Prigoda.hr Prigoda.hr
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
      • Informacije i dokumenti
      • Transparentni proračun
      • Partnerstvo
      • Projekti agencije
      • O županiji
        • Položaj i prostor
        • Stanovništvo i ljudski potencijali
        • Obrazovna struktura stanovništva
        • Gospodarstvo
        • Konkurentnost
    • EU Fondovi
      • VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR 2021.-2027.
      • Najveći EU projekti u Primorsko-goranskoj županiji
        • Prometna i lučka infrastruktura
          • RIBARSKA LUKA KRK
          • Rekonstrukcija gata Pumpurela u luci Rab – ribarska luka
          • Dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška
          • Sanacija i produženje pristana u luci Unije
          • Rekonstrukcija i dogradnja luke Cres
          • Dogradnja luke Crikvenica
          • Projekt dogradnje i rekonstrukcije luke Baška
          • Nabava novih autobusa u Gradu Rijeci
          • Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala
          • Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici
          • Podizanje konkurentnosti željeznice i luke Rijeka
          • Projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka
        • Komunalna infrastruktura
          • Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka
          • Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka
          • Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce
          • POBOLJŠANJE VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE DELNICE, FUŽINE, BROD MORAVICE
          • PROJEKT POBOLJŠANJA VODNOKOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE CRES, MARTINŠĆICA, NEREZINE, MALI I VELI LOŠINJ
        • Gospodarenje otpadom i zaštita okoliša
          • Sanacija lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom – jama Sovjak
          • Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina
        • Istraživanje i razvoj
          • Energana – Startup inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju
          • CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove
          • Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci
        • Razvoj sveučilišta
          • Studentski smještaj na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, 1. faza (TRIS)
        • Razvoj zdravstvenih usluga
          • Rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC-a Rijeka
        • Kulturno-povijesna baština
          • Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana
          • Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine
          • Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt
        • Prirodna baština
          • Učka 360°
    • Regionalni razvoj
      • Poslovi regionalnog koordinatora
      • Razvojna strategija PGŽ 2016. – 2020.(2021.)
        • Organizacija izrade
        • Sadržaj
        • Zakonska regulativa
        • Akcijski plan za razdoblje 2019. – 2020.
      • Plan razvoja PGŽ 2022. – 2027.
        • Organizacija izrade
        • Zakonska regulativa
        • Tijek izrade
        • Analitičke podloge
      • Provedbeni program PGŽ
      • PLAN RAZVOJA GORSKOG KOTARA 2021.-2027.
      • Plan razvoja otoka Primorsko-goranske županije do 2027. godine.
      • Partnersko vijeće Primorsko-goranske županije
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
      • INVESTPGZ.HR
      • Poslovanje u Republici Hrvatskoj
        • Osnivanje trgovačkog društva
        • Zapošljavanje
        • Plaće
        • Porezi
      • Poticaji za investicijske projekte
      • Poduzetničke zone
      • Najveće investicije u PGŽ
        • Projekt INTEGRA 2020 JGL-a
        • Luka nautičkog turizma u Porto Barošu
        • Proširenje i modernizacija pozadinskog lučkog terminala na Škrljevu
        • Nabava tri nova spremnika za sirovu naftu na Omišaljskom terminalu
        • Izgradnja Luxury Resort & Spa Welness hotel Costabella u Rijeci
        • Izgradnja tvornice peleta u Delnicama
        • Trgovina Interspar u naselju Rujevica u Rijeci
        • Uređenje Remisens Premium hotela i vile Ambasador u Opatiji
        • Izgradnja najveće poslovne hale tvrtke Plodine u Primorsko-goranskoj županiji na Kukuljanovu u Bakru
        • Izgradnja hotela Ikador Luxury Boutique hotel & spa u naselju Ika u Opatiji
        • Povećanje proizvodnih kapaciteta pilane Vrbovsko
        • Rekonstrukcija hotela Bellevue u uvali Čikat na Malom lošinju
        • Prodavaonica namještaja MIMA
    • Pametna regija
      • Pametna specijalizacija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
      • Priobalje
        • Priobalje – novosti
        • Priobalje – najznačajniji projekti i investicije
        • Priobalje – multimedija
      • Otoci
        • Otoci – novosti
        • Otoci – najznačajniji projekti i investicije
        • Otoci – multimedija
      • Gorski kotar
        • Gorski kotar – novosti
        • Gorski kotar – najznačajniji projekti i investicije
        • Gorski kotar – multimedija
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
    • EU Fondovi
    • Regionalni razvoj
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
    • Pametna regija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  •  

Turizam

Home / Archive by Category "Turizam" ( - Page 5)

Category: Turizam

PRIGODA sudjelovala na 14. sjednici Odbora Odbora za praćenje Programa Konkurentnost i kohezija i Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027.

U ime Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, savjetnica Ivana Pavlek sudjelovala je na 14. sjednici Odbora za praćenje Programa Konkurentnost i kohezija i Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. koja se održala u utorak,  14. listopada 2025. godine, u Zagrebu. Sastanak je započeo uvodnim izlaganjima predstavnika Koordinacijskog tijela i Europske komisije, nakon čega se prešlo na ključne teme vezane uz provedbu i buduće korake strateških EU programa.

U središtu sjednice bile su rasprave o usvajanju i izmjeni kriterija odabira operacija i pripadajuće metodologije za PKK 2021.-2027. Detaljno se raspravljalo o jačanju istraživačkih i inovacijskih kapaciteta, iskorištavanju digitalizacije za građane i poduzeća, razvoju vještina za pametnu specijalizaciju te promicanju kulture i održivog turizma.

Nadalje, Odbor je razmatrao financijski napredak Programa Konkurentnost i kohezija i ITP-a, a na dnevnom redu našlo se i predstavljanje ažurirane Ex-ante procjene za financijske instrumente.

Tijekom sjednice prezentirani su i rezultati Upitnika o zadovoljstvu radom Odbora, kao i izvješće o statusu provedbe aktivnosti jačanja institucionalnog okvira za korištenje fondova Europske unije.

Pročitaj više
Dan otvorenih vrata EU projekata PRIGODA za razgovor s građanima o mnoštvu kreativnih ideja za unaprjeđenje kvalitete života u našoj regiji

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije – PRIGODA je u četvrtak, 9. listopada 2025., održala događanje „Realiziraj ideju putem EU fondova: Dani otvorenih vrata EU projekata u Primorsko-goranskoj županiji“.  Odaziv građana, poduzetnika i predstavnika javnog sektora potvrdio je, ne samo visok interes za EU fondove i projekte, već i bogatstvo inovativnih ideja u županiji.

Tijekom posjeta, građani su predstavili niz ambicioznih projektnih zamisli. Posebno su se isticale ideje usmjerene na socijalnu komponentu i primjenu umjetnosti u terapeutskom radu s osobama s invaliditetom uz potencijal za daljnji razvoj terapeutskog rada s djecom i odraslima putem EU fondova. Također, u duhu brige o demografskim promjenama, razgovaralo se i o konceptima za razvoj infrastrukture i mobilnosti za osobe 65+, kao i o idejama za snažnije umrežavanje zdravstvenih i socijalnih usluga, što je tema od posebnoga interesa za građane starije životne dobi.

Dani otvorenih vrata bili su prilika i za intenzivne razgovore s već postojećim partnerima PRIGODA-e, s kojima se razgovaralo o planovima za prijave na nadolazeće natječaje iz EU fondova.  Osim savjetovanja, posjetitelji su se upoznali s radom Regionalne razvojne agencije PGŽ i najvažnijim županijskim EU projektima, a imali su priliku vidjeti i inovativna rješenja razvijena pod okriljem Agencije. Izložen je bio  i VR (Virtual Reality) alat namijenjen za inovativno učenje i razvoj vještina postavljanja solarnih panela, rješenje koje učenicima na inovativan način omogućuje učenje i stjecanje praktičnih znanja o zelenim tehnologijama. Također, razgovaralo se i o strateškom pristupu i koordiniranim rješenjima temeljem relevantnih podataka, ali i stavova građana, a za tu je svrhu bilo riječi i o Istraživanju o kvaliteti života u Primorsko-goranskoj županiji koje je Agencija provela na uzorku od 1200 ispitanika s područja županije, upravo kako bi se osigurale utemeljene informacije o realnim potrebama stanovnika naše regije.

Ovo događanje koje je PRIGODA organizirala u okviru inicijative „Dani otvorenih vrata EU projekata 2025“ Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije samo je jedan od načina na koji PRIGODA potiče razvoj i realizaciju europskih ideja u Primorsko-goranskoj županiji. Ravnatelj Agencije istaknuo je zadovoljstvo iskazanim interesom i kvalitetom projektnih ideja:

“Ovaj format individualnih savjetovanja i razgovora s građanima još jednom nam je potvrdio veliki inovacijski i projektni potencijal koji imamo u našoj županiji. Kroz naš rad želimo to bogatstvo ideja usmjeriti prema konkretnim EU prijavama. Vidjeti ovakvu energiju i fokus na društvenu korist, kao i na inovacije poput VR rješenja i drugih alata koje razvijamo u okviru PRIGODE, daje nam optimizam za buduće natječaje i snažan razvoj cijele Primorsko-goranske županije.”, izjavio je ravnatelj Kružić, istaknuvši da je do danas PRIGODA, u svojstvu regionalnog koordinatora, pružila konkretnu podršku za čak 89 javnopravnih tijela s područja županije. Osmišljeno je, prijavljeno, provedeno ili trenutno u provedbi više od 100 programa i projekata, realizirana su ulaganja vrijednosti veće od 150 milijuna eura. Agencija tjedno informira više od 250 subjekata na temu mogućnosti financiranja ili unapređenja administrativnih kapaciteta za pripremu i povlačenje EU sredstava te realizaciju projekata i programa. Kvartalno se provode tematske radionice kroz koje je do danas prošlo na tisuće sudionika, a Agencija nastavlja, kao i do sada, održavati aktivan dijalog u različitim formatima prvenstveno s građanima naše Županije, ali i javnopravnim tijelima, poduzetnicima, akademskom zajednicom i širokim krugom dionika koji utječu na kvalitetniji regionalni razvoj.

 




Pročitaj više
Ponovno otvoren Javni poziv za sufinanciranje ugradnje fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je dana 8. listopada 2025. s početkom od 9 sati ponovno otvorio Javni poziv za sufinanciranje ugradnje fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama. Poziv je početkom rujna bio privremeno zatvoren, no zbog velikog interesa građana,  inicijalni budžet od 10 milijuna eura je udvostručen pa je sada za ovaj program ukupno dostupno čak 20,5 milijuna eura.

Sredstva su namijenjena sufinanciranju ugradnje fotonaponskih elektrana za vlastite potrebe na krovovima postojećih obiteljskih kuća ili pripadajućih pomoćnih objekata. Pravo na prijavu imaju isključivo fizičke osobe – vlasnici ili suvlasnici kuća koji u trenutku puštanja elektrane u pogon imaju prebivalište na toj adresi.

Kroz ovaj poziv im je omogućeno sufinanciranje do 50% opravdanih troškova, odnosno do 600 eura po kilovatu (kW) nazivne snage ugrađene elektrane. U obzir dolaze isključivo elektrane koje su ugrađene i puštene u pogon od 1. siječnja 2025. godine.

Interes građana za proizvodnju vlastite zelene energije sve je veći, što potvrđuje više od 5.100 zaprimljenih prijava u sklopu dosadašnjeg poziva. Dodatnim budžetom Fond je sufinanciranje omogućio još većem broju kućanstava čime podržava njihovu energetsku neovisnost i direktna ulaganja u zelenu tranziciju.

Također će Fond 17. listopada objaviti i dodatan poziv vrijedan 7,5 milijuna eura, namijenjen onima koji su svoje fotonaponske elektrane ugradili tijekom 2024. godine. Njime će se financijska potpora omogućiti i građanima koji su ulaganje u obnovljive izvore energije već proveli o vlastitom trošku, naravno uz uvjet da udovoljavaju svim potrebnim uvjetima navedenima u pozivu. Sa zaprimanjem prijava planira se započeti 29. listopada 2025. godine.

Za oba javna poziva se prijave podnose isključivo elektronički, putem sustava eFZOEU, uz korištenje Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS). U ime prijavitelja prijavu može podnijeti i opunomoćenik, ako raspolaže punomoći ovjerenoj kod javnog bilježnika.

Program poticanja ugradnje fotonaponskih elektrana koji Fond provodi u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije i Ministarstvom gospodarstva pokazao se kao jedan od najuspješnijih nacionalnih modela poticanja energetske tranzicije kućanstava. Njegovim provođenjem smanjuju se emisije stakleničkih plinova, povećava energetska neovisnost, snižavaju troškovi kućanstvima te se doprinosi ostvarivanju nacionalnih ciljeva u području korištenja obnovljivih izvora energije.

Više informacija dostupno je na poveznici: https://www.fzoeu.hr/hr/fond-udvostrucio-budzet-ponovo-krecu-prijave-za-fotonapone-u-kucanstvima/10342?utm_source=nutshell&utm_campaign=Ponovno_otvoren_Javni_poziv_Fonda_2025__cold&utm_medium=email&utm_content=ZEZ_prodaja

Pročitaj više
Želite saznati više o EU projektima u Primorsko-goranskoj županiji ili realizirati svoju ideju putem EU fondova? Dani otvorenih vrata EU projekata u Primorsko-goranskoj županiji su PRIGODA za Vas!

Želite saznati više o EU projektima u Primorsko-goranskoj županiji ili realizirati svoju ideju putem EU fondova?  Dani otvorenih vrata EU projekata u Primorsko-goranskoj županiji su PRIGODA za Vas!

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (PRIGODA) povodom Dana otvorenih vrata EU projekata otvara svoja vrata u četvrtak, 9. listopada 2025. od 9:00 do 14:00 sati!

Ne propustite priliku da izravno od naših stručnjaka saznate sve što vas zanima o najvažnijim EU projektima u Primorsko-goranskoj županiji, osobito onih projekata koji su poboljšali kvalitetu života i poslovanja u našoj županiji.

Također, pozivaju se svi zainteresirani da rezerviraju termin za razgovor jedan na jedan s našim stručnjacima s dugogodišnjim iskustvom i kompetencijama u specifičnim područjima rada iz Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije. Predstavite nam svoju projektnu  ideju (bilo da se radi o javnoj ustanovi, poduzetništvu, udruzi ili lokalnoj zajednici), a naši stručnjaci će vam pomoći procijeniti njezin potencijal i dati konkretne smjernice za prijavu na buduće natječaje iz EU fondova.

Zbog osiguranja kvalitete savjetovanja i ograničenog broja termina, za razgovor je obavezna prethodna prijava uz kratki opis ideje najkasnije do 8. listopada 2025. putem e-mail adrese: info@prigoda.hr !

Ovo događanje organizira se u sklopu inicijative „Dani otvorenih vrata EU projekata“  koje Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i ove godine održava od 4. do 19. listopada 2025. godine. Cilj održavanja „Dana otvorenih vrata EU projekata“ je najširoj javnosti predstaviti projekte koji su dali doprinos razvoju lokalnih zajednica u područjima kao što su energetika, istraživanje i razvoj, kultura, obrazovanje, poduzetništvo, promet, zaštita okoliša, ruralni razvoj, socijalna uključenost, turizam, zdravlje i mnoga druga.

Više informacija možete saznati na službenoj internetskoj stranici: https://dov.eufondovi.gov.hr/2025/realiziraj-ideju-putem-eu-fondova/

 

Pročitaj više
Otvoren 4. poziv na dostavu projektnih prijedloga Programa transnacionalne suradnje Središnja Europa 2021. – 2027.- najavljena radionica u Opatiji

Program transnacionalne suradnje Središnja Europa 2021. – 2027. otvorio je 29. rujna 2025. godine četvrti kapitalizacijski poziv na dostavu projektnih prijedloga te poziva zainteresirane javne i privatne organizacije na dostavu projektnih prijedloga. Poziv će biti otvoren do 27. studenoga 2025.

U Opatiji će 15. listopada 2025. biti održana nacionalna informativna radionica.

U sklopu četvrtog poziva financirat će se strateški projekti usmjereni na kapitalizaciju rezultata u okviru svih programskih specifičnih ciljeva:

Prioritet 1: Suradnjom za pametniju središnju Europu

  • SO1.1 – Kapaciteti za inovacije
  • SO1.2 – Pametne vještine

Prioritet 2: Suradnjom za zeleniju središnju Europu

  • SO2.1 – Tranzicija na čiste izvore energije
  • SO2.2 – Otpornost na klimatske promjene
  • SO2.3 – Kružna ekonomija
  • SO2.4 – Okoliš
  • SO2.5 – Zelena urbana mobilnost

Prioritet 3: Suradnjom za povezaniju središnju Europu

  • SO3.1 – Poboljšanje ruralnog i perifernog prijevoza

Prioritet 4: Jačanje upravljanja za suradnju u Središnjoj Europi

  • SO4.1 – Upravljanje za integrirani teritorijalni razvoj

Budući da je riječ o strateškom kapitalizacijskom pozivu, prijavitelji moraju projekte temeljiti na postojećim  rezultatima i ostvariti minimalnu razinu sinergije što podrazumijeva uključivanje i kapitalizaciju:

  • rezultata najmanje 2 projekta financirana u okviru 1. i 2. poziva Programa Središnja Europa 2021. – 2027., te
  • rezultata najmanje 2 projekta financirana u okviru Interreg programa prekogranične suradnje definiranih ovim pozivom.

Projektni prijedlozi moraju uključivati najmanje tri financijska partnera, iz najmanje tri države, te najmanje dva partnera moraju biti smještena u regijama Interreg programa Središnja Europa. Prihvatljivi su projektni partneri s čitavog teritorija Republike Hrvatske.

U projektno partnerstvo se preporučuje uključiti organizacije koje su sudjelovale u projektima čiji se rezultati kapitaliziraju, ali i dodatne organizacija koje mogu osigurati šire korištenje rezultata u novim politikama, teritorijima ili sektorima.

Vrijednost poziva iznosi 23 milijuna eura iz ERDF-a, uz stopu sufinanciranja od 80%. Maksimalna vrijednost pojedinog projekta iznosi 1,25 milijuna eura (do 1 milijun eura iz ERDF-a). Projektni prijedlozi podnose se u jednom koraku putem programskog elektronskog sustava – Jems.

Cjelokupna dokumentacija poziva, uključujući detaljna objašnjenja kapitalizacijskih zahtjeva i uvjete prijave, objavljena je na mrežnim stranicama Programa, a aktualne informacije također se mogu pronaći na programskim društvenim platformama LinkedIn i Facebook.

Za sva pitanja vezana uz poziv i pomoć pri traženju projektnih partnera možete kontaktirati i nacionalnu kontakt točku za Republiku Hrvatsku (domagoj.vukusic@mrrfeu.hr ).

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, u suradnji sa Zajedničkim tajništvom Programa, u svrhu upoznavanja potencijalnih prijavitelja sa sadržajem poziva i umrežavanja organizira nacionalnu informativnu radionicu koja će se održati 15. listopada 2025. godine u Opatiji, u Hotelu Admiral, s početkom u 10 sati.

Svi zainteresirani za sudjelovanje na radionici mogu se prijaviti do 13. listopada 2025. do 15:00 sati putem online prijavnog obrasca. Broj mjesta je ograničen.

Dnevni red radionice dostupan je ovdje.

Pročitaj više
Kastav Smart City tema emisije Caffe Europa Radio Rijeke

Četvrto izdanje konferencije Kastav Smart City, jedne od vodećih manifestacija u regiji posvećenih pametnim gradovima, digitalnoj transformaciji i održivoj mobilnosti koja se  23. rujna održala u Kastvu, bila je tema rujanske emisije Caffe Europa na Radio Rijeci.

Konferencija Kastav Smart City 2025  koju je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije organizirala u suradnji s Gradom Kastvom, pokazala je da manji gradovi, uz dobru viziju, političku podršku i ulaganje u znanje, mogu postati predvodnici pametnih rješenja, digitalne transformacije i održivog razvoja.  Kastav je tako još jednom potvrdio svoju poziciju inovativne sredine i inspiraciju mnogim lokalnim zajednicama u Hrvatskoj i šire.

U okviru emisije, svoja iskustva podijelili su govornici na konferenciji, ekonomski analitičar Velimir Šonje,  Lejla Pock, voditeljica Štajerskog zdravstvenog inovacijskog klastera, koji danas okuplja više od 150 članica te Klaus Oberreiter iz Business Upper Austria, Razvojne agencije austrijske regije Gornja Austrija.

Cijelu emisiju poslušajte u nastavku:

https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/kastav-smart-city-konferencija-o-pametnim-gradovima-i-digitalnoj-transformaciji-12354377 

Pročitaj više
KASTAV SMART CITY KONFERENCIJA PRIGODA ZA RAZMJENU ISKUSTAVA IZMEĐU AUSTRIJSKIH I HRVATSKIH REGIJA

U okviru Kastav Smart City konferencije, u poduzetničkom inkubatoru KASPI, 24. rujna 2025. godine Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije održala je sastanak s austrijskim stručnjacima te predstavnicima regionalnih koordinatora u cilju rasprave o izazovima i prilikama u okivru politike regionalnoga razvoja s kojima se suočavaju regije.

Među sudionicima bili su ravnatelji regionalnih razvojnih agencija Primorsko-goranske županije,  Razvojne agencije Zagreb, te pomoćnica ravnateljice  Regionalnog koordinatora Istarske županije, predstavnici Sveučilišta u Rijeci te renomirani austrijski stručnjaci Lejla Pock, direktorica Human.technology Styria iz Graza i Klaus Oberreiter, voditelj Odjela za javne politike i teritorijalne strategije u Business Upper Austria iz austrijskog grada Linza.

Svrha sastanka bila je razmjena iskustava između austrijskih i hrvatskih regija te razmjena primjera dobre prakse u planiranju i implementaciji razvojnih vizija regija. Jedna od važnijih tema bila je važnost usmjeravanja na specifične, prepoznatljive industrije. Stručnjaci iz austrijskih regija spomenuli su primjere u kojima se njihove regije fokusiraju na „jedinstvenu prodajnu ponudu (USP)“, umjesto da raspršuju sredstva na mnoštvo projekata. Naglasak je stavljen na suradnju s tvrtkama koje su spremne uložiti vlastita sredstva u zajedničke razvojne  inicijative. Također, mala i srednja poduzeća (MSP) često nemaju vlastite odjele za istraživanje i razvoj, što im otežava sudjelovanje u takvim aktivnostima. Stoga je važno identificirati tvrtke koje su spremne sudjelovati u takvim inicijativama i povezivati ih s akademskom zajednicom i istraživačima na sveučilištu kako bi se u potpunosti iskoristio regionalni potencijal.

Sudionici su se složili da je  strateško planiranje ključno za privlačenje talenata i stvaranje otporne ekonomije. S obzirom na to da se ekonomija mnogih hrvatskih županija, a osobito Istarske i Primorsko-goranske županije uvelike oslanja na turizam i trgovinu, prepoznata je potreba za diversifikacijom. Kao primjer uspješnog fokusa spomenuto je ulaganje austrijske pokrajine Gornja Austrija u umjetnu inteligenciju (AI) za automatizaciju industrijskih procesa u Linzu ili usmjeravanje Štajerske pokrajine na napredne zdravstvene tehnologije u Grazu.

Sastanak je istaknuo potrebu za suradnjom i koordinacijom među ključnim akterima kao što su lokalne vlasti, sveučilišta i gospodarske komore, kako bi se osiguralo da svi rade prema istom cilju. Sudionici su naglasili da je važno imati  inspiraciju, usredotočiti se na nekoliko elemenata i u potpunosti ih razviti, uz osiguravanje potrebnih resursa i stručnjaka. Stoga je potrebno provoditi detaljnu analizu trendova kako bi se razumio njihov značaj i potencijalni utjecaj na regionalno gospodarstvo. Pritom se identificiraju regionalne kompetencije, potrebne tehnologije i potencijal tvrtki, a takav pristup od velike je važnosti za planiranje scenarija, čija je svrha utvrditi koje teme treba staviti na prvo mjesto neovisno o budućim uvjetima. Takav pristup omogućuje proaktivno djelovanje i osigurava stabilnost u planiranju regionalnog razvoja.

Rasprava je otkrila da regionalno gospodarstvo uvelike ovisi o uslugama, s niskim intenzitetom znanja, te da visokotehnološke usluge čine mali dio regionalnih ekonomija primjerice Primorsko-goranske ili Istarske županije. Hrvatsko se gospodarstvo uvelike oslanja na turizam, nekretnine i trgovinu, što predstavlja nesigurnu ekonomsku strategiju za brojne hrvatske županije.

„Djelomično zbog razlika u rastu produktivnosti, određena mjesta i regije napreduju dok druge zaostaju i zapinju u tzv. klopki nerazvijenosti. U područjima velikih europskih gradova rast produktivnosti značajno je viši, gospodarski razvoj i do 70%. Ljudski kapital i vještine naširoko su poznat temelj ekonomskog rasta. Značajnije  investicije i kvalitetni poslovi događaju se, ne u regijama gdje talenti i ljudski resursi  jesu danas već gdje će talenti željeti živjeti sutra. Produktivnost rada ključna je za dugoročni razvoj i konkurentnost regija jer omogućuje brži gospodarski rast, bolje plaće, inovacije i socijalnu stabilnost.

Razvoj atraktivnih i konkurentnih gradova i regija zahtijeva prije svega otvorenu suradnju, ambicioznu dugoročnu viziju, građane razvijenih vještina i znanja te ponajprije kompetentno vodstvo“, zaključio je na kraju radionice ravnatelj Vedran Kružić.

 

Pročitaj više
Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman predstavila Novi Zakon o otocima kojim se unapređuju postojeće mjere i donosi niz novih mjera za unapređenje života na otocima

Novim Zakonom o otocima unapređuju se postojeće mjere i donosi niz novih mjera za unapređenje života na otocima, poručila je u četvrtak u Saboru ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Mikuš-Žigman, istaknuvši da su otoci vrijedan hrvatski strateški resurs, prenosi Novi list.

„Činjenica da Hrvatska ima poseban zakon o otocima, čime pripada u krug rijetkih europskih zemalja koje imaju takav pravni okvir, govori o tome koliko otoke smatramo vrijednim strateškim resursom”, istaknula je Mikuš-Žigman predstavljajući zakonski prijedlog. Govoreći o konkretnim mjerama, kao jednu od najvažnijih stavki izdvojila je prometnu povezanost.

Otočani imaju pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz na svim linijama koje povezuju otoke s kopnom, otoke međusobno i na povlašteni prijevoz svojih vozila. Ostvaruju pravo i na povlašten i besplatan javni cestovni prijevoz na linijama koje prometuju na istom otoku, povezuju otoke s kopnom i otoke međusobno. Besplatan javni cestovni prijevoz ima čitav niz otočana: djeca, učenici, studenti, umirovljenici, osobe starije od 65 godina, osobe s invaliditetom i njihove pratnje, navela je ministrica.

Kao drugu važnu zakonsku mjere navela je opskrbu otočana pitkom vodom. Iako je preko 90 posto otočnog stanovništva priključeno na sustav javne vodoopskrbe, na otocima i dijelovima koji nisu spojeni na vodoopskrbni sustav sufinanciraju se troškovi prijevoza vode i to će se nastaviti, poručila je ministrica, navodeći da na razini godine oko 5000 otočana koristi tu mjeru. Novina je da će se prijevoz vode financirati i u kriznim situacijama, primjerice u razdobljima većih potreba za vodom kao što su duža sušna razdoblja. Osim toga, gospodarskim subjektima koji posluju na otocima sufinanciranje prijevoza vode povećat će se s 50 na 100 posto, kazala je Mikuš-Žigman.

Dodala je da se također uvodi mogućnost dodjele bespovratnih sredstava fizičkim osobama za uvođenje alternativnih sustava vodoopskrbe odnosno ekološkog zbrinjavanja otpadnih voda. Osim toga, zadržava se program Hrvatski otočni proizvod kojim se želi potaknuti proizvodnja autohtonih proizvoda, kao i sufinanciranje manifestacija na kojima se oni promoviraju. Novost je što će se uvesti i sufinanciranje troškova analitičkih istraživanja kako bi otočni proizvođači lakše ispunili standarde kvalitete.

Zakonom je predviđen i nastavak poticanja razvoja civilnog društva, kao i poduzetništva. Tako se zadržava postojeća mjera za očuvanje radnih mjesta, a uvodi se i nova, usmjerena digitalnoj i zelenoj tranziciji otočnih gospodarstvenika te uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja.

Dvije nove mjere odnose se na zdravstvenu zaštitu i gospodarenje otpadom. Omogućit će se sufinanciranje razlike troškova za skupe projekte gospodarenja otpadom (sanacija divljih odlagališta, izgradnja reciklažnih dvorišta, prijevoz otpada na kopno) kroz podršku lokalnim jedinicama. Kod zdravstvene zaštite, planira se pak pokrenuti program za dodjelu financijskih sredstava lokalnim jedinicama za popunjavanje mreže javne zdravstvene službe kroz ulaganje u infrastrukturu, stambeno zbrinjavanje medicinskog osoblja te poboljšanje materijalnih prava, navela je ministrica regionalnog razvoja.

 


Izvor teksta :  Novi list

Pročitaj više
Održan 4. Kastav Smart City na temu atraktivnosti i konkurentnosti manjih gradova i nemetropolitanskih regija

U gradskoj vijećnici Grada Kastva 23. rujna uspješno je održano četvrto izdanje konferencije Kastav Smart City, a brojni sudionici iz javnog, privatnog i akademskog sektora iz Hrvatske, Austrije i Slovenije okupili su se u Kastvu na temu atraktivnosti i konkurentnosti manjih gradova i nemetropolitanskih regija. Događaj se svake godine organizira u cilju promocije “place-based” politika, koncepta pametnih i održivih gradova te javnih politika za podizanje kvalitete života i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta,

Program ovogodišnje konferencije Kastav Smart City, u organizaciji Grada Kastva i Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije – PRIGODA, otvorili su ravnatelj RRA PGŽ Vedran Kružić, zatim gradonačelnik i saborski zastupnik Matej Mostarac, te zamjenik župana Robert Matić. Navedeni su istaknuli važnost javnih politika za podizanje kvalitete života, razvoja pametnih tehnologija, gospodarskog rasta i održivosti.

Od 30 najrazvijenijih gradova u Hrvatskoj, 12 ih je iz Primorsko-goranske županije, 8 iz Istarske, a 5 iz Zagreba, a tu su i predstavnici tih sredina, rekao je Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencvije PGŽ te naglasio kako je događaj Kastav Smart City postao platforma stvaranja suradnje i dijaloga, mjesto razmjene primjenjenih iskustava i novih ideja s fokusom na javnim i društvenim servisima koji podižu kvalitetu života. Ravnatlej Kružić je naglasio da su se na ovogodišnjem skupu sudionici programa mogli upoznati s izazovima i politikama austrijskih regija i gradova Linza (Gornje Austrije) i Graza (Štajerske) i slovenske Izole, naglasivši važnost konkurentost i atraktivnosti manjih gradova i regija te da je naglasak konferencije bio je na činjenici da djelomično zbog razlika u rastu produktivnosti, određena mjesta i regije napreduju dok druge zaostaju. “U metropolitanskim područjima rast produktivnosti značajno je viši, a gospodarski razvoj i do 70 posto. Produktivnost rada ključna je za dugoročni razvoj i konkurentnost regija jer omogućuje brži gospodarski rast, bolje plaće, inovacije i socijalnu stabilnost. Razvoj atraktivnih i konkurentnih gradova i regija zahtijeva prije svega otvorenu suradnju, ambicioznu dugoročnu viziju, građane razvijenih vještina i znanja te ponajprije kompetentno vodstvo.”, zaključio je  ravnatelj Kružić.

Robert Matić, zamjenik župana PGŽ, istaknuo je kako je Kastav pravi primjer pametnog grada koji koristi svoje komparativne prednosti, sluša potrebe građana i koristi znanja županijske regionalne razvojne agencije. Dodao je kako je zadovoljstvo vidjeti da su građani to prepoznali, što potvrđuje doseljavanje i pozitivan prirodni prirast – zahvaljujući čemu će se u Rešetarima graditi nova škola.

Matej Mostarac, gradonačelnik Kastva, istaknuo je važnost u razvoju pametnog grada, na način prepoznati stručnjake i uključiti iz u razvoj grada kako bi se pratili svjetski trendovi, navodeći primjer da uvođenje pametne javne rasvjete nije samo LED rasvjeta, već rasvjeta koja se prilagođava potrebama građana, štedi energiju i doprinosi većoj sigurnosti građana.

Poznati ekonomski analitičar Velimir Šonje održao je prezentaciju o tajnama produktivnosti i konkurentnosti, u kojoj je publici predstavio niz zanimljivih informacija i podataka, kao i teza o tome što su ključni faktori za povećanje regionalne konkurentnosti.

Teura Raschini i Vladimira Gojaki iz Izole pokazale su nekoliko primjera trenutnih projekata kojima ova slovenska općina nastoji povećati kvalitetu života svojih stanovnika i konkurentnost unutar Slovenije i šire regije.

Direktorica austrijske organizacije Human.technology Styria iz Graza, Lejla Pock  pojasnila je detalje njihovog poznatog i uspješnog inovacijskog ekosustava, dok je Klaus Oberreiter iz organizacije Business Upper Austria govorio o izazovima, prilikama i potencijalima nemetropolitanskih regija. Program je završen prigodnim druženjem sudionika i publike, gdje su nastavljeni neformalni susreti i razgovori.

 





Pročitaj više
Održana 8. sjednica Otočnog partnerstva Primorsko-goranske županije

U središtu Primorsko-goranske županije održana je 8. sjednica Radne skupine/Otočnog partnerstva Primorsko-goranske županije, u okviru koje su usvojene odluke vezane uz daljnju provedbu Teritorijalne strategije Primorsko-goranske županije.

Na sjednici je jednoglasno usvojeno Izvješće o provedbi Teritorijalne strategije Primorsko-goranske županije za prvo polugodište 2025. godine. Izvješće, koje je sastavljeno u skladu s metodologijom zadanom od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU), prati napredak aktivnosti u provedbi projekata kroz pokazatelje ostvarenja i rezultata.

Na predmetnoj sjednici donesena je i Odluka o davanju suglasnosti na 2. izmjenu Liste unaprijed određenih prijavitelja prioritetnih te integriranih projektnih prijedloga, kao sastavnog dijela Teritorijalne strategije PGŽ-a.

Riječ je o manjim izmjenama koje uključuju izmjene partnerske strukture u dva projekta: Dvorana za borilačke sportove u Krku – isključeni su neki od postojećih partnera, a uključene nove sportske udruge s područja otoka Krka, Cresa, Lošinja i Brača. Multimedijalni kulturni centar Krk – isključeni su Grad Cres i Grad Mali Lošinj, a uključene ustanove u kulturi: Creski muzej i Lošinjski muzej.

Ovim izmjenama omogućuje se kvalitetnija i učinkovitija provedba projekata te bolja usklađenost s lokalnim potrebama i razvojnim prioritetima otoka.

Primorsko-goranska županija nastavlja s aktivnom provedbom Teritorijalne strategije Primorsko-goranske županije, osiguravajući transparentnost, uključenost i učinkovitost u upravljanju razvojnim projektima financiranim kroz Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027.


Izvor: https://www.pgz.hr/

Pročitaj više

Posljednje novosti

Objavljen Poziv “Ulaganje u istraživačko-inovacijsku infrastrukturu”
16/04/2026
Objavljen Poziv “Ulaganje u istraživačko-inovacijsku infrastrukturu”
Održana INNO2MARE policy konferencija: ključni izazovi i smjerovi razvoja maritimnog sektora Jadranske Hrvatske
16/04/2026
Održana INNO2MARE policy konferencija: ključni izazovi i smjerovi razvoja maritimnog sektora Jadranske Hrvatske
Čestitke povodom Dana Primorsko-goranske županije
14/04/2026
Čestitke povodom Dana Primorsko-goranske županije

Arhiva

NOVOSTI

Posts pagination

« 1 … 4 5 6 … 33 »
Kontakt:
info@prigoda.hr

Sjedište:
Ciottina 17/b, HR - 51 000 Rijeka

Ured u Delnicama:
Školska 24, HR – 51 300 Delnice
Menu
  • Početna
  • Prigoda tim
  • Agencija
  • Natječaji
  • EU Projekti
  • Regionalni razvoj
  • Poticanje ulaganja
  • Pametna regija
  • Informacije i dokumenti
  • Transparentni proračun

Prilagodba

  • Pomoć
  • Reset
  • Powered with favoriteLove by Codenroll