U nazočnosti ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek, u petak 4. rujna svečano je predstavljena energetski obnovljena zgrada Sveučilišne knjižnice Rijeka, jedno od najvrjednijih kulturnih i obrazovnih zdanja u središtu grada. Domaćin svečanosti bila je ravnateljica knjižnice Lea Lazzarich, a okupljenima se obratio i rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Goran Hauser.
Predstavljanju završenog projekta prisustvovali su i gradonačelnica Rijeke prof. dr. sc. Iva Rinčić, zamjenik primorsko-goranskog župana nasl. doc. dr. sc. Robert Matić, prorektorice i prorektori Sveučilišta u Rijeci, članice i članovi Senata, ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka Niko Cvjetković te brojni uzvanici.
Projekt energetske obnove realiziran je u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kroz Poziv za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra. Za projekt je osigurano 3,5 milijuna eura bespovratnih sredstava, dok je ukupna vrijednost radova, zbog dodatnih zahvata tijekom obnove, premašila četiri milijuna eura. Sveučilište u Rijeci osiguralo je dodatnih 800 tisuća eura, a Grad Rijeka sudjelovao je u sufinanciranju sa 100 tisuća eura.
Tijekom jednogodišnjih radova obnovljena su bogato ukrašena historicistička pročelja, izvedena unutarnja toplinska izolacija vanjskih zidova, ugrađena nova stolarija, dizalica topline te fotonaponska elektrana snage 20 kW. Obnova je provedena uz očuvanje kulturno-povijesne vrijednosti objekta, a tijekom radova otkriveni su i pojedini izvorni arhitektonski elementi koji su vraćeni u funkciju. Time je dobiveno dodatnih 400 četvornih metara uporabljivog tavanskog prostora, dok su pojedina originalna rješenja omogućila veći prodor prirodnog svjetla u zgradu.
Unatoč opsežnim zahvatima, knjižnica je tijekom izvođenja radova bila zatvorena svega 22 dana, nastavljajući pružati usluge studentima, znanstvenicima i građanima u otežanim uvjetima. Osim energetske učinkovitosti, projekt je pridonio daljnjem razvoju suvremenih usluga knjižnice koja danas, uz bogate knjižnične fondove, razvija i digitalne sadržaje kroz Centar za elektroničko nakladništvo, Centar za otvorenu znanost te brojne digitalne baze i platforme.
Današnja zgrada Sveučilišne knjižnice na adresi Dolac 1 izgrađena je 1887. godine prema projektu tršćanskog arhitekta Giacoma Zammattija. Prvotno je služila kao ženska građanska škola na talijanskom jeziku, a njezina arhitektura inspirirana je venecijanskom Bibliotecom Marcianom. Nakon Drugog svjetskog rata objekt je prenamijenjen za potrebe tadašnje Naučne biblioteke, preteče današnje Sveučilišne knjižnice Rijeka.
Povijest same ustanove seže još u 1627. godinu, kada je u sklopu isusovačkog kolegija utemeljena prva knjižnica čija građa i danas predstavlja jezgru fonda Sveučilišne knjižnice Rijeka. Kroz stoljeća razvoja, od gradsko-gimnazijske knjižnice i Bibliotece civice do Naučne biblioteke, ustanova je izrasla u jednu od ključnih znanstvenih i kulturnih institucija riječkog i hrvatskog visokog obrazovanja.
Završetkom energetske obnove Sveučilišna knjižnica Rijeka dobila je obnovljen i suvremeniji prostor, uz očuvanje vrijedne kulturne baštine koja već više od stoljeća predstavlja važan dio identiteta riječkog gradskog središta.