Category: Turizam

NPOO: Najava poziva “Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija”

U najavi je poziv u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti „Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija“. Cilj najavljenog poziva je jačanje kapaciteta kulturnih i kreativnih industrija za poslovanje na jedinstvenom digitalnom tržištu u skladu s novim regulatornim i zakonodavnim okvirom te razvoj novih inovativnih proizvoda i usluga što će doprinijeti kulturnoj i medijskoj raznolikosti i pluralizmu.

Prihvatljivi prijavitelji su iz sljedećih područja:

  • arhitektura
  • audiovizualne djelatnosti uključujući videoigre
  • mediji, baština
  • dizajn
  • izvedbene umjetnosti
  • knjiga i nakladništvo
  • primijenjene i vizualne umjetnosti

Osnovna djelatnost prijavitelja treba biti razvoj, stvaranje, proizvodnja, distribucija i/ili plasman proizvoda i usluga visoke razine kulturno umjetničke vrijednosti.

Prihvatljivi prijavitelji:

    • Trgovačka društva i obrti kojima nije osnivač tijelo javne vlasti
    • Ustanove u kulturi kojima nije osnivač tijelo javne vlasti
    • Fizičke osobe koje profesionalno obavljaju umjetničku djelatnost
    • Umjetničke organizacije registrirane sukladno Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva

Ukupan raspoloživi iznos bespovratnih sredstava: 250.000.000,00 HRK, a prijedlog alokacije je kako slijedi:

 

  NAJNIŽI IZNOS POTPORE NAJVIŠI IZNOS POTPORE
GRUPA A (200.000.000,00 HRK) 300.000,00 HRK 7.500.000,00 HRK
GRUPA B (50.000.000,00 HRK) 100.000,00 HRK 1.400.000,00 HRK

Prihvatljivi troškovi:

GRUPA A

  • Trošak gradnje, rekonstrukcije/ modernizacije zgrada,poslovnih prostora, drugih objekata i uređenje pripadajuće parcele; uključujući energetsku obnovu
  • Nabava novih strojeva, opreme, alata, troškovi informatičko-komunikacijskih i audio/video rješenja (softver)
  • Informatičko-komunikacijskih i audio/video rješenja (hardver)
  • Neizravni troškovi po fiksnoj stopi od 15% prihvatljivih izravnih troškova osoblja
  • Nabava nematerijalne imovine u obliku patenata, autorskih prava, znanja i drugih vrsta intelektualnog vlasništva
  • Trošak uporabne dozvole i energetskog certifikata
  • Troškovi plaća osoblja, komunalni doprinos
  • Troškovi najma, uređivanja i vođenja štanda pri sudjelovanju poduzetnika na određenom sajmu ili izložbi povezano s projektom
  • Troškovi predavača za sate tijekom kojih su predavači sudjelovali u obuci, troškovi povezani s predavačima i polaznicima koji su izravno povezani s projektom usavršavanja
  • Izrada planova i strategija digitalizacije poduzeća, izrada dokumentacije za nabavu, stručni nadzor građenja, ostale usluge povezane s projektom ulaganja
  • Troškovi savjetodavnih usluga povezanih s projektom usavršavanja
  • Troškovi upravljanja projektom te troškovi plaća osoblja koje će raditi na provedbi projekta

GRUPA B

  • Održavanje, preuređenje i/ili modernizacija zgrade, poslovnih prostora, drugih objekata i pripadajuće parcele uključujući energetsku obnovu te neizravne troškove po fiksnoj stopi od 7% prihvatljivih izravnih troškova projekta
  • Nabava novih strojeva, opreme, alata
  • Informatičko-komunikacijskih i audio/video rješenja (softver),
  • Nabava nematerijalne imovine u obliku patenata, autorskih prava, znanja i drugih vrsta intelektualnog vlasništva
  • Troškove plaća osoblja koje će raditi na provedbi projekta
  • Najam, uređivanje i vođenje štanda usluge izrade planova i strategija digitalizacije i organizacije poslovanja
  • Troškove povezani s predavačima i polaznicima za potrebe usavršavanja
  • Troškove savjetodavnih usluga povezanih s usavršavanjem
  • Usluge vanjskih stručnjaka za pripremu projektnog prijedloga
  • Usluge vanjskih stručnjaka za upravljanje projektom
  • Usluga vanjskih stručnjaka za pripremu i provođenje postupaka nabave
  • Usluge izrade projektno-tehničke dokumentacije

Više informacija dostupno je na poveznici.

Pročitaj više
Objavljene radionice za pripremu 2. poziva programa INTERREG EUROPE

U nadolazećem razdoblju u okviru programa INTERREG EUROPE, organizirat će se niz tematskih događaja umrežavanja usmjerenih na razmjenu projektnih ideja i izgradnju partnerstava za drugi poziv Interrega Europe za dostavu projektnih prijedloga (koji će se objaviti  u ožujku 2023. godine).

Događaji umrežavanja održat će se prema sljedećem rasporedu:

Tijekom događaja, sudionici će imati priliku ukratko predstaviti/predstaviti svoju projektnu ideju drugim sudionicima na plenarnoj sjednici. Za drugu polovicu sesije osigurat će se virtualne sobe za predstavljanje specifičnih ideja kako bi se omogućila rasprava u manjim grupama, umrežavanje i upoznavanje potencijalnih projektnih partnera.

Što očekivati:

• Pripremite se da ukratko predstavite svoju ideju (koji je ključni izazov s kojim ćete se suočiti? Kakve partnere tražite?) – Uvodna prezentacija od najviše 1 minute tijekom plenarne sjednice
• Upotrijebite relevantne materijale za predstavljanje svoje projektne ideje u sobi za odmor (kratka prezentacija, video, bilo koji drugi sadržaj koji možete podijeliti putem zaslona)
• Uspostavite nove kontakte i izgradite osnovu za buduću suradnju (zabilježite kontakte tijekom događaja i koristite zajednicu Interreg Europe za praćenje nakon toga)

Izvor: https://www.interregeurope.eu/news-and-events/events

Pročitaj više
KREATIVNA EUROPA: Poziv za prijavu lokaliteta za Oznaku europske baštine selekcija 2023. – 2024. godine

Ministarstvo kulture i medija objavilo je Poziv za prijavu lokaliteta za Oznaku europske baštine selekcija 2023. – 2024. godine, koja se dodjeljuje na inicijativu Europske komisije, lokalitetima na području Europske unije sa snažnom simboličkom europskom vrijednosti koji ističu zajedničku povijest Europe, izgradnju Unije, europskih vrijednosti i ljudskih prava na kojima se temelji postupak europskih integracija.

Cilj Oznake europske baštine (European Heritage Label – EHL) jest jačanje osjećaja pripadnosti europskih građana Europskoj uniji koji se temelje na zajedničkim vrijednostima, elementima europske povijesti i zajedničke baštine, poštivanju nacionalne i regionalne raznolikosti te jačanju uzajamnog razumijevanja i međukulturnog dijaloga.

Postupak prijave odvija se u dva kruga:

  1. Prvi krug odvija se na nacionalnoj razini: svaka država članica imenuje po dva lokaliteta po godini prijave, prijave šalje nacionalni koordinator. Rok za prijavu nominacija na nacionalnoj razini je do 1. veljače 2023. godine.
  2. Drugi krug odvija se na europskoj razini: europski odbor neovisnih stručnjaka predlaže Europskoj komisiji lokalitete koji se službeno imenuju za dodjelu Oznake, a odabire se najviše jedna lokacija po državi članici. Prijave Europskoj komisiji za predlagatelje lokaliteta za Oznaku europske baštine selekcija 2023. – 2024. godine otvorene su do 1. ožujka 2023. godine.

Prijedlozi lokaliteta za Oznaku europske baštine prijavljuju se putem Obrasca za prijavu Europske komisije, a ispunjeni obrazac šalje se nacionalnom koordinatoru na evaluaciju u prvom krugu koji se odvija na nacionalnoj razini.

Prijedloge na nacionalnoj razini potrebno je dostaviti na adresu: ehl@min-kulture.hr ili putem pošte na adresu: Ministarstvo kulture i medija, Runjaninova 2, Zagreb, s naznakom Oznaka europske baštine, do 1. veljače 2023. godine.

Nakon zaprimanja prijedloga, Ministarstvo kulture i medija provest će proces evaluacije te dostaviti dvije odabrane prijave Europskoj komisiji u predviđenom roku.

Više informacija, uputstva za prijavu i dodatna dokumentacija, dostupni su na web stranici https://deskkultura.hr/hr/novosti/poziv-za-prijavu-lokaliteta-oznake-europske-bastine-za-selekciju-2023-2024-godine

Za Oznaku europske baštine mogu se prijaviti nacionalni, tematski nacionalni  i transnacionalni lokaliteti. Nacionalni lokaliteti podrazumijevaju prijavu jednog lokaliteta s područja zemlje članice, dok tematski nacionalni lokaliteti podrazumijevaju nekoliko lokaliteta koji se nalaze u istoj državni članici, a fokusirani su na specifičnu temu u zajedničkoj aplikaciji. Transnacionalni lokaliteti podrazumijevaju nekoliko lokaliteta koji se nalaze u različitim državama članicama, a fokusirani su na specifičnu temu u zajedničkoj aplikaciji. Transnacionalni lokaliteti podrazumijevaju i jedan lokalitet koji se nalazi na teritoriju više država članica. Lokaliteti koji se mogu prijaviti mogu biti spomenici, prirodna, podvodna, arheološka, industrijska ili urbana mjesta; kulturni krajolici, memorijalna mjesta, kulturna dobra i predmeti, nematerijalna baština. U slučaju kulturnih dobara i predmeta, kao i nematerijalne baštine, mora postojati veza do jasno prepoznatljivog fizičkog prostora u kojem će se provoditi informativne i obrazovne aktivnosti.

Izvor: Deskkultura.hr  

Pročitaj više
Oporavak od COVID-19, energetska tranzicija, rat u Ukrajini, nejednakosti i budućnost demokracije izazovi su Godišnjeg izvješća o stanju europskih regija i gradova u 2022.

Europski odbor regija predstavio je Godišnje izvješće o stanju europskih regija i gradova u 2022., a čiji su rezultati prezentirani na plenarnom zasjedanju Europskog odbora regija u listopadu 2022. godine.  Na temelju studija koje je naručio Europski odbor regija, kao i akademskih istraživanja, doprinosa drugih europskih institucija i dokumentacije otvorenog koda, u ovom se izvješću iznose činjenice i podaci namijenjeni oblikovateljima politika i relevantnim dionicima. Ovogodišnje izvješće usmjereno je na goruće izazove s kojima se suočavaju gradovi i regije EU-a: gospodarske i socijalne posljedice ruskog rata protiv Ukrajine, trajne posljedice pandemije COVID-a 19 i nužan oporavak, klimatsku krizu i energetsku tranziciju, borbu protiv nejednakosti i budućnost demokracije na temelju zaključaka Konferencije o budućnosti Europe.

Izvješće sadrži i „Regionalni i lokalni barometar” u kojem su iznesena stajališta izabranih predstavnika i predstavnica iz cijele Europe.  Prema Izvješću, njih 89 posto se slaže da bi regije i gradovi trebali imati veći utjecaj na budućnost Europske unije, u EU 27 s tim se u potpunosti slaže 48 posto ispitanika (u Hrvatskoj 51 posto), uglavnom se slaže njih 41 posto (u Hrvatskoj 49 posto).

Više od šest od deset ispitanika (65 %) izjavilo je da regije i gradovi mogu biti najučinkovitije uključeni u raspravu o budućnosti Europe osiguravanjem kontinuirane rasprave o toj temi na regionalnoj i lokalnoj razini.

Na pitanje u vezi s kojim temama bi regije i gradovi trebali dobiti veći utjecaj u oblikovanju europskih politika, prednjači tema klimatske krize i okoliša za koju se odlučilo 56 posto ispitanika (u Hrvatskoj 53 %), jačanje gospodarstva, socijalna pravda i radna mjesta (EU 55 posto, HR 73 posto), te obrazovanje, kultura, mladi i sport (EU 49 %, HR 80%).

Istraživanje je pokazalo kako bi ključni ciljevi financiranja EU-a za budući razvoj grada ili regije trebali biti podržavanje zelene tranzicije (EU 51%, HR 33%), ublažavanje naglog rasta cijene energenata (EU 48%, HR 61%), ublažavanje utjecaja klimatske krize (EU 42%, HR 28%).

Prema izjavama 76 % lokalnih političara i političarki njihove lokalne i regionalne vlasti primaju izbjeglice iz Ukrajine, a najmanje polovina ispitanika izjavila je da njihove lokalne i regionalne vlasti šalju materijalnu pomoć toj zemlji. Dva od četiri ispitanika smatraju kako je najučinkovitiji način obnove Ukrajine uključivanje regija i gradova EU-a u plan obnove.

Nadalje, 88 % ispitanih lokalnih političara i političarki u potpunosti se slaže s tim da bi „kohezija” trebala biti jedna od ključnih vrijednosti Europske unije, taj se udio kretao od 68 % u Finskoj do 100 % u Portugalu.

Na pitanje o dodanoj vrijednosti kohezijske politike u usporedbi s drugim (nacionalnim ili regionalnim) izvorima financiranja, 62 posto ispitanika smatra da su se kohezijski fondovi upotrebljavali za potporu određenim vrstama projekata. Gotovo svaki treći lokalni političar i političarka ocijenili su da se kohezijska sredstva upotrebljavaju za integraciju politike EU-a u strategije razvijene na regionalnoj razini (31 %), dok je otprilike svaki peti ispitanik izjavio da se njima podupiru partnerstva među akterima na svim institucionalnim razinama (20 %) i stabilnost financiranja u dugoročnom razdoblju (16 %).

Regionalni i lokalni barometar (s rezultatima za Hrvatsku) dostupan je ovdje.


(Za izvješće kliknite na fotografiju)

 

Izvori: Europski odbor regija  i Jutarnji list

Pročitaj više
PREKOGRANIČNI SUSRET PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE I PRIMORSKO-NOTRANJSKE REGIJE U DVORCU PREM

U slovenskome dvorcu Prem, 8. studenoga sastali su se predstavnici gradova, općina, javnih  institucija i razvojnih agencija Primorsko-goranske županije i slovenske Primorsko-notranjske regije. Susret je imao za cilj povezati područja koja su prostorno i sadržajno vrlo bliska jer ih povezuju slične razvojne prednosti, ali i izazovi.

Svoje su aktivnosti predstavile dvije razvojne agencije, RRA Zeleni kras iz Primorsko-notranske regije i PRIGODA iz Primorsko-goranske županije. Uslijedila je prezentacija digitalnih rješenja za javnu sferu koja su se razvijala ili se još uvijek razvijaju u okviru SMART RI Centra kompetencija za pametne gradove u Rijeci. U raspravi o mogućnostima koje nudi razvoj tehnologije i digitalizacija u javnom sektoru, kako u gradskim središtima, tako i u udaljenim i rijetko naseljenim mjestima, više je puta naglašeno da, osim u pametna rješenja, moramo ulagati u kvalitetu života i izgradnji zajednica na ruralnim područjima, budući da se u udaljenim područjima već nekoliko godina bilježi trend izrazitog starenja stanovništva i snažna depopulacija.

Događaj je zaključen susretom umrežavanja i upoznavanjem aktera s obje strane granice, što dovodi do suradnje i implementacije ideja na području obje regije.

Informacije možete pronaći i na stranicama RRA Zeleni Kras: https://www.rra-zk.si/novice/2022110915484382/cezmejno-srecanje-na-gradu-prem

Pročitaj više
Objavljen Poziv na dostavu prijedloga za potporu projektima Novog europskog Bauhausa

Europska urbana inicijativa – EUI je službeno pokrenula svoj prvi poziv za inovativne akcije s proračunom od 50 milijuna eura za potporu projektima Novog europskog Bauhausa.

Prvi EUI poziv za dostavu prijedloga financirat će projekte za pružanje opipljivih, stvarnih primjera intervencija novog europskog Bauhausa (NEB) koje u potpunosti integriraju tri temeljne vrijednosti NEB-a:  održivost, inkluzivnost i estetika.

Poziv je otvoren do 19. siječnja 2023. u 14:00 sati, a  namijenjen gradovima koje se poziva da razmotre četiri sljedeće teme koje imaju najveći potencijal za stvaranje inovativnih rješenja i stvaranje jasnog demonstracijskog učinka za poticanje korištenja kohezijske politike u urbanim područjima:

  • Izgradnja i obnova u duhu cirkularnosti i ugljične neutralnosti
  • Očuvanje i preobrazba kulturne baštine
  • Adaptacija i transformacija zgrada za pristupačna stambena rješenja
  • Regeneracija urbanih prostora

Svaki projekt može dobiti do 5 milijuna eura sredstava ERDF-a, a provedba projekta trebala bi se odvijati unutar razdoblja od najviše 3,5 godine.

Poziv će testirati sposobnost gradova da trenutne urbane izazove pretvore u prilike, koje će se riješiti integriranim rješenjima, prevodeći Europski zeleni dogovor u inovativne intervencije koje osnažuju građane da predvode promjene prema zelenim i uključivim gradovima, mjestima i lokalnim zajednicama.

Tajništvo EUI-ja pomagat će prijaviteljima tijekom poziva za dostavu prijedloga.

Za više informacija i prijavu  na poziv kliknite na: www.urban-initiative.eu/calls-proposals/first-call-proposals-innovative-actions

Pročitaj više
Izvješće o stanju iskorištenosti ESI fondova: korisnicima isplaćeno 77,81% ugovorenih sredstava

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojeno je izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u Republici Hrvatskoj. Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,73 milijardi eura (80,85 mlrd. kuna). Do 20. listopada 2022. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,73 milijardi eura (103,44 mlrd. kuna), odnosno 127,93% dodijeljenih sredstava.

Ukupno je isplaćeno 8,35 milijardi eura (62,91 mlrd. kuna), odnosno 77,81% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 6,90 milijardi eura (52,02 mlrd. kuna), odnosno 64,34% dodijeljenih sredstava.

Ukoliko sagledamo izvornu alokaciju ESI sredstava 2014. – 2020. u iznosu od 10,73 milijarde eura na koju nadodamo 763,17 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program Ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,09 milijardi eura.

U razdoblju od 2013. godine do 20. listopada 2022. razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna Europske unije u proračun Republike Hrvatske i sredstava uplaćenih iz Proračuna Republike Hrvatske u proračun Europske unije iznosi 55,52 milijardi kuna u korist proračuna Republike Hrvatske. Uključujući i uplaćeni predujam za Nacionalni plan oporavka i otpornosti Hrvatska je u plusu 66,92 milijardi kuna.

 

Izvor: https://razvoj.gov.hr/vijesti/korisnicima-isplaceno-77-81-ugovorenih-sredstava-iz-fondova-europske-unije/5072

Pročitaj više
Otvorena je međukonferencija u sklopu EU projekta „MREŽA KOM5ENTNOSTI“

Međukonferenciju u sklopu projekta „MREŽA KOM5ENTNOSTI“  otvorio je Župan Zlatko Komadina sa županicom Karlovačke županije Martinom Furdek Hajdin, održanoj 25. listopada 2022. u Javnoj ustanovi Aquatika- Slatkovodni akvarij Karlovac.

Projekt je financiran sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a svojom opremljenošću i stručnim kadrovima Ugostiteljska škola Opatija i partneri će kao Regionalni centar kompetentnosti biti nositeljem kvalitetnoga strukovnog obrazovanja povezanog sa svijetom rada u sektoru turizma i ugostiteljstva.

Uz predstavljanje projekta, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, Vedran Kružić održao je izlaganje o važnosti sektora ugostiteljstva i turizma za budući razvoj Primorsko-goranske županije, a organiziran je i obilazak radova na rekonstrukciji objekta – Oružana koja će dobiti sedam novih kabineta i sadržaje koji će moći koristiti i građani, poput restorana, pekarnice i sl.

„MREŽOM KOM5ENTNOSTI“ je obuhvaćena i rekonstrukcija i adaptacija te nabava opreme za još tri PGŽ škole – SŠ dr. Antuna Barca Crikvenica, SŠ Hrvatski kralj Zvonimir Krk i SŠ Ambroza Haračića Mali Lošinj, napomenuo je voditelj projekta Tomislav Kandžija, a planirani završetak projekta je do travnja 2023. godine. Projektom MREŽA KOM5ENTNOSTI vrijednim 31,3 milijuna kuna planirana je adaptacija četiri škole na području Primorsko-goranske županije te škole partnera iz Karlovačke županije i nabavka specijalizirane opreme s ciljem poboljšanja prostorno-tehničkih uvjeta za rad Regionalnog centra kompetentnosti Ugostiteljske škole Opatija i partnerskih javnih ustanova, te stvaranje suradnje s gospodarskim sektorom.

Sudionike su na konferenciji uvodno pozdravili i Edita Stilin, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Primorsko- goranske županije, Sibila Roth, ravnateljica Ugostiteljske škole Opatija i Vladimir Kramarić, načelnik Sektora za pripremu i provedbu projekata u područjima jačanja gospodarstva i konkurentnosti te društvene infrastrukture, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

 

 

Pročitaj više
Kulturno-turističa ruta „Putovima Frankopana“ proglašen je najuspješnijim županijskim EU projektom

Projekt Kulturno-turističa ruta „Putovima Frankopana“ Primorsko-goranske županije proglašen je najuspješnijim županijskim EU projektom prema izboru javnosti na portalu Jutarnji.hr. Dodjela nagrada za „Najbolji županijski EU projekt 2022.“ provela je Hanza media u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija, Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, portalom župan.hr i uz potporu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Stručni žiri izabrao je pobjednike u četiri kategorije – Doprinos znanosti i inovacijama, Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici, Doprinos prekograničnoj suradnji i Doprinos poduzetništvu, dok je pobjednika pete kategorije odabrala javnost u konkurenciji 37 projekata.

Na današnjoj svečanosti proglašenja pobjednika održane u hotelu Sheraton, županu Zlatku Komadini nagradu je uručio glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić, za projekt Kulturno-turističa ruta „Putovima Frankopana“  koji je uključio 20 lokaliteta, obnovio i zaštitio kaštele Zrinskih i Frankopana od Krka, Gorskog kotara do Vinodolske doline i Trsata, a krajnji je cilj  povezati Karlovačku, Ličko-senjsku i Međimursku županiju i nacionalnim projektom zaštiti kulturnu i povijesnu baštinu.

Popis najboljih županijskih EU projekata u Hrvatskoj donosi portal župan.hr.

 

Izvor: https://www.pgz.hr/objave/ktr-putovima-frankopana-proglasen-najuspjesnijim-zupanijskim-eu-projektom-prema-izboru-javnosti/
Pročitaj više
Grad Krk domaćin ovogodišnje Međunarodne konferencije za kulturni turizam Europe

Ovogodišnja, 15. po redu Međunarodna konferencije za kulturni turizam Europe (International Conference for Cultural Tourism in Europe), koja je prethodno bila priređena u gradovima poput Londona, Atene, Barcelone ili Granade, između 19. i 22. listopada, odvijat će se upravo u gradu Krku, na temu: Novi zamah europskog turizma s kulturnom baštinom i digitalizacijom (Relaunching European Tourism through Cultural Heritage and Digitalisation).

To se značajno događanje organizira pod pokroviteljstvom Europske mreže kulturnog turizma (European Cultural Tourism Network – ECTN) uz mogućnost da tijekom višednevnog zasjedanja svi gradovi sudionici konferencije predstave svoje najrecentnije projekte, postignuća i nastojanja vezana uz sferu (održivog) kulturnog turizma. Prema tome, ta bi Konferencija, kao i članstvo u Europskoj mreži kulturnog turizma, svim učlanjenim gradovima, pa tako i Krku, trebala donijeti mnoge benefite vezane uz njegovu vidljivost na mapi prestižnih kulturnih destinacija, kao i mogućnost apliciranja na natječaje fondova u okviru programa kojima se (su)financira kulturni turizam.

Izvor: https://www.tz-krk.hr/hr/grad-krk-domacin-ovogodisnje-medunarodne-konferencije-za-kulturni-turizam-europe

Pročitaj više