

Izvor: https://mint.gov.hr/vijesti/brnjac-vrijeme-je-za-odgovorni-i-odrzivi-turizam/23196

Pročitaj više

Strateški dokumenti

“EU DAN U GORSKOM KOTARU- potencijal pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja“ .

EU dan u Gorskom kotaru- nacrt programa konferencije (HR)

EU day in Gorski Kotar- draft conference programme (EN)

Akcijski plan_ RLV Pametna industija Jadranske Hrvatske

Akcijski plan_ RLV Zeleni rast Jadranske Hrvatske

Akcijski plan_ RLV Zdravlje Jadranske Hrvatske

Akcijski plan_ RLV Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti Jadranske Hrvatske

Akcijski plan_ RLV Plavi rast Jadranske Hrvatske