Prigoda.hr Prigoda.hr
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
      • Informacije i dokumenti
      • Transparentni proračun
      • Partnerstvo
      • Projekti agencije
      • O županiji
        • Položaj i prostor
        • Stanovništvo i ljudski potencijali
        • Obrazovna struktura stanovništva
        • Gospodarstvo
        • Konkurentnost
    • EU Fondovi
      • VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR 2021.-2027.
      • Najveći EU projekti u Primorsko-goranskoj županiji
        • Prometna i lučka infrastruktura
          • RIBARSKA LUKA KRK
          • Rekonstrukcija gata Pumpurela u luci Rab – ribarska luka
          • Dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška
          • Sanacija i produženje pristana u luci Unije
          • Rekonstrukcija i dogradnja luke Cres
          • Dogradnja luke Crikvenica
          • Projekt dogradnje i rekonstrukcije luke Baška
          • Nabava novih autobusa u Gradu Rijeci
          • Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala
          • Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici
          • Podizanje konkurentnosti željeznice i luke Rijeka
          • Projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka
        • Komunalna infrastruktura
          • Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka
          • Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka
          • Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce
          • POBOLJŠANJE VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE DELNICE, FUŽINE, BROD MORAVICE
          • PROJEKT POBOLJŠANJA VODNOKOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE CRES, MARTINŠĆICA, NEREZINE, MALI I VELI LOŠINJ
        • Gospodarenje otpadom i zaštita okoliša
          • Sanacija lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom – jama Sovjak
          • Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina
        • Istraživanje i razvoj
          • Energana – Startup inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju
          • CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove
          • Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci
        • Razvoj sveučilišta
          • Studentski smještaj na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, 1. faza (TRIS)
        • Razvoj zdravstvenih usluga
          • Rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC-a Rijeka
        • Kulturno-povijesna baština
          • Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana
          • Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine
          • Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt
        • Prirodna baština
          • Učka 360°
    • Regionalni razvoj
      • Poslovi regionalnog koordinatora
      • Razvojna strategija PGŽ 2016. – 2020.(2021.)
        • Organizacija izrade
        • Sadržaj
        • Zakonska regulativa
        • Akcijski plan za razdoblje 2019. – 2020.
      • Plan razvoja PGŽ 2022. – 2027.
        • Organizacija izrade
        • Zakonska regulativa
        • Tijek izrade
        • Analitičke podloge
      • Provedbeni program PGŽ
      • PLAN RAZVOJA GORSKOG KOTARA 2021.-2027.
      • Plan razvoja otoka Primorsko-goranske županije do 2027. godine.
      • Partnersko vijeće Primorsko-goranske županije
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
      • INVESTPGZ.HR
      • Poslovanje u Republici Hrvatskoj
        • Osnivanje trgovačkog društva
        • Zapošljavanje
        • Plaće
        • Porezi
      • Poticaji za investicijske projekte
      • Poduzetničke zone
      • Najveće investicije u PGŽ
        • Projekt INTEGRA 2020 JGL-a
        • Luka nautičkog turizma u Porto Barošu
        • Proširenje i modernizacija pozadinskog lučkog terminala na Škrljevu
        • Nabava tri nova spremnika za sirovu naftu na Omišaljskom terminalu
        • Izgradnja Luxury Resort & Spa Welness hotel Costabella u Rijeci
        • Izgradnja tvornice peleta u Delnicama
        • Trgovina Interspar u naselju Rujevica u Rijeci
        • Uređenje Remisens Premium hotela i vile Ambasador u Opatiji
        • Izgradnja najveće poslovne hale tvrtke Plodine u Primorsko-goranskoj županiji na Kukuljanovu u Bakru
        • Izgradnja hotela Ikador Luxury Boutique hotel & spa u naselju Ika u Opatiji
        • Povećanje proizvodnih kapaciteta pilane Vrbovsko
        • Rekonstrukcija hotela Bellevue u uvali Čikat na Malom lošinju
        • Prodavaonica namještaja MIMA
    • Pametna regija
      • Pametna specijalizacija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
      • Priobalje
        • Priobalje – novosti
        • Priobalje – najznačajniji projekti i investicije
        • Priobalje – multimedija
      • Otoci
        • Otoci – novosti
        • Otoci – najznačajniji projekti i investicije
        • Otoci – multimedija
      • Gorski kotar
        • Gorski kotar – novosti
        • Gorski kotar – najznačajniji projekti i investicije
        • Gorski kotar – multimedija
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
    • EU Fondovi
    • Regionalni razvoj
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
    • Pametna regija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  •  

Turizam

Home / Archive by Category "Turizam" ( - Page 3)

Category: Turizam

Europska komisija prepoznala Platformu RIMAP Regionalne razvojne agencija Primorsko- goranske županije i Sveučilišta u Rijeci kao primjer najbolje prakse

U suradnji sa Sveučilištem u Rijeci i uz podršku Primorsko-goranske županije, Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije-PRIGODA razvila je Regionalnu inovacijsku platformu – RIMaP, kao dio projekta „Primorsko-goranska županija – pametna regija“. Platforma je pokrenuta 2021. godine kao inovativno digitalno rješenje koje povezuje gospodarstvo s akademskom zajednicom te potiče prijenos znanja i razvoj inovacija u regiji.

Poseban značaj RIMaP dobiva kroz priznanje Europske komisije, koja ga je istaknula kao primjer najbolje prakse u području povezivanja istraživačkog sektora i industrije.

Nakon gotovo tri godine uspješnog djelovanja, RIMaP je prepoznat kao primjer najbolje prakse od strane Europske komisije i Europskog odbora regija. Alat je predstavljen 2024. godine u Bruxellesu kao inovativno rješenje koje objedinjuje resurse, znanje i infrastrukturu jedne regije. Europska komisija posebno naglašava inovativne pristupe povezivanja, tzv. „matchmaking“, koji kombiniraju fizičke i digitalne alate kako bi prevladali neusklađenost informacija i učinili akademsku stručnost i društvene potrebe vidljivijima i dostupnijima.

U najnovijoj publikaciji Europske komisije “Community for Educational Innovation: From research to impact – Bridging the innovation gap in higher education” primjer RIMAP-a istaknut je kao inovativni alat za povezivanje ( “matchmaking”), a koji  pomažu u prevladavanju neusklađenosti informacija tako što čine akademsku stručnost i društvene potrebe vidljivijima i dostupnijima. Digitalne platforme, posebno, omogućuju istraživačima da predstave svoje kapacitete, dok istovremeno omogućuju poduzećima, javnim tijelima i organizacijama civilnog društva da jasno izraze izazove i potrebe. Kada su usklađene s regionalnim prioritetima, poput Strategija pametne specijalizacije, ove platforme jačaju akademsku vjerodostojnost i olakšavaju ciljana partnerstva. Upravo je Regional Innovation Matchmaking Platform- RIMAP primjer digitalnog alata koji podupire suradnju istraživačkog sektora i industrije u Hrvatskoj.

RIMaP se izdvaja upravo zbog sposobnosti da olakša strateško povezivanje različitih dionika, potakne dugoročno planiranje i jača akademsku vjerodostojnost. Digitalna platforma omogućuje istraživačima da predstave svoje kompetencije i resurse, dok poduzeća, javne institucije i organizacije civilnog društva mogu artikulirati svoje potrebe i izazove. Takav pristup omogućuje razvoj ciljanih partnerstava, olakšava stvaranje inovativnih projekata i jača kapacitete svih uključenih sektora. Danas RIMaP služi kao centralno mjesto za razmjenu informacija o tehnološkim trendovima, strateškim dokumentima i mogućnostima financiranja, uključujući EU natječaje za istraživanje i razvoj. Platforma omogućuje korisnicima iniciranje zajedničkih projekata i konzorcija, čime aktivno doprinosi stvaranju dinamičnog i povezanog inovacijskog okruženja u regiji.

Zajednica za obrazovne inovacije (CEI), koja je pod okriljem Europske komisije izdala publikaciju, je inicijativa Erasmus+ programa Europske komisije koja okuplja nastavnike, kreatore politika, istraživače i predstavnike industrije s ciljem unapređenja obrazovanja kao pokretača inovacija. Ona potiče dijalog o politikama, učenje među stručnjacima te jačanje kapaciteta, uz podršku razvoju poduzetničkih vještina, zelenoj i digitalnoj tranziciji te cjeloživotnom učenju. Sama CEI je razvijena u sklopu inicijative HEInnovate, okvira koji pomaže visokim učilištima da postanu poduzetničkija i inovativnija. CEI je također dio EHESO alata za stratešku transformaciju, zbirke resursa koja omogućuje stratešku transformaciju europskog visokog obrazovanja. Do kraja 2025. godine, zajednica je brojila više od 1.400 članova iz 96 zemalja, uključujući sve države članice Europske unije.

Zaključno, RIMaP nije samo digitalna platforma – to je alat za povezivanje ljudi, ideja i resursa koji aktivno gradi budućnost inovacija u Primorsko-goranskoj županiji i šire. Ovo priznanje potvrđuje kvalitetu platforme, ali i otvara vrata njezinoj primjeni u drugim europskim regijama. RIMaP tako postaje primjer kako regionalna inicijativa, uz partnerstvo i međuinstitucionalnu suradnju može maksimizirati regionalne gospodarske potecijale te prerasti u međunarodno relevantan model razvoja inovacijskog ekosustava.


View Fullscreen
Skip to PDF content


Pročitaj više
PRIGODA U ILIRSKOJ BISTRICI SUDJELOVALA NA PREKOGRANIČNOJ BURZI LOKALNIH PONUĐAČA ZELENI KRAS 2026.

Ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije PRIGODA, Vedran Kružić, sudjelovao je u srijedu, 25. ožujka 2026. godine, na događanju Prekogranična burza lokalnih ponuđača Zeleni kras 2026, održanom u Domu na Vidmu u Ilirskoj Bistrici. Riječ je o četvrtom izdanju tradicionalnog prekograničnog turističko-poslovnog događanja koje organizira Regionalna razvojna agencija Zeleni kras u suradnji s partnerskim organizacijama destinacije Zeleni kras, Društvom turističkih novinara Slovenije i udruženjem Slovenia Outdoor. Događanje je usmjereno na predstavljanje lokalne ponude, jačanje suradnje među dionicima te otvaranje prostora za nova poslovna povezivanja i razvoj zajedničkih inicijativa.

 

Ovogodišnja burza okupila je više od 50 izlagača iz Slovenije i Primorsko-goranske županije, među kojima su bili turistički subjekti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnici i proizvođači domaćih prehrambenih proizvoda. Time je još jednom potvrđena važnost ovakvih susreta kao platforme za promociju lokalnih proizvoda i usluga, razmjenu iskustava i stvaranje temelja za konkurentniju i sadržajniju turističku ponudu prekograničnog prostora.

Program događanja započeo je uvodnim pozdravima načelnice Općine Matulji Ingrid Debeuc i dr. Gregora Kovačiča, župana Općine Ilirska Bistrica, koji su pozdravili nazočne i istaknuli važnost suradnje u zajedničkom prekograničnom prostoru. U stručnom dijelu programa održano je uvodno predavanje, nakon čega je uslijedio moderirani razgovor na temu „Povezivanje prirode, aktivnosti u prirodi i okusa u turističkoj ponudi”, koji je vodila Marjana Grčman, predsjednica Društva turističkih novinara Slovenije. U raspravi su sudjelovali Marijana Kalčić iz Turističke zajednice Općine Matulji, Tadej Tekavčič iz Ljubljana Active Tripsa, Maša Klemenčič iz Slovenske turistične organizacije, dr. sc. Zrinka Zadel s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te Dejan Iskra iz Regionalne razvojne agencije Zeleni kras.
Posebno važan trenutak programa uslijedio je nakon rasprave, kada je održano potpisivanje suradnje u okviru partnerstva „Trio kraških znamenitosti”, koje okuplja Park vojaške zgodovine, Park Škocjanske jame i Kobilarnu Lipica. Riječ je o obnovi sporazuma kojim se obilježava deset godina suradnje i nastavak zajedničkog razvoja ove prepoznatljive partnerske inicijative, a ovogodišnje potpisivanje održano je upravo u okviru burze Zeleni kras 2026. kao središnjeg turističko-poslovnog događanja regije.

U nastavku programa održan je burzovni dio događanja, uz organizirano umrežavanje turističkih ponuđača, poslovnih partnera i šire javnosti, kao i radionice posvećene razvoju turističkih proizvoda i kvaliteti prezentacije ponude. Takav koncept dodatno potvrđuje kako se razvoj suvremenog turizma sve snažnije oslanja na povezivanje lokalnih dionika, prijenos znanja i jačanje autentičnih regionalnih sadržaja.

Sudjelovanjem na ovakvim događanjima PRIGODA potvrđuje svoju usmjerenost na jačanje prekogranične suradnje, povezivanje regionalnih dionika te poticanje održivog i konkurentnog razvoja Primorsko-goranske županije. Aktivno uključivanje u inicijative koje okupljaju javni sektor, turističke zajednice, lokalne proizvođače, razvojne agencije i druge partnere doprinosi stvaranju novih prilika za zajednički razvoj, bolju vidljivost prostora te snažnije pozicioniranje Primorsko-goranske županije u širem regionalnom i europskom kontekstu. Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije PRIGODA nastavit će i ubuduće podupirati i pratiti aktivnosti koje pridonose razvoju partnerstava, razmjeni iskustava i stvaranju novih razvojnih mogućnosti za Primorsko-goransku županiju i njezine dionike.

 





Pročitaj više
Iz fondova kohezijske politike preraspodijeljeno 34,6 milijardi eura za rješavanje strateških prioriteta EU-a

Države članice uspješno su reprogramirale 34,6 milijardi eura u svojim fondovima kohezijske politike za razdoblje 2021. 2027. za najhitnije strateške prioritete EU-a. To uključuje poticanje konkurentnosti, poboljšanje obrane i civilne pripravnosti, promicanje cjenovno pristupačnog i održivog stanovanja, poboljšanje otpornosti vodoopskrbe i poboljšanje energetske povezanosti.

Ta promjena u financiranju EU-a ojačat će konkurentnost Europe, povećati njezinu sigurnost i pripravnost, osigurati opskrbu energijom, učiniti svakodnevni život građana cjenovno pristupačnijim i povećati tehnološku neovisnost Europe. Reprogramiranim sredstvima poduprijet će se i razvoj vještina u području civilne pripravnosti, obrane i kibersigurnosti te poduprijeti proces dekarbonizacije.

Razvoj strateških prioriteta

Zahvaljujući ugrađenoj fleksibilnosti kohezijske politike države članice mogu prilagoditi svoje prioritete ulaganja tijekom provedbenog razdoblja 2021. 2027., posebno u okviru regulatornog preispitivanja u sredini programskog razdoblja predviđenog za 2025. Međutim, kao odgovor na geopolitičko okruženje koje se brzo mijenja od pokretanja kohezijskih programa za razdoblje 2021. 2027. Komisija je u travnju 2025. predložila da se države članice i regije potaknu na preusmjeravanje ulaganja na nove strateške prioritete. Pružanjem financijskih poticaja, pojednostavnjenjem pravila politike i produljenjem razdoblja provedbe izmijenjenih programa države članice i regije potaknute su da prilagode svoje planove ulaganja za posljednje godine razdoblja provedbe kako bi bolje odgovorile na nove potrebe i prioritete. Taj postupak obuhvaća Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Fond za pravednu tranziciju, i Europski socijalni fond plus.

Od donošenja prijedloga od strane suzakonodavaca Komisija je u rujnu 2025. odobrila izmjene 186 nacionalnih i regionalnih kohezijskih programa u 25 država članica, kojima se nacionalna, regionalna i lokalna ulaganja usklađuju s prioritetima EU-a. Ta preraspodijeljena sredstva čine gotovo 10 % proračuna kohezijske politike za razdoblje 2021. 2027., koji je obuhvaćen preispitivanjem u sredini programskog razdoblja.

Preraspodijeljena sredstva za strateške prioritete

  • 15,2 milijarde eura za poticanje konkurentnosti s pomoću ključnih tehnologija, inovacija i razvoja vještina.
  • 11,9 milijardi eura za jačanje obrambenih industrijskih kapaciteta, vojne mobilnosti te civilne pripravnosti i razvoja vještina.
  • 3,3 milijarde eura za cjenovno pristupačno i održivo stanovanje, čime se podupire socijalna uključenost.
  • 3,1 milijarda eura za otpornost vodoopskrbe, jačanje održivog upravljanja resursima.
  • 1,2 milijarde eura za povećanje energetske sigurnosti i dekarbonizacije industrije, čime se podupiru kvalitetna radna mjesta u zelenoj tranziciji.

Države članice i regije koje su reprogramirale sredstva za nove strateške prioritete EU-a imaju koristi od povećanog pretfinanciranja za pokretanje projekata i više stope sufinanciranja projekata regionalnog razvoja od strane EU-a kako bi se smanjio pritisak na nacionalne proračune.

Još povoljniji tretman ponuđen je regijama koje graniče s Rusijom, Bjelarusom i Ukrajinom, koje su se od početka agresivnog rata Rusije 2022. suočile sa znatnim izazovima.

Preispitivanje u sredini programskog razdoblja pokazalo je sposobnost kohezijske politike da se brzo prilagodi novim okolnostima. Budući da su izmjene programa sada donesene, naglasak će se preusmjeriti na provedbu u državama članicama i regijama. Komisija će blisko surađivati s upravljačkim tijelima kako bi osigurala učinkovito ostvarivanje strateških prioriteta.

 


Izvor:  https://eufondovi.gov.hr/346-milijardi-eura-iz-fondova-kohezijske-politike-preraspodijeljeno-za-rjesavanje-strateskih-prioriteta-eu-a/

Pročitaj više
Prilika za poduzetnike: otvoreni Mali zajmovi za industrijsku tranziciju

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU pokrenula je novi financijski instrument Mali zajmovi za industrijsku tranziciju, za koji su prijave moguće od danas, 25. ožujka 2026. godine, u 9:00h.

Ovaj financijski instrument se nadovezuje na nacionalnu inicijativu industrijske tranzicije Panonske, Sjeverne i Jadranske Hrvatske, koja ima za cilj jačanje regionalne konkurentnosti.

Kao fokus budućeg rasta i razvoja triju regija odabrane su prioritetne niše za koje je procijenjeno kako mogu ostvariti najveću dodanu vrijednost, te samim time u najvećoj mjeri pridonijeti povećanju regionalne konkurentnosti.

Prioritetne niše grupirane su u regionalne lance vrijednosti(RLV) koji su glavni instrument za daljnje upravljanje procesom industrijske tranzicije te usmjeravanje javnih sredstava u cilju podrške industrijskoj tranziciji regionalnoga gospodarstva prema nišama više dodane vrijednosti.

Financijski instrument Mali zajmovi za industrijsku tranziciju namijenjen je poduzećima koja posluju duže od tri godine, koja imaju status subjekta malog gospodarstva te koja imaju sjedište i obavljaju djelatnost u prihvatljivoj županiji unutar regija Panonske, Sjeverne ili Jadranske Hrvatske.

Prihvatljivi prijavitelji su poduzeća koja su upisana ili će se tek upisati na popis Mapiranih dionika regionalnih lanaca vrijednosti.

Radi se o zajmovima do 100.000 EUR, s kamatnom stopom od 0,5% – 1,5% fiksno, ovisno o razvijenosti lokacije ulaganja, te s mogućnošću otpisa do 50% glavnice zajma sukladno uvjetima koji su navedeni u programu, dostupnom na poveznici: Mali zajmovi za industrijsku tranziciju | HAMAG BICRO

 

 


Izvor: https://eufondovi.gov.hr/otvoreni-mali-zajmovi-za-industrijsku-tranziciju/

Pročitaj više
Otvorene su prijave za REGIOSTARS Awards 2026- prijavite svoj EU projekt!

Europska komisija otvorila je prijave za REGIOSTARS Awards 2026 – godišnje nagrade koje od 2008. dodjeljuje Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije za najuspješnije projekte financirane sredstvima EU koji doprinose regionalnom razvoju.

Poziv je namijenjen projektima koji su ostvarili vidljiv pozitivan učinak u svojoj regiji, donijeli inovativna rješenja te doprinijeli gospodarskom, društvenom ili okolišnom razvoju. Posebno se vrednuju projekti čiji rezultati imaju dugoročne učinke i mogu se prenijeti ili replicirati u drugim europskim regijama.

Projekti se natječu u pet kategorija:

  1. Konkurentna i pametna Europa
  2. Zelena Europa
  3. Povezana Europa
  4. Socijalna i uključiva Europa
  5. Europa bliža građanima

Rok za prijavu je 22. svibnja 2026., a prijave se podnose putem online obrasca EU Survey. Uz prijavu je potrebno priložiti i pismo potpore upravljačkog tijela.

Pobjednike će odabrati stručni žiri tijekom Europskog tjedna regija i gradova u Bruxellesu u listopadu, dok će publika online glasovanjem odabrati svojeg favorita među finalistima.

 

Više informacija dostupno je na https://ec.europa.eu/regional_policy/projects/regio-stars-awards_en, a obrazac za prijavu dostupan je na poveznici: https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/REGIOSTARS2026

Pozivamo sve nositelje uspješnih EU projekata da iskoriste prigodu i prijave svoje inicijative i predstave primjere dobre prakse na europskoj razini!

 

 

 


Izvor fotografije: https://interreg.eu/news-stories/regiostars-awards-2026-are-now-open-for-applications/

Pročitaj više
Uključite se u javno savjetovanje o Novoj europskoj strategiji za otoke Europske komisije: poziv je otvoren do 1. travnja 2026.

U tijeku je javni poziv Europske komisije zainteresiranim dionicima da pomognu osmisliti sveobuhvatnu novu strategiju za otoke Europske unije. Komisija njome želi ojačati otpornost, povećati konkurentnost i odgovoriti na posebne socioekonomske izazove s kojima se suočavaju otoci i otočno stanovništvo diljem Europske unije – u čak 16 država članica koje imaju otoke, uključujući Hrvatsku.

Javni poziv otvoren je do srijede, 1. travnja 2026. godine, a građani, poduzeća, lokalne i regionalne vlasti, organizacije civilnog društva i stručnjaci – osobito oni koji žive i rade na europskim otocima – pozvani su podijeliti svoja stajališta o najvažnijim pitanjima koja utječu na njihove zajednice. Kroz ovo savjetovanje Komisija želi procijeniti uspješnost postojećih europskih politika i zakonodavstva te istražiti načine za bolje odgovore na potrebe otoka. Posebna je pozornost na mladima, a sve kako bi otoci ostali privlačna mjesta za život i rad.

Nova europska strategija za otoke najavljena je u reviziji kohezijske politike u travnju 2025., kao i u Europskom paktu o oceanima iz lipnja 2025.

Više informacija, uključujući pojedinosti o tome kako sudjelovati u pozivu na očitovanje, dostupno je na  portalu Europske komisije „Iznesite svoje mišljenje”

View Fullscreen
Skip to PDF content

Izvor fotografije: https://ec.europa.eu/regional_policy/whats-new/newsroom/09-03-2026-commission-seeks-input-to-shape-new-european-islands-strategy_en

Pročitaj više
Otvoreni prekogranični natječaj EU projekta TOFOLA: „Inovativni proizvodi održivog turizma“

Projekt TOFOLA  (Tourism in the Forest and green Lagoons of the Adriatic through historical wooden boats) objavio je Otvoreni prekogranični natječaj s ciljem odabira prijavitelja koji će testirati i upravljati inovativnim, uključivim i održivim turističkim proizvodima na području Italije i Hrvatske.

Inicijativa razvija turističke rute temeljene na povijesnim putevima drvne građe u vrijeme Mletačke Republike, povezujući prirodne fenomene od šuma i laguna sve do obalnih područja Sjevernog Jadrana.

Što nudi ovaj natječaj?

Odabrani prijavitelj sudjelovat će u tromjesečnom programu inkubacije (ukupno 192 sata) koji provodi vodeći partner projekta – Centro Consorzi. Program se sastoji od mentorstva, obuke i tehničke pomoći, a kroz njega će se polazniku pružiti podrška za:

  • Razvoj održivog poslovnog modela i plana upravljanja
  • Izradu plana održivosti i promotivnih materijala
  • Definiranje strategija za pristup budućim izvorima financiranja

Tko se može prijaviti?

Poziv je otvoren za pojedince i organizacije (MSP-ove, start-upe, društvena poduzeća, neprofitne organizacije, turističke konzorcije i profesionalce) koji imaju sjedište ili djeluju unutar programskog područja Italija – Hrvatska.

Službeni jezik natječaja je engleski , a prijave se zatvaraju 14. ožujka 2026. u 00:00 sati (CET).

Svu potrebnu dokumentaciju, obrasce za prijavu i dodatne informacije možete pronaći i na sljedećoj poveznici: Open Cross-Border Competition 

Više o EU projektu možete saznati na poveznici: https://www.italy-croatia.eu/web/tofola

Pročitaj više
Objavljeni novi javni pozivi Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije namijenjeni otocima

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je tri javna poziva namijenjenih području otoka za civilno društvo, zatim, za financiranje troškova prijevoza vode plovilom vodonoscem i/ili autocisternom za 2026. te povećanje vidljivosti i prepoznatljivosti nositelja i proizvoda s oznakom Hrvatski otočni proizvod.

  1. Javni poziv za prijavu projekata poticanja razvoja civilnog društva na otocima u 2026. godini.

Cilj ovog javnog poziva je stvaranje povoljnog okruženja za razvoj civilnog društva na otocima kroz jačanje uloge i kapaciteta organizacija civilnog društva te podržavajući njihovo umrežavanje.

Prihvatljivi prijavitelji su organizacije civilnog društva koje imaju sjedište i djeluju na području otoka, a osnovane su u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje osnivanje i djelovanje organizacija civilnog društva. Javni poziv s pripadajućom dokumentacijom dostupan je na sljedećoj poveznici: Javni poziv OCD

Ukupan iznos raspoloživih sredstava Javnog poziva iznosi: 400.000 EUR.

Minimalan iznos tražene financijske podrške:        5.000,00 EUR
Maksimalan iznos tražene financijske podrške:     15.000,00 EUR

Rok za podnošenje prijava je 7. travnja 2026. godine, a uključuje sljedeće:

·         rok za podnošenje elektroničke prijave u sustavu www.financijskepodrske.hr je 7. travnja 2026. godine najkasnije do 12:00 sati)
·         rok za podnošenje Dokumenta o verifikaciji 7. travnja 2026. godine do 24:00 sata na mail adresu: ocd-otoci@mrrfeu.hr

Sva pitanja vezana uz Javni poziv mogu se postaviti isključivo elektroničkim putem, slanjem upita na sljedeću adresu: ocd-otoci@mrrfeu.hr i to najkasnije 8 kalendarskih dana prije isteka roka na prijavu na Javni poziv.

  1. Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava otočnim gospodarskim subjektima za troškove prijevoza vode plovilom vodonoscem i/ili autocisternom za 2026.

Cilj ovog javnog poziva je poboljšanje uvjeta poslovanja otočnog gospodarstva u otočnim naseljima ili dijelovima otočnih naselja koja nisu priključena na sustav javne vodoopskrbe financiranjem do 100% troškova prijevoza vode.

Prihvatljivi prijavitelji su otočni gospodarski subjekti koji obavljaju gospodarsku u otočnim naseljima ili dijelovima otočnih naselja koja nisu priključena na sustav javne vodoopskrbe.  Javni poziv s pripadajućom dokumentacijom dostupan je na sljedećoj poveznici: Javni poziv voda gospodarstvenici

Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava otočnim gospodarskim subjektima za troškove prijevoza vode plovilom vodonoscem i/ili autocisternom otvoren je do 3. travnja 2026. godine.

  1. Javni poziv za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za provedbu promotivnih aktivnosti Programa „Hrvatski otočni proizvod“.

Cilj ovog javnog poziva je povećanje vidljivosti i prepoznatljivosti nositelja i proizvoda s oznakom HOP kao i samog Programa HOP poticanjem organizacije promotivnih događanja i drugih projekata kojima se jača vidljivost oznake HOP.

Prihvatljivi prijavitelji su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i javne ustanove te udruge, savezi udruga, zadružni savezi i turističke zajednice, koji ne obavljaju gospodarsku djelatnost. Javni poziv s pripadajućom dokumentacijom dostupan je na sljedećoj poveznici: Javni poziv promocija HOP

Javni poziv otvoren je do 3. travnja 2026.

 

 

Pročitaj više
Ulaganja EU-a u kulturni sektor: Otvoren je Poziv na dostavu prijedloga za Europske projekte suradnje

Otvoren je Poziv na dostavu prijedloga za Europske projekte suradnje s rokom za predaju projektnih prijedloga 5. svibnja 2026. godine u 17:00 CET.

CILJEVI POZIVA 

U Dijelu C online prijavnog obrasca prijavitelji moraju identificirati i odabrati koji od dva niže navedena cilja (Cilj 1 ili Cilj 2) prijedlog projekta adresira. Treba odabrati samo jedan od ta dva cilja, čak i ako bi prijedlog mogao biti relevantan za oba.

Podrška će se dodjeljivati projektima koji se bave jednim od sljedećih ciljeva:

Cilj 1 – Transnacionalno stvaranje i cirkulacija: ojačati transnacionalno stvaranje i cirkulaciju europskih djela i umjetnika. Transnacionalno stvaranje i cirkulacija važni su za razvoj suradnji, povećanje dosega publike te su u mnogim slučajevima nužni za održivost i razvoj kulturnih organizacija, institucija i pojedinaca. Koprodukcija je također alat za poticanje kreativnosti, dijeljenje resursa te olakšavanje transnacionalne distribucije sadržaja i mobilnosti umjetnika. Projekti će integrirati nove i kreativne načine produkcije i diseminacije sadržaja.

Cilj 2 – Inovacije: povećati kapacitete europskih kulturnih i kreativnih sektora za razvoj talenata, inovaciju, prosperitet te stvaranje radnih mjesta i gospodarskog rasta.

Projekti koji odgovaraju ovom cilju trebaju biti usmjereni na jačanje kapaciteta. Inovacije treba shvatiti u širokom smislu. One mogu biti tehnološke ili umjetničke prirode; mogu uključivati zajedničko stvaranje i produkciju inovativnih europskih djela te njihovu distribuciju širokoj i raznolikoj publici. Inovacije također uključuju razvoj i eksperimentiranje s novim praksama ili modelima, kao i prijenos i širenje inovativnih praksi iz razvijenijih europskih regija, sektora ili disciplina u druge regije Europe. Područja inovacija mogu obuhvaćati i društvenu dimenziju, kao što su: uključivanje i razvoj publike, radni uvjeti umjetnika, rodna ravnopravnost, uključivanje osoba s invaliditetom, osoba koje pripadaju manjinama i društveno marginaliziranim skupinama, borba protiv klimatskih promjena, digitalizacija i umjetna inteligencija u korist kreativnosti i stvaratelja itd., kao i doprinos kulture zdravlju i dobrobiti.

MEĐUSEKTORSKA PITANJA | CROSS-CUTTING ISSUES

Poseban naglasak kod projektnih prijedloga imaju međusektorska pitanja koja su uključena kroz sve aktivnosti podržane programom Kreativna Europa. Kroz ovaj poziv podržat će se projektni prijedlozi koji će posebnu pozornost posvetiti digitalnj tranziciji, inkluziji i rodnoj ravnopravnosti, međunarodnim odnosima te ekološkim pitanjima koja doprinose borbi protiv klimatskih promjena.

 

NATJEČAJNE KATEGORIJE

COOP-1 mali projekti suradnje > minimalno 3 partnera / 3 različite države > EU potpora: EUR 200.000 – 80% ukupnog budžeta

COOP-2 srednji projekti suradnje > minimalno 5 partnera / 5 različitih država > EU potpora: EUR 1.000.000 – 70% ukupnog budžeta

Za ovaj Poziv na dostavu prijedlogu osigurana su sredstva u ukupnom iznosu EUR 60 273 270,  a predviđa se sufinanciranje oko 150 projektnih prijedloga.

Očekivano trajanje projekata u svim kategorijama je maksimalno 48 mjeseci. U projektima mogu sudjelovati pravne osobe (privatne i javne), tijela nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, pri čemu vodeći partner mora biti u mogućnosti potkrijepiti svoju pravnu osobnost (istoga imena i statusa) za razdoblje od protekle dvije godine.

Moguće aktivnosti uključuju:

  • mobilnost umjetnika i kulturnih profesionalaca radi međunarodne suradnje i razmjene umjetničkih djela i ideja
  • razvoj publike i bolji pristup europskim kulturnim i kreativnim sadržajima, kako bi se povećalo sudjelovanje građana u kulturi
  • jačanje kapaciteta sektora kroz razvoj novih vještina, edukaciju profesionalaca i umjetnika te uvođenje inovativnih pristupa stvaranju, upravljanju, financiranju i marketingu u kulturi
  • promicanje uključivosti, rodne ravnopravnosti i međukulturnog dijaloga, uz poštovanje europskih vrijednosti i kulturne raznolikosti
  • aktivno uključivanje mladih u kulturne i kreativne aktivnosti radi poticanja inovacija, su-stvaranja i međugeneracijskog dijaloga
  • podizanje svijesti o zajedničkoj europskoj povijesti, vrijednostima i kulturnoj raznolikosti, te jačanje osjećaja pripadnosti europskom prostoru

Projekti podržani kroz ovaj Poziv trebaju poticati međunarodnu suradnju, inovacije, uključivost, razvoj publike i aktivno sudjelovanje građana (posebno mladih) u kulturi na europskoj razini.

Zanimljivosti poziva

  • posebno se potiče uključivanje organizacija iz perifernih, ruralnih i najudaljenijih regija EU-a, kao i prekomorskih teritorija povezanih s državama članicama
  • preporučuje se suradnja s organizacijama iz zemalja izvan EU-a koje sudjeluju u programu Creative Europe
  • važan je kvalitetan partnerski odnos, uključujući povijest suradnje među partnerima i uključivanje novih organizacija u projekte.
  • projekti trebaju doprinositi prioritetima EU-a, poput:
    • pristupa raznolikim kulturnim sadržajima
    • umjetničke slobode
    • digitalne i zelene tranzicije u kulturi
    • inkluzivnog rasta i europske solidarnosti
  • posebno se potiče sudjelovanje ukrajinskih umjetnika i organizacija te projekti koji podržavaju ukrajinsku raseljenu populaciju i oporavak kulturnog sektora nakon rata

Tehničke zanimljivosti prijave

  • projektni prijedlog može imati najviše 50 stranica (dio B prijave)
  • jedna organizacija može biti koordinator samo jedne prijave u ovom pozivu
  • jedna organizacija može sudjelovati u najviše tri prijave ukupno (kao koordinator i/ili partner)

Smjernice za korištenje generativnih AI alata pri pripremi projektnog prijedloga

Sadržaj koji generira umjetna inteligencija mora biti temeljito provjeren i potvrđen od strane prijavitelja kako bi se osigurala njegova točnost, prikladnost i usklađenost s pravilima intelektualnog vlasništva. Prijavitelji su u potpunosti odgovorni za sadržaj prijave, uključujući i dijelove koje je generirao AI alat, te moraju transparentno navesti koji su AI alati korišteni i na koji način.

Prijavitelji su posebno dužni:

  • provjeriti točnost, valjanost i prikladnost sadržaja i citata koje je generirao AI te ispraviti eventualne pogreške ili nedosljednosti
  • navesti izvore korištene za generiranje sadržaja i citata, uključujući i one koje je predložio AI alat
  • dodatno provjeriti citate kako bi bili točni i pravilno referencirani
  • paziti na mogućnost plagijata, jer AI može reproducirati veće dijelove teksta iz drugih izvora; potrebno je provjeriti izvorne tekstove
  • u prijavi priznati ograničenja AI alata, uključujući mogućnost pristranosti, pogrešaka i nedostataka u znanju

Prijava se ispunjava i predaje online putem Funding and tenders opportunity portala.

Pročitaj više
Međunarodni dan žena PRIGODA za objavu novih EU poziva za jačanje ravnopravnosti spolova

Povodom Međunarodnog dana žena, 8. ožujka,  Regionalna razvojna agencija Primorsko‑goranske županije upućuje iskrene čestitke svim ženama te koristi ovu PRIGODU za  informiracije o novim EU pozivima Europske komisije, sveukupne vrijednosti 23 milijuna EUR, usmjerenima na jačanje ravnopravnosti spolova, osnaživanje žena i stvaranje pravednijeg društva.

Europska komisija objavila je CERV 2026 – Gender Equality paket poziva, usklađen s EU Roadmap for Women’s Rights i nadolazećom EU Strategijom za rodnu ravnopravnost. Pozivi podržavaju projekte nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela, organizacija civilnog društva, poslodavaca, socijalnih partnera i drugih dionika, a Komisija snažno podupire transnacionalna partnerstva.

Rok za podnošenje projektnih prijava ističe 28. travnja 2026. u 17:00 sati (CET). Na poziv se mogu prijaviti širok krug prihvatljivih organizacija, uključujući javna tijela, organizacije civilnog društva, socijalne partnere, obrazovne institucije, međunarodne organizacije te druge relevantne subjekte. Svaki projekt mora biti prijavljen u partnerstvu, što znači da je potreban konzorcij od najmanje dvije organizacije iz prihvatljivih zemalja sudionica programa.
Financiranje se provodi putem lump‑sum modela, uz stopu sufinanciranja od 90 %, čime se prijaviteljima omogućuje znatna podrška u provedbi kvalitetnih inicijativa usmjerenih na ravnopravnost spolova.

1. CERV‑2026‑GEWORK‑LIFE: Potpora ravnoteži privatnog i poslovnog života

Cilj: Podržati mjere koje promiču ravnotežu rada i života, jednaku podjelu brige, obiteljski‑prijateljske politike i povećanje vrijednosti poslova u sektoru skrbi.

Što se financira:

  • edukacije i jačanje kapaciteta poslodavaca za uvođenje fleksibilnih i obiteljskih politika
  • aktivnosti za poticanje muškaraca na korištenje roditeljskog i skrbničkog dopusta
  • programe i kampanje za jednaku podjelu neplaćenog kućanskog i skrbničkog rada
  • programe za privlačenje muškaraca u zanimanja u sektoru skrbi (ECEC i dugotrajna skrb)

Ukupni indikativni proračun: 7 mil. EUR
Visina potpore po projektu: 100.000 – 500.000 EUR
Trajanje projekta: 12–24 mjeseca

 

2. CERV‑2026‑GEPAY‑TRANSP‑DIR: Provedba Direktive o transparentnosti plaća

Cilj: Podrška provedbi Direktive (EU) 2023/970 o transparentnosti plaća i osiguranju jednakog plaćanja za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti.

Što se financira:

  • razvoj digitalnih alata za izvještavanje o rodnom jazu u plaćama (čl. 9 Direktive)
  • izgradnja kapaciteta za pripremu i provedbu rodno neutralnih sustava vrednovanja poslova
  • tehnička pomoć malim poslodavcima i radničkim predstavnicima
  • kampanje podizanja svijesti o prednostima transparentnosti plaća
  • jačanje socijalnog dijaloga o jednakim plaćama

Ukupni indikativni proračun: 5 mil. EUR
Visina potpore po projektu: 100.000 – 500.000 EUR

 

3. CERV‑2026‑GEEQUAL‑PART‑REP: Jednaka zastupljenost u odlučivanju

Cilj: Povećati sudjelovanje i zastupljenost žena u političkom i gospodarskom odlučivanju, uključujući provedbu Direktive o ženama u upravama (2022/2381).

Što se financira:

  • nacionalne i lokalne strategije za povećanje političke participacije žena
  • mentoring, coaching i mreže podrške za političarke i kandidatkinje
  • obuke političkih lidera o rodnoj ravnopravnosti i nesvjesnim predrasudama
  • mjere za rodno osjetljive i obiteljski‑prijateljske parlamente
  • razvoj alata za transparentan i objektivan izbor članova uprava

Ukupni indikativni proračun: 6 mil. EUR
Visina potpore po projektu: 100.000 – 500.000 EUR

 

4. CERV‑2026‑GEGENDER‑STEREO: Borba protiv rodnih stereotipa u medijima i oglašavanju

Cilj: Suzbiti rodne stereotipe i nesvjesne pristranosti u medijskom i oglašivačkom sektoru.

Što se financira:

  • edukacije novinara, urednika, scenarista i profesionalaca u oglašavanju
  • izrada kodeksa, smjernica, kampanja i alata za rodno osjetljivo medijsko komuniciranje
  • inicijative i nagrade koje promiču medijski sadržaj bez stereotipa
  • suradnja s regulatornim tijelima i samoregulatornim oglasnim organizacijama

Ukupni indikativni proračun: 5 mil. EUR
Visina potpore po projektu: 100.000 – 500.000 EUR

Prijave se podnose putem sustava EU Funding and Tenders Portala, a cjelokupni tekst Poziva dostavljamo u nastavku.

View Fullscreen
Skip to PDF content
Pročitaj više

Posljednje novosti

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije sudjelovala na AGORADI 2026 i Generalnoj skupštini EURADA-e u Brusselsu
17/06/2026
Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije sudjelovala na AGORADI 2026 i Generalnoj skupštini EURADA-e u Brusselsu
Pridružite se INNO2MARE HR Forumu o privlačenju i zadržavanju talenata
17/06/2026
Pridružite se INNO2MARE HR Forumu o privlačenju i zadržavanju talenata
Oglas za radno mjesto Viši stručni suradnik za pripremu i provedbu EU projekata i koordinator za Gorski kotar (M/Ž)
17/06/2026
Oglas za radno mjesto Viši stručni suradnik za pripremu i provedbu EU projekata i koordinator za Gorski kotar (M/Ž)

Arhiva

NOVOSTI

Posts pagination

« 1 2 3 4 … 34 »
Kontakt:
info@prigoda.hr

Sjedište:
Ciottina 17/b, HR - 51 000 Rijeka

Ured u Delnicama:
Školska 24, HR – 51 300 Delnice
Menu
  • Početna
  • Prigoda tim
  • Agencija
  • Natječaji
  • EU Projekti
  • Regionalni razvoj
  • Poticanje ulaganja
  • Pametna regija
  • Informacije i dokumenti
  • Transparentni proračun

Prilagodba

  • Pomoć
  • Reset
  • Powered with favoriteLove by Codenroll