Turizam Archives - Page 6 of 33

PRIGODA sudjelovala na EURADA-inoj konferenciji “Clusters meet Regions” u Ajdovščini

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (PRIGODA) sudjelovala je 10. i 11. rujna 2025. na međunarodnoj konferenciji Clusters meet Regions u Ajdovščini (Slovenija).

Ravnatelj Vedran Kružić sudjelovao je na konferenciji kao panelist u raspravi o ulozi regionalnih razvojnih agencija i klastera u jačanju strateške autonomije Sjevernog Jadrana. Kroz svoje izlaganje predstavio je iskustva i primjere iz Primorsko-goranske županije te jasno pozicionirao PRIGODU kao relevantnog europskog dionika u procesima zelene i digitalne tranzicije. Njegovo sudjelovanje privuklo je posebnu pozornost jer je naglasilo važnost povezivanja regionalne razine s europskim politikama i praksama. Uz ravnatelja, na konferenciji je sudjelovao i kolega Ivan Moher.

Konferencija je okupila predstavnike regionalnih razvojnih agencija, gospodarstva, klastera i akademske zajednice. Teme rasprava bile su usmjerene na:

zelenu tranziciju i ulogu vodikovih tehnologija,
inovacije u prehrambenim sustavima i izgradnju klimatski otpornih lanaca opskrbe,
razvoj inovacijskih parkova i ekosustava kao pokretača konkurentnosti,
ulogu razvojnih agencija u dvostrukoj tranziciji – zelenoj i digitalnoj.

Sudjelovanjem na ovakvim događanjima PRIGODA jača svoje mjesto u europskoj mreži razvojnih agencija i osigurava prijenos znanja, iskustava i primjera dobre prakse u Primorsko-goransku županiju. Time se otvaraju mogućnosti za nova partnerstva, zajedničke projekte i bolju pripremu za korištenje europskih fondova u nadolazećem razdoblju.

Poseban doprinos ostvaren je i kroz radni sastanak u Općini Ajdovščina 11. rujna, na kojem su predstavljeni inovativni projekti iz područja pametne poljoprivrede, navodnjavanja, civilne zaštite, zaštite poljoprivrednih proizvoda od nametnika te digitalizacije prodajnih kanala. Na sastanku su, uz predstavnike Općine Ajdovščina, sudjelovali i partneri s Biotehničkog fakulteta u Ljubljani, tvrtki Trapview i Optifarm te udruženja DITEDI – The Digital Technologies District of Friuli Venezia Giulia. Sastanak je otvorio prostor za razmjenu ideja i raspravu o budućoj prekograničnoj suradnji.

Sudjelovanje PRIGODA-e na ovoj konferenciji i radnim sastancima dodatno potvrđuje njezinu usmjerenost na povezivanje s europskim partnerima, poticanje inovacija te pronalaženje novih rješenja za održivi i konkurentan razvoj Primorsko-goranske županije.

Više informacija dostupno je na poveznici: https://www.eurada.org/calendar/events/agorada-discusses-the-knowledge-park-as-a-catalyst-for-the-green-and-digital-transition-in-the-north-adriatic-region

Pročitaj više

Veleposlanik Francuske Nj. E. Fabien Fieschi ponovno posjetio Primorsko-goransku županiju i Grad Rijeku

U Salonu Grada Rijeke je u petak, 12. rujna, održan prijem za veleposlanika Francuske Republike u Republici Hrvatskoj, Nj. E. Fabiena Fieschija. Domaćini susreta bili su gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić i zamjenik župana Primorsko-goranske županije Robert Matić.

Prijemu su prisustvovali i Jeanne de Wendel, savjetnica za kulturu i direktorica Francuskog Instituta u Zagrebu te ključne osobe iz područja gospodarstva i razvoja, Jana Sertić, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, razvoj, ekologiju i europske projekte, Nenad Antolović, direktor Riječke razvojne agencije PORIN te Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije – PRIGODA.

Gradonačelnica Rinčić u svom uvodnom obraćanju je naglasila kako je ovaj susret potvrda nastavka dugogodišnjih prijateljskih i partnerskih odnosa između Francuske i Rijeke. Posebno je istaknula suradnju s Društvom hrvatsko-francuskog prijateljstva “Francuska alijansa Rijeka”, koje organizira brojne manifestacije, uključujući i Dane frankofonije. Također je naglasila izvrsnu sveučilišnu suradnju, prisjetivši se dodjele francuskog odlikovanja bivšoj rektorici riječkog sveučilišta Snježani Prijić Samaržiji, što je još jedan dokaz kvalitetnih akademskih i kulturnih veza između dviju zemalja.

Gradonačelnica se osvrnula i na gospodarske potencijale Rijeke, uključujući razvoj prometne i komunalne infrastrukture, terminal Rijeka Gateway, projekt nove autobusne stanice te podršku malim i srednjim poduzetnicima putem poduzetničkih inkubatora i gradskih mjera pomoći.

Naglasila je kako Rijeka ostaje otvorena za francuske investicije, posebno u sektorima energetike, brodogradnje, farmaceutike, ali i turizma koji ima sve značajniju ulogu u lokalnom gospodarstvu. Tom je prilikom podsjetila i na podatke o gotovo 600.000 francuskih turista koji su prošle godine posjetili Hrvatsku.

Zamjenik župana Robert Matić podsjetio je na zemljopisnu i gospodarsku raznolikost Primorsko-goranske županije te istaknuo namjeru za snažnijom suradnjom i na područjima obrazovanja i poljoprivrede. PGŽ će 2026. ponijeti titule Europske regije sporta i Europske regije gastronomije, što nudi dodatne mogućnosti suradnje, rekao je Matić.

Ravnatelj Razvojne agencije PGŽ Vedran Kružić naglasio je potrebu povezivanja tvrki, gradova , institucija i regionalnih ekosustava na temu korištenja naprednih tehnologija, ulaganja u digitalnu i zelenu transformaciju tvrtki, razvoja rješenja na području pametnih i održivih gradova te poticanja korištenja naprednih tehnologija sa ciljem stvaranja kvalitetnih poslova budućnosti.

“RRA PGŽ već dulje vrijeme povezuje regije, gradove, škole i tvrtke na taj način jačajući potencijal daljnje suradnje naše regije s pojedinim francuskim regijama, poput regije Cote d’ Azur, grada Nice i prestižne turističke srednje škole Paul Augier. Razvoj koncepta pametnih i održivih turističkih destinacija primjenom širokog broja naprednih rješenja jedna je od tema koja može biti jezgra buduće suradnje i inovacijskih ekosustava” zaključio je Kružić.

U razgovoru su spomenuti zajednički projekti razvoja održivog turizma i umjetne inteligencije , te moguća ulaganja u prenamjenu industrijskih prostora, poput riječkog projekta “Sinergane”, koji postaje novi doma za poduzetnike u kreativnim tehnologijama.

Veleposlanik Fieschi je istaknuo jake gospodarske veze kroz luku i logističke kompanije te najavio potporu kulturnim i obrazovnim projektima, naročito razmjeni studenata, koji su, kako je rekao, snažan temelj budućih prijateljstava i suradnje dviju zemalja. Gradonačelnici Rinčić je poručio da očekuje da unese novu energiju u nastavak dobre suradnje, te najavio da će u idućem posjetu Rijeci svakako obići kreativne poduzetnike u “Sinergani”.

Susret je protekao u srdačnom ozračju, a obje strane izrazile su uvjerenje u daljnje jačanje međusobne suradnje te nastavak započetih projekata i inicijativa.

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije u svibnju je povodom Dana Europe ugostila veleposlanika Fieschija, a više o tom posjetu možete pročitati na poveznici.

Pročitaj više

Otočne koordinatorice Nevenka Kos i Darija Jakuš Kučan sudjelovale na Otočnom vijeću na Korčuli

U prostorijama Centra za kulturu u gradu Korčuli održan je 3. sastanak proširenog Otočnog vijeća na kojem su sudjelovale otočne koordinatorice Nevenka Kos i Darija Jakuš Kučan te zamjenik župana Primorsko-goranske županije Robert Matić, načelnik Općine Punat, predstavnici Grada Cresa, načelnik Općine Malinska-Dubašnica, gradonačelnik Grada Raba te predstavnice regionalnog koordinatora županije.

Sastanak je otvorio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, koji je naglasio stratešku važnost otoka za državu, podsjetivši kako se svako četvrto turističko noćenje ostvaruje upravo na 53 naseljena otoka, gdje živi oko 128 tisuća stanovnika. „Otoci nisu periferija, već strateško bogatstvo Hrvatske“, poručio je Plenković.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš-Žigman predstavila je dosadašnje rezultate ulaganja u otočne zajednice kroz Integrirani teritorijalni program (ITP) 2021. – 2027., najavivši i novi Zakon o otocima koji će uskoro ući u saborsku proceduru. Program posebno potiče integrirani društveni i gospodarski razvoj u neurbanim područjima, s naglaskom na okoliš, kulturu, održivi turizam i sigurnost.

Za Primorsko-goransku županiju osigurano je 31,7 milijuna eura bespovratnih sredstava za 20 ključnih projekata koji se bave održivim upravljanjem prostora, infrastrukturom, kulturnom baštinom, zdravstvenim uslugama te energetskom učinkovitošću. Trenutno je u provedbi deset takvih projekata na otočnim područjima županije.

Posebno su na sastanku uručeni ugovori o financiranju za dva važna projekta: „Otok koji liječi“, koji provodi Lječilište Veli Lošinj s ciljem uređenja interpretacijskog centra prirodnih ljekovitih činitelja, vrijedan gotovo 3,7 milijuna eura, te projekt „Uređenje centra za poboljšanje kvalitete života na otocima“ koji vodi Dom zdravlja Primorsko-goranske županije s potporom od gotovo 1,8 milijuna eura.

U raspravi su dodatno istaknuti prioriteti za budući razvoj otoka – održivo stanovanje, zdravstvena zaštita, javna vodoopskrba i odvodnja, razvoj marikulture te plavog gospodarstva.

Primorsko-goranska županija kroz koordinirani i višesektorski pristup nastavlja snažno ulagati u razvoj otočnih zajednica, čime doprinosi očuvanju njihovog identiteta i konkurentnosti na nacionalnoj razini.

Pročitaj više

Poziv na radionicu „Kružno je nužno“ – Dizajnirajmo proizvode koji smanjuju otpad i povećavaju profit!, 23. rujna 2025.

Zašto “kružno je nužno”?

Ako djelujete u sektorima mehatronike, plastike, pakiranja ili građevine, sudjelujte na interaktivnoj cjelodnevnoj radionici koja vas vodi korak po korak kroz proces osmišljavanja održivijih, konkurentnijih i profitabilnijih proizvoda i usluga.

Radionica „Kružno je nužno“ održati će se u utorak 23. rujna s početkom u 9h i predviđenim trajanjem do 16h (okvirno 1. dio od 9:00-12:30h, 2. dio od 13:30-16:00h) na lokaciji Step Ri, Ul. Radmile Matejčić 10, 51000 Rijeka.

Po završetku radionice (od 16 do 17h) zainteresiranim polaznicima će biti omogućene individualne konzultacije.

Registracija i više informacija: Kružno je nužno

Radionica je osmišljena tako da vas provede kroz stvarne izazove vašeg poslovanja i pomogne vam u prepoznavanju prilika za kružnu transformaciju:

Inspiracija kroz kružne poslovne modele
Rad po sektorima na konkretnim slučajevima
Vježba “Nightmare competitor” – zamišljeni konkurent koji prijeti vašem poslovanju
Strukturirani proces definiranja poslovnog problema
Razvoj inovativnih rješenja pomoću 9R principa i cirkularnih modela
Testiranje izvedivosti i oblikovanje poslovnog modela

Radionica je namijenjena:

vlasnicima poduzeća
menadžerima i direktorima
stručnjacima za proizvodnju, razvoj, prodaju i upravljanje iz sektora mehatronike, plastike, pakiranja i građevine.

*Mehatronika je interdisciplinarno područje koje povezuje strojarstvo, elektroniku i računarstvo s ciljem razvoja pametnih sustava i proizvoda.

Sudjelovanje je besplatno!

Radionicu organizira StepRi i provodi u sklopu projekta CURIOST, a broj mjesta je ograničen – osigurajte svoje mjesto na vrijeme!

Prijavite se već danas, broj mjesta je ograničen!

Pročitaj više

PRIGODA sudjelovala na Strateškom forumu za regionalne lance vrijednosti Jadranske Hrvatske u Dubrovniku

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije 28. i 29. kolovoza 2025. godine sudjelovala je na Strateškom forumu za regionalne lance vrijednosti Jadranske Hrvatske koji se održao u Dubrovniku u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Ovaj dvodevni forum obuhvatio je regionalne lance vrijednosti: Zeleni rast, Zdravlje, Pametne industrije i Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti.

S ciljem kvalitetnijeg usmjeravanja 140 milijuna eura sredstava predviđenih u okviru industrijske tranzicije hrvatskih regija u aktualnoj financijskoj perspektivi, ovaj sastanak uključivao je raspravu o relevantnosti i značaju identificiranih društvenih izazova za prioritetne niše te povezivanje misije s globalnim izazovima, zatim definiranje IRI misija na razini prioritetnih niša te procjenu relevantnosti postojećih IRI tema iz RLV Akcijskog plana kao i prijedlog novih IRI tema za ispunjavnje IRI misija.

U prethodnim fazama definirani su društveni izazovi na razini Jadranske Hrvatske koje će znanstveno-istraživački sektor u suradnji s poduzetnicima pokušati odgovoriti s novim inovativnim rješenjima. U tom procesu, dionici iz Primorsko-goranske županije pokazali su najveći interes za uključivanje te su u području zdravlja činili 50% svih uključenih dionika, dok su za područje RLV Zeleni rast imali udio od 20% jednako kao i dionici iz Šibensko-kninske županije, odmah iza Istarske županije.

Na strateškim forumima uz predstavnike ostalih regionalnih koordinatora – Regionalnih razvojnih agencija s područja Jadranske Hrvatske, sudjeluju poduzetnici i organizacije za istraživanje i širenje znanja kao potencijalni ponuditelji inovativnih rješenja kojima se može odgovoriti na lokalne društvene izazove. Ispred Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije na Forumu su sudjelovali Dubravko Podnar, viši stručni suradnik za EU projekte i koordinator za Gorski kotar te Srđan Kerčević, viši stručni suradnik za pripremu i provedbu strateških i razvojnih dokumenata i programa.

Više informacija o procesu industrijske tranzicije hrvatskih regija te mogućnosti uključivanja u regionalne lance vrijednosti dostupno je na sljedećoj poveznici: https://eufondovi.gov.hr/industrijska-tranzicija-hrvatskih-regija/ .

Pročitaj više

Natječaj za zapošljavanje na određeno radno vrijeme, za radno mjesto Viši stručni suradnik za opće i pravne poslove

Javna ustanova “Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije” objavljuje natječaj za zapošljavanje 1 izvršitelja/ice na određeno radno vrijeme, do 31. prosinca 2026. godine, za radno mjesto “Viši stručni suradnik za opće i pravne poslove (M/Ž).

Više informacija o uvjetima natječaja dostupno je u nastavku:

Natječaj

Natječaj_pravnik 2025.143.4 KB

Pročitaj više

Ravnatelj Kružić u intervjuu za Novi list “Ključ održivosti je razvoj konkurentnosti i transformacija ključnih sektora Primorsko-goranske županije”

Ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, Vedran Kružić sudjelovao je u intervjuu za Novi list u kojem je istaknuo ključne regionalne izazove te dosadašnje aktivnosti Regionalne razvojne agencije PGŽ u poticanju regionalnog razvoja županije te većoj apsorpciji EU sredstava.

Potrebna su nam značajna ulaganja u znanje, nove tehnologije i nove proizvode. Prvenstveno u ljude, ističe Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, odnosno javne ustanove koja je nakon pet godine od formiranja i uspješnog rada pred novim izazovima te, dojam je, velikim mogućnostima koje pružaju razni oblici suradnje s EU-om. No, svemu tome, ističe Kružić, treba pristupiti krajnje ozbiljno i pametno.

– Najvažnije tržište svake regije – regionalno je tržište rada. Ponuda kvalitetnih poslova, visoka razina znanja, vještina i kompetencija ljudi, ključni su za unapređenje kvalitete života regija. Regionalna razvojna agencija PGŽ – PRIGODA regionalni je koordinator naše županije na području regionalnog razvoja, strateškog planiranja i korištenja EU fondova. Agencija, od svog osnutka 2018. godine, pruža javnopravnim tijelima s područja regije savjetodavnu i administrativnu podršku osmišljavanja, pripreme, prijave i provedbe EU programa i projekata.

Pri tome posebnu pažnju polažemo na suradnju s velikim brojem regionalnih korisnika. Primjerice, prva smo razvojna agencija u Hrvatskoj koja je otvorila posebni decentralizirani ured, u Delnicama, koji ima za cilj informirati i pružati savjetodavnu i administrativnu podršku subjektima i partnerima s područja Gorskog kotara. Kvarnerskim otocima na raspolaganju su dvije otočne koordinatorice koje trenutno koordiniraju provođenje planiranih dvadesetak infrastrukturnih EU projekta iz programa – Integrirani teritorijalni program, namijenjenih otočnim sredinama, vrijednosti gotovo 50 milijuna eura.

Svoju ulogu regionalnog koordinatora PRIGODA shvaća ozbiljno i provodi vrlo učinkovito i uspješno. Pružena je konkretna podrška za čak 89 javnopravnih tijela s područja županije što ovaj program čini iznimnim. Osmišljeno je, prijavljeno, provedeno ili trenutno u provedbi više od 100 programa i projekata, realizirana su ulaganja vrijednosti veće od 150 milijuna eura. To konkretno znači da tjedno informiramo više od 250 subjekata na temu mogućnosti financiranja ili unapređenja administrativnih kapaciteta za pripremu i povlačenje EU sredstava te realizaciju projekata i programa. Kvartalno se provode tematske radionice kroz koje je do danas prošlo na tisuće sudionika, s naglaskom na suradnju i što bolju pripremu regionalnih dionika za povlačenje EU sredstava. Da to radimo vrlo kvalitetno, vidi se i iz činjenice da ostale razvojne agencije iz Hrvatske i inozemstva redovito posjećuju PRIGODA-u sa željom da se upoznaju s inovativnim programima, projektima i idejama koje se razvijaju u PRIGODA-i i PGŽ-u, na što smo posebno ponosni, kaže Kružić.

U okviru dosadašnjeg i budućeg rada posebno skreće pažnju na Regionalnu inovacijsku platformu nazvanu RiMap koja predstavlja podršku razvoju regionalnog inovacijskog ekosustava.

RIMap platforma

– Svaka promjena počiva na novom znanju. Stoga blisko surađujemo s naprednim europskim regijama koje svoj razvoj temelje na uspješnim inovacijskim ekosustavima. Posljednjih godina, uz aktivno koordinacijsko sudjelovanje Agencije, uspješno smo povezali subjekte u inovacijske hubove na području zdravlja, plave ekonomije, pametnih gradova, turizma više dodane vrijednosti. Time smo značajno pridonijeli osnivanju i radu Europskog digitalnog inovacijskog huba – EDIH Adria namijenjenog razvoju inovativnih i digitalnih projekata na našem području. Za upravljanje navedenim procesom potrebna je kvalitetnija koordinacija, informiranje i priprema projekata. RiMap je idealna platforma za navedeni iskorak.

Platformu je Razvojna agencija zamislila tako da potiče višesmjernu interakciju i proaktivno umrežavanje, povezivanje razvojnih projekata i potreba gospodarskog i javnog sektora s istraživačkim i inovacijskim rješenjima, kompetencijama i potencijalima znanstvenog sektora. Platforma ima zadatak mapirati potrebe gospodarstva i javnog sektora na polju razvoja i implementacije naprednih tehnologija s potencijalom stvaranja proizvoda i usluga više dodane vrijednosti kroz multidisciplinaran pristup objedinjujući resurse, opremu, infrastrukturu, znanja, kompetencije, te dostupnost ljudskog kapitala u regiji. Platforma je prepoznata i na europskom nivou kao inovativan primjer kvalitetne suradnje znanosti i gospodarstva te je kao primjer najbolje europske prakse prezentirana u Bruxellesu u sklopu EU Knowledge Valorisation Weeka.

Platforma treba značajnije pomoći prigodom povezivanja tvrtki i istraživača iz ovog dijela Europe u zajedničke projekte ili razvojne konzorcije, značajnije uključivanje riječkog sveučilišta u regionalni razvoj. Idealna prigoda za korištenje RiMapa je Plan industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske, program koji omogućuje značajno financiranje razvojnih projekata regionalnih tvrtki u iznosu većem od 140 milijuna eura. Taj je Plan zajednička inicijativa Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a i sedam jadranskih županija. Navedeni iznos od 140 milijuna eura trenutno je najznačajniji izvor EU financiranja razvojnih gospodarskih projekata i inovacija. Prvi krug financiranja proveden je 2024. godine, a procjenjuje se da su subjekti iz PGŽ-a povukli 10-ak milijuna eura za vlastiti razvoj.

Planovi

To pak znači da je pred našim tvrtkama vrijeme ozbiljnih priprema razvojnih projekata za preostalih 100-njak milijuna eura. Koordinator Plana industrijske tranzicije za našu županiju je Regionalna razvojna agencija PGŽ-a. Nakon Zagreba, PGŽ se razvojno najviše približio europskom prosjeku, napredujući sa 63 posto 2001. godine na 87 posto europskog prosjeka, gledajući bruto domaći proizvod po stanovniku prema kriteriju potrošačkog standarda. Produktivnost rada je, iako odmah nakon Zagreba u Hrvatskoj, još uvijek na 65 posto europskog prosjeka.

Gospodarstvo u kojem produktivnost rada ne raste nema šanse za dugoročan uspjeh. Sljedeća etapa razvoja, jer mnoge centralno europske regije su zapele na 80-ak posto europskog razvoja, tražit će značajna ulaganja u nove tehnologije, inovacije, rast produktivnosti rada, značajna i pametna ulaganja privatnog sektora, efikasnu administraciju i spremnost javnog sektora na korištenje inovacija i preuzimanje aktivnije uloge u razvoju regionalnog inovacijskog ekosustava, naglašava Kružić.

Napominje kako je od početka rada Agencije tema razvoja i zaustavljanja negativnih trendova u Gorskom kotaru.

– Poticanje razvoja konkurentnosti i transformacije ključnih goranskih sektora, poglavito drvne industrije i ruralnog turizma, ključ je budućeg razvoja i održivosti mikroregije Gorski kotar. U sklopu Plana industrijske tranzicije otvara se mogućnost financiranja razvoja poduzetničke infrastrukture na brdsko-planinskim područjima što značajno podiže mogućnosti (su)financiranja razvojnih projekata sredstvima iz EU fondova. Korak dalje svakako se može učiniti konceptom izgradnje i opremanja poslovnog centra u Gorskom kotaru, na čijoj realizaciji intenzivno radimo, uz značajnu podršku PGŽ-a i Grada Delnica. Ostvare li nam se planovi upravo u Delnicama, mogao bi biti uređen i otvoren jedan takav poslovni centar koji bi puno značio za razvoj modernog gospodarstva. Nadamo se da će odgovorni ljudi Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a prepoznati značaj ovog koncepta, zaključio je Vedran Kružić

Investicijski katalog

Agencija kontinuirano administrira i višejezični regionalni investicijski katalog te na portalu prigoda.hr razvija Interaktivnu mapu PGŽ-a. Posebno se ističe uloga Agencije u provedbi projekata energetske obnove Guvernerove palače te adaptacije, opremanja i podizanja kvalitete strukovnog obrazovanja u sklopu programa Regionalni centri kompetencija, gdje su do kraja 2023. godine provedeni projekti u 7 škola na području Županije vrijednosti većoj od 16 milijuna eura.

Zadovoljni rezultatima

Kružić ističe kako su u PRIGODI s razlogom zadovoljni dosadašnjim rezultatima, ali ne namjeravaju stati, već planiraju daljnje korake i to u skladu s aktualnim stanjem i trendovima.

– Daljnja uspješnost povlačenja EU sredstava u mnogome će ovisiti o odlukama pojedinih ministarstava u brojnim EU natječajima koji nas očekuju. Nadamo se da će veliki broj pripremljenih projekata s našeg područja biti prihvaćen i financiran te da visoki indeks razvijenosti naših gradova i općina ili »politički prioriteti« neće biti prepreka EU financiranju brojnih potrebnih i spremnih županijskih projekata, rekao je Kružić.

Cijeli intervju dostupan je na poveznici: https://www.novilist.hr/rijeka-regija/gorski-kotar/vedran-kruzic-kljuc-odrzivosti-je-razvoj-konkurentnosti-i-transformacija-kljucnih-goranskih-sektora/?meta_refresh=true

Izvor fotografije: Novi list

Pročitaj više

Poziv poduzetnicima i organizacijama za istraživanje i širenje znanja za sudjelovanjem u RLV strateškim forumima Jadranske Hrvatske u Dubrovniku, 28. i 29. kolovoza 2025.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije poziva sve poduzetnike te organizacije za istraživanje i širenje znanja na sudjelovanje na RLV strateškim forumima Jadranske Hrvatske koji će se održati 28. i 29. kolovoza u 2025. godine u Dubrovniku, Hotel Adria, Radnička ulica 46.

Poziv je upućen svim mapiranim dionicima regionalnih lanaca vrijednosti (Zeleni rast, Zdravlje, Pametne industrije i Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti) koji su iskazali interes za sudjelovanjem, a rok za prijave otvoren je do 25. kolovoza 2025. godine.

S obzirom na važnost za uključivanjem dionika u proces industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske, ovim putem pozivaju se poduzetnici te organizacije za istraživanje i širenje znanja s područja Primorsko-goranske županije na uključenje i doprinos u procesu poduzetničkog otkrivanja u okviru RLV strateških foruma:

Prijavni obrazac za Strateški forum za RLV-ove „Zeleni rast“ i „Zdravlje“:  https://forms.office.com/e/6Eg2sv0Yh3

Program:

Strateški forum - Zeleni rast i Zdravlje

Nacrt_DR_Strateški forum JH_RLV Zeleni rast i Zdravlje93.2 KB

Prijavni obrazac za Strateški forum za RLV-ove „Pametne industrije“ i „Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti“: https://forms.office.com/e/bSmR0fB61f

Program:

Strateški forum- Pametne industrije i Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti

Nacrt_DR_Strateški forum JH_RLV Pametne industrije i USVDV93.3 KB

Svi dionici koji do sada nisu mapirani, a imaju namjeru sudjelovati na strateškim forumima, uz popunjavanje prijave pristupe RLV strateškom forumu/ima potrebno je prethodno registirati organizaciju putem javnog poziva za iskaz interesa dostupnog na poveznici: JAVNI POZIV – Iskaz interesa za sudjelovanjem u regionalnim lancima vrijednosti JADRANSKE HRVATSKE .

Za dodatne informacije, pozivamo se zainteresirane dionike da se obrate Regionalnoj razvojnoj agenciji Primorsko-goranske županije putem e-mail adrese: info@prigoda.hr ili izravno Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU putem e-mail adrese: industrijskatranzicija@mrrfeu.hr.

Pročitaj više

Europska komisija predstavila novi europski proračun od 2028. do 2034. – za snažniju Europu

Europska komisija je predstavila svoj prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) koji iznosi gotovo 2 bilijuna EUR (odnosno prosječno 1,26 % bruto nacionalnog dohotka EU-a od 2028. do 2034.).

Europa se suočava sa sve više izazova u brojnim područjima kao što su sigurnost, obrana, konkurentnost, migracije, energetika i otpornost na klimatske promjene. One nisu privremene, već odražavaju sustavne geopolitičke i gospodarske promjene koje zahtijevaju snažan odgovor usmjeren na budućnost. Komisija zato predlaže temeljito preoblikovanje proračuna EU-a kako bi on bio jednostavniji, fleksibilniji i učinkovitiji. Time će se znatno povećati kapacitet EU-a za provedbu ključnih politika, uz istodobnu sposobnost praćenja novih prioriteta i prioriteta u nastajanju. Proračun i dalje nastavlja podupirati ljude, poduzeća, države članice, regije, partnere i – prije svega – zajedničku budućnost Unije.

Za moderni proračun EU-a potrebni su modernizirani i stabilni izvori prihoda. Zbog toga Komisija predlaže i nova vlastita sredstva te prilagodbu postojećih, čime će se smanjiti pritisak na nacionalne proračune i generirati 58,5 milijardi EUR godišnje.

Ključne značajke novog VFO-a

Veća fleksibilnost za cijeli proračun, kako bi Europa mogla djelovati i brzo reagirati kada se okolnosti neočekivano promijene ili kada je potrebno odgovoriti na nove prioritete.
Jednostavniji i usklađeniji financijski programi EU-a kako bi građani i poduzeća mogli lako pronaći mogućnosti financiranja i pristupiti im.
Proračun prilagođen lokalnim potrebama, s nacionalnim i regionalnim planovima partnerstva koji se temelje na ulaganjima i reformama, s ciljanim učinkom tamo gdje je najvažnije te bržom i fleksibilnijom potporom za veću gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju u cijeloj Uniji.
Snažni poticaj konkurentnosti kako bi Europa osigurala lance opskrbe, proširila inovacije i predvodila globalnu utrku za čistu i pametnu tehnologiju.
Uravnoteženi paket novih vlastitih sredstava kojim se osiguravaju odgovarajući prihodi za naše prioritete i istodobno smanjuje pritisak na nacionalne javne financije.

Prijedlog Komisije osmišljen je kako bi se financiranje EU-a usmjeravalo kroz političke prioritete Unije, čime se ostvaruju rezultati koje nacionalni proračuni ne mogu postići sami.

Novim dugoročnim proračunom objedinit će se fondovi EU-a koje provode države članice i regije u okviru jedne usklađene strategije, u čijem su središtu kohezijska i poljoprivredna politika. Ta će se strategija provoditi putem nacionalnih i regionalnih planova partnerstva, jednostavnijih i prilagođenijih, kako bi se maksimalno povećao učinak svakog eura. Jedinstveni plan za svaku državu članicu kojim se objedinjuju sve relevantne mjere potpore – bilo za radnike, poljoprivrednike ili ribare, gradove ili ruralna područja, regije ili nacionalnu razinu – osigurava snažniji učinak i mnogo učinkovitiju upotrebu europskih sredstava.

Planovi će služiti za poticanje konvergencije i smanjivanje regionalnih razlika. Njima će se utvrditi ulaganja i reforme kako bi se bolje odgovorilo na buduće izazove s kojima se suočavaju države članice i naše regije. Ovi će se planovi osmišljavati i provoditi kroz blisku suradnju Komisije, država članica, regija, lokalnih zajednica, kao i ostalih relevantnih dionika. Svaka država članica imat će pristup istom iznosu sredstava kao i danas.

Potpora dohotku za poljoprivrednike i ribare bit će namjenska, uključujući mjere za zaštitu okoliša, ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, potporu mladim poljoprivrednicima i alate za upravljanje rizicima. Pravila financiranja za poljoprivredu i ruralne zajednice bit će jednostavnija, među ostalim i u pogledu plaćanja, kontrola i revizija.

Novim planovima podupirat će se kvalitetno zapošljavanje, vještine i socijalna uključenost u svim državama članicama, regijama i sektorima. Doprinijet će promicanju jednakih mogućnosti za sve, podupiranju snažnih mreža socijalne sigurnosti, poticanju socijalne uključenosti, međugeneracijske pravednosti i borbi protiv siromaštva. Kroz 14 % nacionalnih dodijeljenih sredstava morat će se financirati reforme i ulaganja kojima se poboljšavaju vještine, suzbija siromaštvo, promiče socijalna uključenost i potiču ruralna područja.

Poštovanje vladavine prava i dalje će biti bezuvjetno. Uredbom o uvjetovanosti i dalje će se štititi cijeli proračun EU-a od povreda vladavine prava. Nacionalni i regionalni planovi partnerstava sadržavat će dodatne zaštitne mjere kako bi se osiguralo da države članice poštuju načela vladavine prava i Povelju o temeljnim pravima.

Povećanje ulaganja u vještine ključno je kako bi se učenicima, studentima i radnicima u EU-u pomoglo da za sebe pronađu nove mogućnosti. Ulaganje u ljude znači i podršku aktivnom građanskom djelovanju te zaštitu umjetničke i kulturne slobode. Dugoročnim proračunom nastavit će se ulagati u područja vještina, kulture, medija i vrijednosti. Ojačani program Erasmus+ bit će okosnica Unije vještina. Obrazovna mobilnost, solidarnost te uključivost i dalje će biti u središtu programa. Snažnim programom AgoraEU promicat će se zajedničke vrijednosti, uključujući demokraciju, jednakost i vladavinu prava te podupirati europska kulturna raznolikost, njezin audiovizualni i kreativni sektor, slobodu medija i sudjelovanje civilnog društva.

Novi Europski fond za konkurentnost vrijedan 409 milijardi EUR ulagat će u strateške tehnologije u korist cijelog jedinstvenog tržišta, kako glase i preporuke Lettinog i Draghijevog izvješća. Fond koji djeluje u skladu s jednim pravilnikom i nudi jedinstveni pristupnik za financiranje podnositelja zahtjeva, pojednostavnit će i ubrzati financiranje sredstvima EU-a te potaknuti privatna i javna ulaganja.

Blisko povezan s Europskim fondom za konkurentnost, poznati istraživački okvir EU-a i njegov vodeći program Obzor Europa u vrijednosti od 175 milijardi EUR i dalje će financirati vrhunske inovacije.

Kako bi osigurala sredstva za vlastito djelovanje, Europa se mora opremiti modernim i raznolikim izvorima prihoda. Time će se kreirati sredstva za financiranje prioriteta uz otplatu zajmova EU-a u okviru instrumenta NextGenerationEU te ograničavanje nacionalnih doprinosa proračunu EU-a. U tu svrhu Komisija predstavlja pet novih vlastitih sredstava:

Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS): ciljana prilagodba prihoda ostvarenih od ETS1 ide u proračun EU-a. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 9,6 milijardi EUR godišnje.
Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM): ciljana prilagodba prihoda ostvarenih CBAM-om uplaćuje se u proračun EU-a. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 1,4 milijarde EUR godišnje.
Vlastita sredstva koja se temelje na nenaplaćenom e-otpadu primjenom jedinstvene stope na masu neprikupljenog e-otpada. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 15 milijardi EUR godišnje.
Vlastita sredstva od trošarina na duhan temeljena na najnižoj stopi trošarine koja se naplaćuje na duhanske proizvode za svaku državu članicu. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 11,2 milijarde EUR godišnje.
Korporativna sredstva za Europu (CORE) koja čine godišnji paušalni doprinos poduzeća, osim malih i srednjih poduzeća, koja posluju i prodaju u EU-u s neto godišnjim prometom od najmanje 100 milijuna EUR. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 6,8 milijardi EUR godišnje.

Procjenjuje se da će se kroz ovih pet novih vlastitih sredstava i ostale elemente danas predloženog paketa vlastitih sredstava ostvariti prihodi u iznosu od približno 58,5 milijardi EUR godišnje (u cijenama iz 2025.).

Države članice raspravljat će u Vijeću o odluci o budućem dugoročnom proračunu i sustavu prihoda EU-a. Za donošenje Uredbe o VFO-u potrebna je jednoglasna odluka nakon suglasnosti Europskog parlamenta. Za neke elemente prihodovne strane (posebno nova vlastita sredstva) potrebna je jednoglasna odluka Vijeća i odobrenje država članica u skladu sa svojim ustavnim odredbama.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Pročitaj više

Počinju radovi na obnovi Guvernerove palače u Rijeci- svečano potpisani ugovori o izvođenju radova te stručnom nadzoru

U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka, dana 14. srpnja 2025. u sklopu EU projekta “„Energetska obnova Guvernerove palače u Rijeci” održano je svečano potpisivanje ugovora o izvođenju radova, te ugovora o pružanju usluge stručnog nadzora i koordinatora II zaštite na radu u sklopu projekta između Muzeja i odabranih izvoditelja, čime službeno započinje realizacija jednog od najvažnijih kulturno-infrastrukturnih projekata u Primorsko-goranskoj županiji, ali i Republici Hrvatskoj. Muzeju kao nositelju projekta stručnu i savjetodavnu pomoć u pripremi, ali i provedbi projekta pružaju Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (PRIGODA) te Regionalna energetska agencija Kvarner.

Konferenciju je vodio Srđan Kerčević iz Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, ujedno i administrator te koordinator za promidžbu i vidljivost EU projekta, a u uvodnome dijelu okupljenima su se obratili Tamara Mataija, ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, ujedno i voditeljica EU projekta, te Lilian Stošić voditeljica Konzervatorskog odjela u Rijeci kao posebna izaslanica Ministarstva kulture i medija. Stošić je naglasila da se trenutno energetski obnavlja 36 objekata, a Guvernerova palača po visini izdvojenih sredstava i zahtjevnosti zahvata spada u sam vrh, uz Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Na svečanosti je sudjelovao i Zamjenik župana Robert Matić, koji se obratio okupljenima u ime Primorsko-goranske županije, te naglasio da je Guvernerova palača jedno je od najprepoznatljivijih arhitektonskih obilježja Rijeke te da ovom obnovom ne samo da čuvamo vrijednu graditeljsku baštinu, već i podižemo energetsku učinkovitost, sigurnost i pristupačnost. “Time štitimo više od 73.000 muzejskih predmeta i dodatno jačamo kulturni turizam naše županije. Ovo je ulaganje u identitet i budućnost zajednice“, istaknuo je Matić, zahvalivši svim partnerima i institucijama uključenima u projekt.

Nakon uvodnog obraćanja ravnateljica Muzeja Tamara Mataija te Nataša Turina, tehnička koordinatorica u okvir EU projekta iz Regionalne energetske agencije “Kvarner” održale su prezentaciju o povijesti Guvererove palače, ali i detaljima EU projekta, dinamici njegove provedbe te očekivanim ciljevima. Ovim projektom postignut će se uštede primarne energije na godišnjoj razini od gotovo 72 posto u odnosu na stanje prije obnove, a posljedično smanjit će se i emisije stakleničkih plinova za oko 83 posto. Uz toplinsku izolaciju dijela ovojnice zgrade, predstojećim zahvatima zamijenit će se i dosadašnji sustavi grijanja i hlađenja putem dizalice topline, a ugradit će se i solarni paneli za sustav pripremu potrošne tople vode, fotonaponske ćelije za proizvodnju električne energije, led rasvjeta, a odradit će se i djelomična rekonstrukcija instalacija vodovoda i kanalizacije te sanitarija s posebnim naglaskom na uštedu potrošnje vode, povećanje sigurnosti u slučaju požara, a ugradnjom dizala, osigurat će se dodatni elementi pristupačnosti za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti.

Muzej je potpisao Ugovor o izvođenju radova s tvrtkom VG5, gradnja, inženiring in svetovanje d.o.o. u ukupnom iznosu od 7.356.307,04 eura s PDV-om. Od toga je 3.306.979,69 eura osigurano iz Mehanizma za oporavak i otpornost – NextGenerationEU temeljem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., dok je preostalih 4.049.327,35 eura osigurala Primorsko-goranska županija iz vlastitih sredstava. Sveukupna vrijednost projekta obnove u ove prve dvije etape, uključujući i troškove preseljenja te funkcioniranje Muzeja u privremenim prostorijama iznosi 8,28 milijuna eura. Ugovor za stručni nadzor i koordinatora zaštite na radu sklopljen je s tvrtkom EKO-PLAN d.o.o., u vrijednosti 84.375,00 eura s PDV-om.

Radovi će se provoditi u dvije faze – završetak prve etape koja uključuje energetsku obnovu u okviru EU projekta očekuje se do 30. lipnja 2026., dok bi druga faza trebala biti dovršena do svibnja 2027. godine.

View Fullscreen

Pročitaj više