Category: Strateški dokumenti

Usvojen Partnerski sporazum Europske komisije i Hrvatske do 2027. godine

Europska komisija usvojila je Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom koji obuhvaća sredstva kohezijske politike (EFRR, ESF +, Kohezijski fond i FPT) i Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA). Njime su obuhvaćena četiri nacionalna programa: Program za konkurentnost i koheziju (EFRR i Kohezijski fond), Integrirani teritorijalni program (EFRR i FPT), Program za učinkovite ljudske resurse (ESF +) i program za EFPRA, koje tek treba donijeti.

Hrvatska će u okviru sporazuma o partnerstvu s Komisijom primiti ukupno 9 milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija i zelene i digitalne tranzicije. Ta će ulaganja pomoći u smanjenju regionalnih gospodarskih razlika i poboljšanju vještina, osposobljavanja i mogućnosti zapošljavanja. Sredstvima EU-a poticat će se i razvoj konkurentnog i inovativnog hrvatskog gospodarstva, usmjerenog na izvoz.

Hrvatska će za klimatske ciljeve izdvojiti gotovo 31 % sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i 39 % sredstava iz Kohezijskog fonda. Konkretno, 2,56 milijardi eura pomoći će u poboljšanju energetske učinkovitosti, povećanju udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji energije do 60 % u 2030., jačanju kružnog gospodarstva, otpornosti na klimatske promjene i biološke raznolikosti za što će se uložiti više od 650 milijuna eura.

Nadalje, 179 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju ublažit će učinke zelene tranzicije na gospodarstvo i zapošljavanje. To će se postići dekarbonizacijom energetski intenzivnih industrija, jačanjem poduzetništva i ulaganjem u vještine radnika, diversifikacijom gospodarstva u najpogođenijim regijama, jačanjem suradnje između poduzeća i istraživačke zajednice te povećanjem mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada.

Iznosom od 1,7 milijardi eura iz EFRR-a namijenjen povećanju konkurentnosti i internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća i poboljšanju vještina zaposlenika poduprijet će se inovativna i pametna gospodarska preobrazba Hrvatske. Ulaganja će se provesti na području cijele Hrvatske, uključujući njezina najsiromašnija područja. Gotovo 500 milijuna eura namijenjeno olakšavanju industrijske tranzicije u hrvatskim regijama pridonijet će poboljšanju njihove međunarodne konkurentnosti. Osim toga, 12 % sredstava iz EFRR-a bit će namijenjeno urbanom razvoju, a oko 3 % razvoju pametnih i održivih otoka. Veća potpora predviđena je i za planinska područja. Na taj će način fondovi EU-a pomoći svim dijelovima Hrvatske da dostignu gospodarski i socijalno razvijenije regije EU-a.

Gotovo milijarda eura namijenit će se za poboljšanje regionalne, lokalne i prekogranične mobilnosti u svim sektorima, uključujući razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne prometne mreže povezane s transeuropskom mrežom TEN-T, i omogućiti itekako potrebna poboljšanja nacionalne željezničke infrastrukture i daljnji napredak u pomorskom prometu u priobalju.

Osim toga, 2,5 milijardi eura iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF +) i EFRR-a iskoristit će se za poticanje kvalitetnog zapošljavanja i za vještine, obrazovanje, zdravstvo i socijalne usluge. Dobro osmišljena aktivna potpora zapošljavanju, posebno za žene, mlade i ranjive skupine, bit će popraćena poboljšanjem kapaciteta institucija na tržištu rada. Ulaganja na svim razinama obrazovanja omogućit će konkretna poboljšanja u obrazovnom sustavu. Riziku od siromaštva i socijalne isključenosti posebno su izložene starije osobe, žene i osobe s invaliditetom. Zbog toga će se na temelju strateškog mapiranja potreba osigurati znatna sredstva iz ESF-a + za ulaganje u sustav socijalne skrbi i prijelaz s institucijskih socijalnih usluga na socijalne usluge koje se pružaju u zajednici, posebno kad je riječ o pomoći osobama s invaliditetom, dugotrajnoj skrbi i pomoći za najpotrebitije. Sporazumom o partnerstvu osigurat će se potpora i za osposobljavanje medicinskog osoblja i jačanje sustava hitne medicinske pomoći i usluga telemedicine.

Iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu uložit će se 244 milijuna eura u održivo ribarstvo i zaštitu morske bioraznolikosti i ekosustava u Jadranskom moru. Iz tog će se fonda podupirati razvoj održivih i niskougljičnih sektora akvakulture i prerade, gospodarska i društvena vitalnost ribarskih zajednica te provedba međunarodnog upravljanja oceanima.

 

Izvor teksta i fotografije: Europska komisija

 

 

 

Pročitaj više
Poziv za doprinos razradi Akcijskih planova Regionalnih lanaca vrijednosti u okviru Plana industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske

U cilju uspješnog dovršenja akcijskih planova za regionalne lance vrijednosti Jadranske Hrvatske, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije predstavilo je prijedlog elemenata akcijskih planova koji se odnose na buduće javne pozive za svaki regionalni lanac vrijednosti. Lanci vrijednosti, za koje smo zajednički prepoznali da imaju najveći potencijal za rast u Jadranskoj Hrvatskoj su:

  • RLV Plavi rast Jadranske Hrvatske
  • RLV Zdravlje Jadranske Hrvatske
  • RLV Pametna industrija Jadranske Hrvatske
  • RLV Zeleni rast Jadranske Hrvatske
  • RLV Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti Jadranske Hrvatske.

Akcijski planovi definiraju tranzicijske ciljeve i aktivnosti, načine upravljanja i praćenja te dostupne izvore financiranja za svaki pojedini regionalni lanac vrijednosti kako bi se provela cjelovita industrijska tranzicija. Temeljem izrađenih akcijskih planova, Upravljačko tijelo za Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. dobit će inpute za izradu ciljanih javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava kojim će se dati podrška dionicima regionalnih lanaca vrijednosti u procesu industrijske tranzicije.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU poziva zainteresirane dionike da dostave dopunu relevantnih tema u svakom pojedinom akcijskom planu, za ona područja djelovanja iz njihovoga djelokruga rada, koja do sada nisu uvrštena u akcijske planove.  Akcijski planovi RLV-a Jadranske Hrvatske su sljedeći:

Akcijski plan_ RLV Pametna industija Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Pametna industrija JH28.2 KB

Akcijski plan_ RLV Zeleni rast Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Zeleni rast JH29.8 KB

Akcijski plan_ RLV Zdravlje Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Zdravlje JH28.9 KB

Akcijski plan_ RLV Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Uslužni sektor više dodane vrijednosti JH28.8 KB

Akcijski plan_ RLV Plavi rast Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Plavi rast JH29.4 KB

Zainteresirani dionici svoje doprinose mogu dostaviti do 30. srpnja 2022. godine.  Prijedlozi se unose izravno u same dokumente (prilozi iznad) uz uključenu opciju „track changes“ te dostavljaju Ministarstvu slanjem privitka na e-adresu: jadranskahrvatska@mrrfeu.hr.

Proces industrijske tranzicije NUTS 2 regija, koji je obuhvatio regije Panonske, Jadranske i Sjeverne Hrvatske započeli su u prosincu 2020. godine Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i županije. Planovi za industrijsku tranziciju triju regija usvojeni su u studenome 2021. od strane župana kao članova Koordinacijskih vijeća za Panonsku, Sjevernu i Jadransku Hrvatsku. Po usvajanju planova Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je, kao koordinacijsko tijelo provedbe industrijske tranzicije, pristupilo mapiranju dionika regionalnih lanaca vrijednosti (RLV) raspisom javnih poziva za iskaz interesa za sudjelovanjem u RLV-ovima triju regija te uspostavi strateških foruma za svaki RLV.

Pročitaj više
Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine na javnom savjetovanju

Od 21. srpnja do 20. kolovoza 2022. godine u javnom savjetovanju nalazi se Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine. Ministarstvo turizma i sporta započelo je proces e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine i Strateške procjene utjecaja na okoliš.

Strategija je izrađena u suradnji s predstavnicima ključnih dionika hrvatskog turizma, ministarstava i drugih relevantnih institucija, a svojim je stavovima dao doprinos velik broj dionika u okviru tematskih radionica, sastanaka i intervjua. U izradu su bili uključeni i predstavnici lokalne zajednice i brojni građani koji su se uključili sudjelujući u anketnom istraživanju.

Strategija sadrži viziju razvoja održivog turizma u Republici Hrvatskoj, razvojne potrebe i potencijale koje treba ostvariti te strateške ciljeve koji su definirani sukladno stavovima ključnih dionika uz uvažavanje globalnih trendova. Na temelju Strategije izrađuje se Nacionalni plan razvoja održivog turizma od 2021. do 2027. godine koji će sadržavati detaljniju razradu konkretnih mjera, a bit će usvojen paralelno sa Strategijom.

Savjetovanje je otvoreno do 20. kolovoza 2022. godine, a Strategiji možete pristupiti ovdje.

Izvor: https://mint.gov.hr/vijesti/brnjac-vrijeme-je-za-odgovorni-i-odrzivi-turizam/23196

Pročitaj više
Poziv na sudjelovanje u izradi nacrta NACIONALNOG PLANA RAZVOJA KULTURE I MEDIJA OD 2022. DO 2027.

Donošenjem hijerarhijski najvišeg akta strateškog planiranja, Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, u veljači 2021. godine, uspostavljen je strateški okvir i vizija razvoja Hrvatske do 2030. godine te je započeta implementacija zakonodavnog okvira Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

Nacionalni plan razvoja kulture i medija nalazi se na Indikativnom popisu akata strateškog planiranja kojima se podupire provedba navedenog strateškog okvira, a predstavlja krovni srednjoročni akt strateškog planiranja za područje kulture i medija koji će objediniti sve dosadašnje srednjoročne i dugoročne dokumente.

Službena odluka Vlade Republike Hrvatske o pokretanju izrade Nacionalnog plana donesena je 27. siječnja 2022. godine, a odlukom Ministarstva kulture i medija osnovana je Stručna radna skupina za izradu prijedloga Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2022. do 2027. godine. U koordinaciji sa stručnim službama Ministarstva izrađen je okvir nacrta Nacionalnog plana koji je donesen na drugom sastanku Stručne radne skupine 28. lipnja 2022. godine.

Nacionalni plan je srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja u trajanju od 5 do 10 godina kojim se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i ostalih primjenjivih akata strateškog planiranja, a sadrži posebne ciljeve te predstavlja okvir za oblikovanje mjera i aktivnosti. Kako bismo omogućili svim zainteresiranim dionicima da pod istim uvjetima komentiraju izrađeni okvir nacrta Nacionalnog plana umjesto organizacije fokus skupina i panel rasprava odlučili smo se za izradu online obrasca putem kojeg se mogu komentirati predloženi posebni ciljevi i mjere te predlagati aktivnosti i pokazatelji za praćenje posebnih ciljeva i mjera.

Obrazac za komentiranje i sva popratna dokumentacija dostupni su putem poveznice.

Obrasci će se zaprimati sve do službenog e-Savjetovanja, predviđenog u listopadu, na kojem će se predstaviti dorađeni prijedlog Nacionalnog plana sa svim potrebnim elementima.

Svi komentari i prijedlozi na Nacrt Nacionalnoga plana zaprimaju se do 12. rujna 2022. godine.  

 

Izvor: https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/poziv-na-sudjelovanje-u-izradi-nacrta-nacionalnog-plana-razvoja-kulture-i-medija-od-2022-do-2027-godine/22525 

Pročitaj više
Kreće izrada strategije razvoja LAG-a Gorski kotar

U Delnicama su predstavnici LAG-a Gorski kotar održali prvi sastanak vezan uz izradu Strategije razvoja LAG-a Gorski kotar za razdoblje od 2022. do 2027. godine.

Cilj sastanka bio je utvrditi trenutačno stanje na području Gorskog kotara te kroz analize, procjene, sastanke i radionice, koje će trajati idućih mjeseci napraviti do kraja ove godine temelje Strategije razvoja LAG-a Gorski kotar u spomenutom razdoblju.

Kroz novu Strategiju, sukladno temeljnim smjernicama, nastojat će se i dalje poticati poljoprivreda, ali i dodaci u smislu povećanja dodatne vrijednosti poljoprivrednog proizvoda kroz turističku djelatnost. Svakako će veliku mogućnost pružati i ulaganje u obnovljive izvore energije i tehnologije vezane uz njih.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Održan sastanak s predstavnicama Ministarstva vanjskih poslova Republike Finske

U četvrtak, 2. lipnja održan je sastanak s predstavnicama finskog Ministarstva vanjskih poslova na temu unaprjeđenja suradnje regionalnih vlasti između Primorsko-goranske županije i finskih regija. Nakon održanog sastanka s predstavnicima Primorsko-goranske županije, finske predstavnice su posjetile i Regionalnu razvojnu agenciju Primorsko-goranske županije.

Na sastanku su sudjelovale Heidi Lempinen, voditeljica programa za jačanje institucija i kapaciteta programa i Tiina Järvelä, TAIEX koordinatorica pri Ministarstvu vanjskih poslova Finske te Laura Stojić, savjetnica za gospodarstvo Veleposlanstva Finske u Hrvatskoj, dok su ispred Agencije sudjelovali Vedran Kružić, ravnatelj Agencije i Srđan Kerčević, viši stručni suradnik za pripremu i provedbu strateških i razvojnih dokumenata i programa u Agenciji.

Istaknuta je izvrsna suradnja između Finske i Hrvatske na svim razinama vlasti te da je s hrvatskim partnerima provedeno najviše twinning projekata od svih zemalja Europske unije, što je izvrstan preduvjet za nastavak daljnje međusobne suradnje i pripremu zajedničkih razvojnih projekata. Ravnatelj Kružić na sastanku je predstavio dosad uspješno provedene projekte Primorsko-goranske županije te glavne strateške ciljeve Plana razvoja PGŽ-a za razdoblje 2022.-2027.  Predstavljene su mogućnosti realizacije suradnje kroz TAIEX program Europske unije koji nudi mogućnosti financiranja studijskih putovanja, stručnih misija i radionica, kao i međusobna suradnja u području regionalnoga razvoja, te mogućnostima međusobnoga učenja i razmjene ideja u području obrazovanja i digitalizacije te zelenih rješenja.

 

Pročitaj više
Otvoreno javno savjetovanje za NPOO poziv „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka”

U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije nositelji su investicije „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“ pod komponentom „Otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo“ te reformom „Razvoj otpornog kulturnog i kreativnog sektora“.

U svrhu provedbe navedenog programa dokument „Uvodna najava u pripremi Programa potpora i Javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava. Inicijalni okvir: ciljevi, aktivnosti i kriteriji“ na javnom je savjetovanju od 26. svibnja do 17. lipnja 2022.

Pozivamo stručnu javnost i sve zainteresirane dionike da pročitaju objavljene materijale, te pristupe savjetovanju i komentiraju predmetni dokument preko POVEZNICE.

Prijedlog okvira provedbe prvog dijela investicije „Uspostava provjere medijskih činjenica“ temelji se na stručnoj studiji „Jačanje otpornosti društva na dezinformacije: analiza stanja i smjernice za djelovanje“ koja se može preuzeti OVDJE.

Stručna studija sastoji se od sveobuhvatne analize  aktualnih trendova na području novinarstva, medija, digitalnih platformi, društvenih mreža i novih tehnologija, kao i njihovog utjecaja na društvo, problem dezinformacija i funkcioniranje sustava provjere točnosti informacija u svijetu i Hrvatskoj. Studija sadrži i pregled najvažnijih međunarodnih aktivnosti, dokumenata i inicijativa na području borbe protiv dezinformacija, kao i analizu međunarodnih praksi, standarda i kriterija koji se odnose na rad provjeravatelja informacija i uspostavu sustava provjeravanja točnosti informacija objavljenih u javnom prostoru, medijima i na društvenim platformama. Studija predstavlja okvir za izradu temeljnih standarda, aktivnosti i kriterija za provođenje javnih natječaja i poziva za provedbu aktivnosti u okviru ove investicije.

Izvor: Agencija za elektorničke medije 

Pročitaj više
Finalna faza procesa programiranja Programa Konkurentnost i kohezija i Integriranog teritorijalnog programa u tijeku

Proces programiranja Programa Konkurentnost i kohezija i Integriranog teritorijalnog programa za razdoblje 2021. – 2027. privodi se kraju, odobrenje od strane Komisije očekuje se na jesen.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 5. studenoga 2020. donijela Odluku o operativnim programima vezanim za Kohezijsku politiku za financijsko razdoblje Europske unije 2021. – 2027. u Republici Hrvatskoj i tijelima zaduženima za njihovu pripremu. Za financijsko razdoblje Europske unije 2021. – 2027. u Republici Hrvatskoj utvrđeni su sljedeći operativni programi vezani za Kohezijsku politiku, a koji su u nadležnosti Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije:

  1. Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. (čiji će se EU dio financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda)
  2. Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. (čiji će se EU dio financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Fonda za pravednu tranziciju).

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije zaduženo je za pripremu Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. Prvi nacrti navedenih programa, kao i Sporazum o partnerstvu dostavljeni su Europskoj komisiji 30. lipnja 2021. U cilju daljnjeg poboljšanja programski su se dokumenti kontinuirano dorađivali tijekom druge polovice 2021. te prve polovice ove godine. U procese programiranja bilo je uključeno 90 institucija, a Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije bila je jedna od članica 5 radnih skupina za izradu operativnih programa. Posljednji tehnički dorađeni dokumenti dostavljeni su Europskoj komisiji u travnju 2022., a trenutno se Nacrti prijedloga Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. nalaze u proceduri eSavjetovanja koje završava 1. lipnja 2022. godine.

Završetak procesa programiranja očekuje se prije ljeta, a sve kako bi dokumenti bili odobreni na jesen te se krenulo s pozivima i provedbom projekata iz navedenih operativnih programa kroz koje su nam dostupna EU sredstva u iznosu od 50,1 milijardu kuna, od čega je 38,6 milijardi kuna predviđeno za financiranje u programu Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., dok je 11,5 milijardi kuna namijenjeno za financiranje Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027.

Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. predstavlja kontinuitet u odnosu na aktualno financijsko razdoblje te objedinjuje dosadašnja iskustva i znanja u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., s time da je ojačan teritorijalni segment novog nacrta programa.
Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. predstavlja pak novost i iskorak s obzirom da u odnosu na razdoblje 2014. – 2020. proširuje obuhvat ciljanog djelovanja EU sredstava na slabije razvijena područja, područja s razvojnim izazovima poput otoka te proširuje područja urbanih područja kako bi se omogućio ravnomjeran razvoj Hrvatske.

Republika Hrvatska je pri kraju složenog procesa programiranja koji će  omogućiti korištenje sredstava ih ovih dvaju operativnih programa kojima je cilj ojačati gospodarstvo, poduprijeti digitalnu i zelenu tranziciju, digitalizirati javnu upravu, poboljšati povezanost i mobilnost u cijeloj RH i ojačati kvalitetu života stanovništva.

Pročitaj više
Otvorena savjetovanja s javnošću za OP Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. i OP Integrirani teritorijalni program 2021.-2027.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU putem portala e-savjetovanja pokrenulo je dva savjetovanja sa zainteresiranom javnošću za Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. i za Operativni program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.

Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. (ITP) je višefondovski program, a uključuje korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Fonda za pravednu tranziciju (FPT) za rješavanje specifičnih problema i izazova na lokalnoj i regionalnoj razini. Uspostavom Integriranog teritorijalnog programa (ITP) temeljem naučenih lekcija vezanih uz teritorijalni razvoj u novom programskom razdoblju proširuje se mogućnost financiranja lokalnih i regionalnih inicijativa, a sukladno identificiranim potrebama.

E – savjetovanje je otvoreno do 1. lipnja 2022. godine.

Nacrt programa dostupan je na sljedećoj poveznici.

 

Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. postavlja ciljeve i prioritete za učinkovito korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda (KF) za razdoblje 2021.-2027. Glavni cilj podržanih intervencija je ojačati gospodarstvo, poduprijeti digitalnu i zelenu tranziciju, digitalizirati javnu upravu, poboljšati povezanost i mobilnost u cijeloj RH i ojačati kvalitetu života stanovništva. PKK 2021.-2027. provest će se u okviru Kohezijske politike (KP) Europske unije (EU) kroz cilj ulaganja u radna mjesta i rast, te će pridonijeti ispunjenju ciljeva politike 1 do 4 definiranih u članku 4. UZO.

E – savjetovanje je otvoreno do 1. lipnja 2022. godine.

Nacrt programa dostupan je na sljedećoj poveznici.

Pozivamo sve zainteresirane dionike da se uključe u javno savjetovanje.

 

Pročitaj više
Objavljen novi portal FONDOVI.EU za provedbu natječaja iz Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti

Vlada Republike Hrvatske objavila je novi portal pod nazivom Fondovi EU, namijenjen provedbi natječaja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. preduvjeta za apsorpciju sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije. Od sada, objava poziva za financiranje projekata te prijava projekata na sve natječaje bit će moguća putem tog portala.

Portal Fondovi.eu je informacijski sustav namijenjen za zabilježbu, pohranu i obradu podataka nužnih za financijsko praćenje i praćenje provedbe projekata, čiji je osnovni cilj omogućiti korisnicima (pravnim i fizičkim osobama) elektroničku prijavu na pozive odnosno podnošenje projektnih prijedloga na objavljene pozive. Web stranica sadrži osnovne informacije o fondovima i programima, detaljne informacije o objavljenim pozivima uključujući i poveznicu za izravnu prijavu na poziv putem sustava fondovieu, kao i poveznicu „Prijava u sustav“ koja korisnika preusmjerava na izravnu prijavu sustavu fondovieu putem NIAS-a. Korištenju sustava fondovieu (kao i svim uslugama u sustavu e-Građani) moguće je pristupiti samo putem sustava NIAS, koristeći neku od ponuđenih vjerodajnica.

Korisničke upute za rad u sustavu fondovi.eu

korisnicke-upute-za-rad-u-sustavu2.6 MB

Hrvatska je za svoj Plan u okviru Mehanizma osigurala financijska sredstava u iznosu od gotovo 75 milijardi kuna (9,9 milijardi eura) od čega je 47,5 milijardi kuna (6,3 milijarde eura) bespovratnih sredstava, a oko 27 milijardi kuna (3,6 milijardi eura) povoljnih zajmova. U fokusu Plana su mjere koje podupiru jačanje okvira za istraživanje, razvoj i inovacije, te politike za sljedeću generaciju, u čijem su fokusu djeca i mladi. Povrh navedenoga, s obzirom na uzroke i posljedice zadnje krize, Planom će se pružiti potpora aktivnostima vezanim za jačanje otpornosti zdravstvenog sustava za izazove u budućnosti. Glavni je cilj Mehanizma za oporavak i otpornost ublažiti gospodarske i socijalne posljedice pandemije koronavirusa i učiniti europska gospodarstva i društva održivijima, otpornijima i spremnijima za izazove i prilike koje donose zelena i digitalna tranzicija.

Dodatne vijesti i informacije o Planu oporavka i otpornosti možete pratiti i na dosadašnjim stranicama https://planoporavka.gov.hr/.

Pročitaj više