Category: Strateški dokumenti

Ravnatelj Vedran Kružić na zajedničkom sastanku svih regionalnih koordinatora u Novskoj

Ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ, Vedran Kružić sudjelovao je u Novskoj na zajedničkom sastanku svih regionalnih koordinatora koji djeluju na području Hrvatske . Sastanak je organizirao Regionalni koordinator Sisačko-moslavačke županije, dok su teme o kojima se raspravljalo bile akreditacije regionalnih koordinatora, projekta tehničke pomoći i pripreme za korištenje sredstava višegodišnjeg financijskog okvira za naredno financijsko razdoblje. Sastanku su nazočili i predstavnici Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU.

Sastanak je otvorila Andreja Šeperac, ravnateljica Regionalnog koordinatora SMŽ te najavila prvu temu sastanka, akreditaciju regionalnih koordinatora naglasivši iskustva velika iskustva u radu su velika, budući da hrvatski regionalni koordinatori imaju važne razvojne projekte čija uspješnost i kontinuitet ovise o nastavku tehničke pomoći.

Na sastanku je sudjelovao i Ivan Bota, ravnatelj sektora za regionalni razvoj u MRRFEU, koji je naglasio  važnost partnerskog odnosa ministarstva i regionalnih koordinatora, te istaknuo kako je u regionalnim koordinatorima na području Hrvatske zaposleno više od 500 osoba koje su produžena ruka ministarstva, te kako znanja i iskustvo koje stječu zaposlenici koordinatora predstavljaju rasadnik znanja za sve projekte koji nam dolaze u slijedećem programskom razdoblju.

Sastanak je bio povod za razgovor o projektu Tehničke pomoći i pripremi za korištenje sredstava Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a  za razdoblje 2021.-2027.

Izvor: https://rk-smz.hr/u-novskoj-odrzan-sastanak-regionalnih-koordinatora/ 

Pročitaj više
RRA PGŽ na 1. konstituirajućoj sjednici Odbora za praćenje Programa Konkurentnost i Kohezija 2021.-2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027.

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije sudjelovala je na 1. konstituirajućoj sjednici Odbora za praćenje Programa Konkurentnost i Kohezija 2021.-2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, koja se održala dana 25. siječnja 2023. godine u Zagrebu.

Tema ove 1. sjednice bilo je predstavljanje Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.  odnosno pregled ključnih aktivnosti i planiranih ulaganja (KT), rasprava o metodologiji za uspostavu okvira uspješnosti – pokazatelji PKK (KT) te pregled sustava upravljanja i kontrole (UT). U okviru predstavljanja Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027.  također su predstavljane ključne aktivnosti i planirana ulaganja (KT), metodologija za uspostavu okvira uspješnosti – pokazatelji ITP (KT) te je predstavljan pregled sustava upravljanja i kontrole (UT). Tijekom sastanka predstavnici Upravljačkog tijela održali su  i predstavljanje „Ex-ante procjene za financijske instrumente Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027.“, kao i raspravu vezano za usvajanje kriterija odabira operacija za FI – PKK 2021.-2027. i ITP 2021.-2027.  te su predstavljene informacije vezano za Komunikaciju, informiranje i vidljivost u razdoblju 2021.-2027.

Sjednica je ujedno omogućila i priliku za predstavljanje statusa ispunjenosti Uvjeta koji omogućavaju provedbu (ENC) kao i predstavljanje osnovnih odrednica Plana jačanja kapaciteta za korištenje fondova EU-a u RH u financijskom razdoblju 2021.-2027.

Pročitaj više
Objavljen prvi poziv iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. vrijeda više od 680 milijuna eura kroz ITU mehanizam za gradove

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije danas na svojoj web stranici objavljuje Poziv za urbana područja za provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizma) u financijskom razdoblju 2021. – 2027. vrijedan 681,27 milijuna eura.

Ova sredstva iz ovog Poziva koristit će 22 grada s urbanim područjem, ukupno 192 jedinice lokalne samouprave.

Prihvatljivi prijavitelji po ovom Pozivu su 22 grada koji su uspostavili urbana područja sukladno Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i smjernicama Ministarstva:

  • 4 urbane aglomeracije: Zagreb, Split, Rijeka i Osijek
  • 10 većih urbanih područja: Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci
  • 8 manjih urbanih područja koji su sjedišta županija: Koprivnica, Vukovar, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić i Pazin.

Svrha Poziva za urbana područja za provedbu ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2021. – 2027.  je donijeti Odluku kojom se utvrđuju urbana područja u kojima će se provoditi ITU mehanizam u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2021. – 2027.  Svrha ovog Poziva nije dodjela bespovratnih sredstava već se bespovratna sredstva dodjeljuju temeljem Poziva na dostavu projektnih prijedloga u postupcima dodjele bespovratnih sredstava  koji će se objavljivati nakon sklapanja Sporazuma o provedbi ITU mehanizma.

Za provedbu mjera održivog urbanog razvoja putem ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2021. – 2027. u okviru ITP-a osigurana je alokacija od 681,275 milijuna eura što iznosi 13,05% sredstava EFRR-a. Od navedenog iznosa 652 milijuna eura planirano je dodijeliti kroz bespovratna sredstva, a 29 milijuna eura kroz financijske instrumente.

Prijave se podnose u elektroničkom obliku na mail adresu: itu.poziv@mrrfeu.hr, a rok za podnošenje prijava je 28. veljače 2023. godine.

Glavni dokument kojim gradovi dokazuju da ispunjavaju preduvjete za provedbu ITU mehanizma je nacrt strategije razvoja urbanog područja stoga je to jedan od ključnih dokumenata koji se dostavlja uz prijavu, a detaljnije informacije o tome, kao i o samom ITU mehanizmu i njegovoj provedbi dostupne su u Pozivu kojem se može pristupiti putem web stranice Ministarstva.

ITU mehanizam je jedan od alata kojim se kroz fondove Europske unije potiče integrirani teritorijalni razvoj. Radi jačanja teritorijalnog pristupa ITU mehanizma iz razdoblja 2014.-2020. proširen je na ukupno 22 grada s urbanim područjem. Temelj za provedbu ITU mehanizma su strategije razvoja urbanih područja odnosno teritorijalne strategije u kojima urbana područja određuju svoje ciljeve i prioritete razvoja te ključne strateške projekte.

Financijska podrška urbanim područjima u ostvarivanju njihovih ciljeva pruža se iz EU fondova putem poziva na dostavu projektnih prijedloga koje objavljuje Ministarstvo u skladu s programskim dokumentima za korištenje EU fondova. U konkretnom slučaju podrška urbanim područjima planirana je u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. koji je odobren početkom prosinca, a kroz koji je za održivi razvoj urbanih područja u Hrvatskoj osigurana alokacija od čak 681,27 milijuna eura.

Poziv s pripadajućom dokumentacijom je objavljen na

Pročitaj više
Europska komisija odobrila Integrirani teritorijalni program 2021.-2027.

Nakon usvajanja Sporazuma o pratnerstvu u kolovozu 2022. godine i odobrenja najvećeg razvojnog Programa unutar Kohezijske politike – Programa Konkurentnost i kohezija, Europska komisija odobrila je i posljedni program unutar Kohezijske politike – Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027.  Integriranim teritorijalnim programom 2021.-2027. ostvaren je temelj za provedbu ulaganja koja su usmjerena na specifične potrebe određenih područja na lokalnoj i regionalnoj razini čime ravnomjerni teritorijalni razvoj Republike Hrvatske.

U okviru Integriranog teritorijalnog programa na raspolaganju je 1,569 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj te Fonda za pravednu tranziciju, koja će biti usmjerena prema jačanju regionalnog gospodarstva putem procesa industrijske tranzicije regija, ulaganju u razvoj pametnih i održivih otoka, razvoj pametnih i održivih gradova te ublažavanja učinaka tranzicije prema klimatski neutralnom gospodarstvu u Sisačko-moslavačkoj i Istarskoj županiji.

Iznos od 554,76 milijuna eura izdvojen je za Industrijsku tranziciju hrvatskih regija, koja su prvenstveno usmjerena na širenje inovacija kroz uspostavu strateških partnerstva za inovacije i razvoj inovacijskih klastera, na unaprjeđenje regionalne konkurentnosti Sjeverne, Panonske i Jadranske Hrvatske, na rast i razvoj MSP-ova u okviru regionalnih lanaca vrijednosti NUTS 2 regija, razvoj poduzetništva u urbanim područjima,  podrška razvoju specijalizirane poslovne infrastrukture za MSP-ove potpomognutih i brdsko-planinskih područja, te na razvoj pametnih vještina za industrijsku tranziciju.

Za ulaganja u vozni park čistoga gradskog prometa, biciklističku infrastrukturu i digitalizaciju gradskog prometa na raspolaganju su sredstva od 146,55 milijuna eura.

Velik dio dodijeljenih sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj unutar Programa usmjerit će se na  integrirana ulaganja u gradovima i na otocima u okviru razvoja urbanih područja kao pokretača regionalnog rasta i razvoja njihovih funkcionalnih područja te razvoj održivih i zelenih otoka, za koja su planirana sredstva od 682,76 milijuna eura.

U cilju razvoja gradova i jačanju njihove uloge kao pokretača regionalnog rasta planiraju se provoditi aktivnosti poput sanacije brownfield područja, vrednovanja, očuvanja, obnove i prezentacije materijalne i nematerijalne kulturne baštine, ulaganja u višenamjensku kao i modernizaciju i obnovu javne turističke infrastrukture, izgradnje i značajne nadogradnje zelene infrastrukture, uz ulaganja u mjere energetske učinkovitosti.

S ciljem podupiranja razvoja pametnih i održivih otoka ulaganja će se usmjeriti prema integriranim ulaganjima u javnu društvenu i poslovnu infrastrukturu, razvoj zelene i plave infrastrukture, ulaganja u fizičku obnovu i revitalizaciju objekata kulturne baštine, uz ulaganja u energetsku učinkovitost.

Iz Fonda za pravednu tranziciju osigurano je 185,8 milijuna eura za ulaganja koja će doprinijeti ublažavanju učinaka tranzicije prema klimatski neutralnom gospodarstvu kroz jačanje poduzetništva u zelenom i digitalnom gospodarstvu, smanjivanju emisija stakleničkih plinova, diversificiranje regionalnih gospodarstava i povećavanju mogućnosti zapošljavanja radne snage u Sisačko-moslavačkoj i Istarskoj županiji.

Predviđena ulaganja će se provoditi temeljem planova industrijske tranzicije za NUTS 2 regije, odnosno u skladu sa teritorijalnim strategijama za ulaganja u gradovima i otocima te teritorijalnim planom za pravednu tranziciju za ulaganja planirana unutar Fonda za pravednu tranziciju u skladu s bottom up principom.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/vijesti/europska-komisija-odobrila-integrirani-teritorijalni-program-2021-2027/5103 

Pročitaj više
Hrvatskoj odobren najveći razvojni Program unutar Kohezijske politike – Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.

Nakon usvajanja Sporazuma o partnerstvu u kolovozu 2022. godine kojeg su svečano potpisale u Zagrebu 29. rujna 2022. godine povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, poslana su i dva programa na odobrenje Program Konkurentnost i kohezija i Integrirani teritorijalni program. Europska komisija je usvojila Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., financijski najizdašniji Program unutar Kohezijske politike za Republiku Hrvatsku u novom financijskom razdoblju.

U proces izrade programa bili su uključeni svi relevantni hrvatski dionici, predstavnici svih dijelova hrvatskog društva. Osnovane su radne skupine (čiji je član bila i Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije), prema ciljevima politike Europske unije, poštujući načelo partnerstva, koje se temelji na pristupu višerazinskog upravljanja, a uključuje predstavnike s nacionalne te regionalne i lokalne razine kao i predstavnike gospodarskih i socijalnih partnera, civilnog društva, akademske i znanstvene zajednice, koji su sudjelovali putem četiri održane sjednice te niza sastanaka radnih skupina.

Ovaj Program uz sve nacionalne prioritete dodatno osnažen i regionalnim pristupom usmjerenim i na potpomognuta i brdsko-planinska područja Hrvatske.

Program Konkuretnost i kohezija preuzmite u nastavku:

Program Konkurentnost i kohezija, 2021.-2027.

PKK 2021-20271.9 MB

Izvor: MRRFEU, https://razvoj.gov.hr/vijesti/hrvatskoj-odobren-najveci-razvojni-program-unutar-kohezijske-politike-program-konkurentnost-i-kohezija-2021-2027/5082 

Pročitaj više
Oporavak od COVID-19, energetska tranzicija, rat u Ukrajini, nejednakosti i budućnost demokracije izazovi su Godišnjeg izvješća o stanju europskih regija i gradova u 2022.

Europski odbor regija predstavio je Godišnje izvješće o stanju europskih regija i gradova u 2022., a čiji su rezultati prezentirani na plenarnom zasjedanju Europskog odbora regija u listopadu 2022. godine.  Na temelju studija koje je naručio Europski odbor regija, kao i akademskih istraživanja, doprinosa drugih europskih institucija i dokumentacije otvorenog koda, u ovom se izvješću iznose činjenice i podaci namijenjeni oblikovateljima politika i relevantnim dionicima. Ovogodišnje izvješće usmjereno je na goruće izazove s kojima se suočavaju gradovi i regije EU-a: gospodarske i socijalne posljedice ruskog rata protiv Ukrajine, trajne posljedice pandemije COVID-a 19 i nužan oporavak, klimatsku krizu i energetsku tranziciju, borbu protiv nejednakosti i budućnost demokracije na temelju zaključaka Konferencije o budućnosti Europe.

Izvješće sadrži i „Regionalni i lokalni barometar” u kojem su iznesena stajališta izabranih predstavnika i predstavnica iz cijele Europe.  Prema Izvješću, njih 89 posto se slaže da bi regije i gradovi trebali imati veći utjecaj na budućnost Europske unije, u EU 27 s tim se u potpunosti slaže 48 posto ispitanika (u Hrvatskoj 51 posto), uglavnom se slaže njih 41 posto (u Hrvatskoj 49 posto).

Više od šest od deset ispitanika (65 %) izjavilo je da regije i gradovi mogu biti najučinkovitije uključeni u raspravu o budućnosti Europe osiguravanjem kontinuirane rasprave o toj temi na regionalnoj i lokalnoj razini.

Na pitanje u vezi s kojim temama bi regije i gradovi trebali dobiti veći utjecaj u oblikovanju europskih politika, prednjači tema klimatske krize i okoliša za koju se odlučilo 56 posto ispitanika (u Hrvatskoj 53 %), jačanje gospodarstva, socijalna pravda i radna mjesta (EU 55 posto, HR 73 posto), te obrazovanje, kultura, mladi i sport (EU 49 %, HR 80%).

Istraživanje je pokazalo kako bi ključni ciljevi financiranja EU-a za budući razvoj grada ili regije trebali biti podržavanje zelene tranzicije (EU 51%, HR 33%), ublažavanje naglog rasta cijene energenata (EU 48%, HR 61%), ublažavanje utjecaja klimatske krize (EU 42%, HR 28%).

Prema izjavama 76 % lokalnih političara i političarki njihove lokalne i regionalne vlasti primaju izbjeglice iz Ukrajine, a najmanje polovina ispitanika izjavila je da njihove lokalne i regionalne vlasti šalju materijalnu pomoć toj zemlji. Dva od četiri ispitanika smatraju kako je najučinkovitiji način obnove Ukrajine uključivanje regija i gradova EU-a u plan obnove.

Nadalje, 88 % ispitanih lokalnih političara i političarki u potpunosti se slaže s tim da bi „kohezija” trebala biti jedna od ključnih vrijednosti Europske unije, taj se udio kretao od 68 % u Finskoj do 100 % u Portugalu.

Na pitanje o dodanoj vrijednosti kohezijske politike u usporedbi s drugim (nacionalnim ili regionalnim) izvorima financiranja, 62 posto ispitanika smatra da su se kohezijski fondovi upotrebljavali za potporu određenim vrstama projekata. Gotovo svaki treći lokalni političar i političarka ocijenili su da se kohezijska sredstva upotrebljavaju za integraciju politike EU-a u strategije razvijene na regionalnoj razini (31 %), dok je otprilike svaki peti ispitanik izjavio da se njima podupiru partnerstva među akterima na svim institucionalnim razinama (20 %) i stabilnost financiranja u dugoročnom razdoblju (16 %).

Regionalni i lokalni barometar (s rezultatima za Hrvatsku) dostupan je ovdje.


(Za izvješće kliknite na fotografiju)

 

Izvori: Europski odbor regija  i Jutarnji list

Pročitaj više
Usvojena Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojena je Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, najvažniji strateški dokument hrvatskog turizma. 

U pripremu Strategije bili su uključeni svi relevantni dionici, a u prvi plan se stavlja održivost – kako ekonomska tako i ekološka te socijalna. Strategija je povezana s izvorima financiranja koje je Vlada RH osigurala u sklopu Nacionalnog plana opravka i otpornosti i Višegodišnjeg financijskog okvira, ali i kroz nacionalna sredstva, čime će se osigurati njena provedba.

U Strategiji su definirana četiri strateška cilja koja su horizontalne prirode i podjednako se odnose na sve dionike u turizmu te uključuju:

  • cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam;
  • turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu;
  • konkurentan i inovativan turizam te
  • otporan turizam.

Polazište za izradu Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine je Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine, u kojoj je razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma jedno od prioritetnih područja.

Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine upućena je u proceduru donošenja u Hrvatskom saboru, a kao srednjoročni dokument u pripremi je i Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine, koji će detaljnije razraditi prioritetna područja kroz konkretne mjere.

Izvor: https://mint.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Izvješće o stanju iskorištenosti ESI fondova: korisnicima isplaćeno 77,81% ugovorenih sredstava

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojeno je izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u Republici Hrvatskoj. Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,73 milijardi eura (80,85 mlrd. kuna). Do 20. listopada 2022. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,73 milijardi eura (103,44 mlrd. kuna), odnosno 127,93% dodijeljenih sredstava.

Ukupno je isplaćeno 8,35 milijardi eura (62,91 mlrd. kuna), odnosno 77,81% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 6,90 milijardi eura (52,02 mlrd. kuna), odnosno 64,34% dodijeljenih sredstava.

Ukoliko sagledamo izvornu alokaciju ESI sredstava 2014. – 2020. u iznosu od 10,73 milijarde eura na koju nadodamo 763,17 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program Ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,09 milijardi eura.

U razdoblju od 2013. godine do 20. listopada 2022. razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna Europske unije u proračun Republike Hrvatske i sredstava uplaćenih iz Proračuna Republike Hrvatske u proračun Europske unije iznosi 55,52 milijardi kuna u korist proračuna Republike Hrvatske. Uključujući i uplaćeni predujam za Nacionalni plan oporavka i otpornosti Hrvatska je u plusu 66,92 milijardi kuna.

 

Izvor: https://razvoj.gov.hr/vijesti/korisnicima-isplaceno-77-81-ugovorenih-sredstava-iz-fondova-europske-unije/5072

Pročitaj više
Vedran Kružić o planu razvoja Gorskog kotara u idućih pet godina: ‘Vodili smo se iskustvima nordijskih zemalja’

Članovi općinskih i gradskih vijeća na sjednicama koje će biti održane ovog i idućeg mjeseca odlučivat će o prihvaćanju Plana razvoja Gorskog kotara do 2027. godine, dokumenta koji je izrađen pod rukovodstvom Regionalne razvojne agencije Prigoda i trebao bi pružiti osnove razvoja ovog dijela Hrvatske i to u razdoblju do 2027. godine, razdoblju tijekom kojeg će postojati velika mogućnost korištenja EU sredstava. Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, ističe kako se u izradu krenulo pred godinu dana i to uz podršku PGŽ-a i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a.

– Ovaj će dokument poslužiti kao dobra podloga za definiranje budućeg razvoja Gorskog kotara te prijavu svih projekata vezanih uz izvore sredstava iz EU-a, kao i drugih izvora koji mogu značajno pomoći realizaciji zacrtanih prioriteta i ciljeva. Naime, svaka mikroregija – posebno ona sa značajnim specifičnostima kakve nudi goransko područje – mora imati jasnu viziju svog razvoja. Ono na što smo mi kao izrađivači Plana razvoja željeli i uspjeli naglasiti, je da mogućnosti razvoja prepoznamo i ponudimo na različitim područjima djelatnosti te, što je još bitnije, uz različita razdoblja ljudskog života, odnosno poštujući životni ciklus i želju podizanja kvalitete i standarda života svih stanovnika Gorskog kotara. Konkretno, obrađena je problematika i predložene mjere za sva razdoblja životnog ciklusa od djece i mladih obitelji do ljudi zrele dobi, potrebe otvaranja kvalitetnih radnih mjesta i unapređenja poslovnog okruženja do dostojanstvenog starenja osiguravanjem kvalitetne skrbi goranskog stanovništva. Sveobuhvatno su analizirani, razmatrani i predloženi, između ostalog, potreba razvoja kompetencija i vještina stanovnika, razvoj poslovnih projekata i rastućih sektora, podizanje poduzetničke pismenosti i spremnosti za pokretanje poslovanja, pokretanje zanemarenih ulaganja u obnovljive izvore energije na području Gorskog kotara, privlačenje ulagača, poboljšanje kvalitetne infrastrukture, kako one društvene i kulturne koja je iznimno bitna, tako i one vezane uz komunalne djelatnosti i digitalne infrastrukture, pojašnjava Kružić, dodajući kako je plan potpuno orijentiran na stanovnike ovog područja, a dokument je opravdano ambiciozan jer je potrebno promjene pokretati odmah. »Osiguravanje funkcioniranja lokalnih zajednica pokazuje se ključnim«, zaključuje ravnatelj RRA PGŽ.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Izrada Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2022. do 2027. godine

U tijeku je izrada krovnog srednjoročnog akta strateškog planiranja koji će obuhvatiti cjelokupni sektor kulture i medija, Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2022. do 2027. godine.

Nacionalni plan će se nadovezati na strateške ciljeve definirane u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine − hijerarhijski najvišem aktu strateškog planiranja − te ih razraditi u posebne ciljeve.

Nacionalni plan sadržavat će i objediniti sve dosadašnje srednjoročne i dugoročne dokumente koji su se zasebno izrađivali za pojedina područja (primjerice Nacionalna strategija poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine, Nacionalni program promicanja audiovizualnog stvaralaštva od 2017. do 2021. godine i Nacionalni plan razvoja arhivske djelatnosti od 2020. do 2025. godine).

Izrada Nacionalnog plana razvoja kulture i medija kulture i medija potrebna je  kako bi se strukturirale javne politike i pripadajuće investicije za poticanje kulturnog stvaralaštva, razvoj kulturne produkcije, unapređenje kulturne distribucije, poticanje sudjelovanja u kulturi, unapređenje kulturne infrastrukture te općenito upravljanje kulturnim sustavom.

Nacionalni plan  obuhvatit će potporu umjetničkom stvaralaštvu, poduzetništvu i participaciji u kulturi, razvoj izvedbene i vizualne umjetnosti, književnosti te izvaninstitucionalne (nezavisne) kulture, razvoj audiovizualnih djelatnosti i medija, razvoj arhivske, muzejske i knjižnične djelatnosti, zaštitu, očuvanje i digitalizaciju kulturne baštine te jačanje prisutnosti hrvatske umjetnosti i kulture u Europi i u svijetu.

Nacionalni plan razvoja kulture i medija se nalazi na Indikativnom popisu akata strateškog planiranja kojima se podupire provedba strateškog okvira Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, koji je vidljiv na poveznici:  https://min-kulture.gov.hr/o-ministarstvu-15/kulturne-politike-52/stratesko-planiranje/izrada-nacionalnog-plana-razvoja-kulture-i-medija-za-razdoblje-od-2022-do-2027-godine/22285

Izvor: https://vlada.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više