Archives

Najava Poziva za Izradu strategija zelene urbane obnove objavljena u sustavu eNPOO

Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Izrada strategija zelene urbane obnove“, koji se planira objaviti do kraja rujna 2022. godine, financira se iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“ kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) odnosno C6. Inicijativu NPOO-a: Obnova zgrada, investiciju C6.1. R5 „Uvođenje novog modela strategija zelene urbane obnove i provedba pilot projekta razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama“

Cilj ovog Poziva je pružiti potporu u pripremi Strategija zelene urbane obnove u svrhu poticanja razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, kako bi se osigurali temelji razvoja održivog prostora s naglaskom na razvoj zelene infrastrukture i integraciju rješenja zasnovanih na prirodi, integraciju modela kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, jačanje otpornosti na rizike i klimatske promjene te kao podrška općem održivom razvoju.

Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava u Državnom proračunu RH, osiguran iz Mehanizma za oporavak i otpornost, u okviru ovog Poziva iznosi 2.500.000,00 kuna i koristit će se za sufinanciranje izrada strategija zelene urbane obnove.

Najniži, odnosno najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti za financiranje prihvatljivih troškova pojedinačnog projektnog prijedloga je kako slijedi:

a) najniži iznos 100.000,00 kuna
b) najviši iznos 250.000,00 kuna

Prihvatljive aktivnosti su: izrada strategija zelene urbane obnove, upravljanje projektom i administracija te promidžba i vidljivost projekta. Stopa sufinanciranja prihvatljivih troškova iznosi 100%.

Prihvatljivi prijavitelji u sklopu ovog Poziva su jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb. Projektni prijedlozi koji se odnose na područja u kojemu je proglašena prirodna nepogoda zbog potresa (Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija) imat će prednost prilikom odabira.

Prijavitelji će projektne prijedloge podnositi putem sustava eNPOO u elektroničkom obliku, a podnošenje projektnih prijedloga prijaviteljima dozvoljeno je od 31. listopada 2022. u 9:00h. Krajnji rok za podnošenje projektnih prijedloga je 30. studenoga 2022. godine do 16:00 h.

Tijekom trajanja Poziva planirano je održavanje online informativnih/edukativnih radionica. Datum i vrijeme održavanja istih bit će objavljeni najmanje 5 radnih dana prije njihova održavanja na mrežnim stranicama Ministarstva.

Izvor: https://mpgi.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Izmjena trajnog ograničenog Poziva za „Financiranje provedbe investicijskih projekata koji se odnose na manje dijelove sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje otpadnih voda u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.- 2026.“

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavljuje prvu Izmjenu trajnog ograničenog Poziva za „Financiranje provedbe investicijskih projekata koji se odnose na manje dijelove sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje otpadnih voda u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.- 2026.“ inicijalno objavljenog 14.4.2022. godine na mrežnim stranicama Ministarstva:

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske – Otvoreni javni pozivi i natječaji (gov.hr)

Poziv_Male intervencije II..pdf (gov.hr)

Izmjene Poziva koje se odnose na sljedeće:

  • Produljenje krajnjeg roka za podnošenje projektnih prijedloga

Inicijalni Poziv je otvoren do iscrpljenja raspoloživih financijskih sredstava u okviru ovog Poziva (1.000.000.000,00 HRK)  ili maksimalno do 30. 09. 2022. godine.
S obzirom da financijska omotnica još uvijek nije iscrpljena, Poziv je produljen do 31. 12. 2022.

  • Dokumentacija za prijavu projekta

U odnosu na dokumentaciju za prijavu projekta koja je propisana u inicijalnom Pozivu, nije potrebna sljedeća dokumentacija:

– Obrazac skupne Izjave prijavitelja

–  Izvadak iz Registra stvarnih vlasnika prijavitelja i partnera

U okviru ovih izmjena, izmijenjene su i Upute za prijavitelje.

Izmjena Poziva

Izmijenjene Upute za prijavitelje (sa vidljivim izmjenama)

Izvor: https://mingor.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Predstavljena 24 projekta Urbane aglomeracije Rijeka ugovorena kroz ITU mehanizam 2014.-2020.

Kroz ITU mehanizam 2014.-2020. ugovorena su 24 projekta na području Urbane aglomeracije Rijeka ukupne vrijednosti veće od 573 milijuna kuna, čija je realizacija u tijeku, uz odobreno sufinanciranje bespovratnim sredstvima u iznosu većem od 350 milijuna kuna. Predstavnici općina i gradova članica Urbane aglomeracije Rijeka na konferenciji „Projekti ITU mehanizama za poduzetnike, djecu i mlade u Urbanoj aglomeraciji Rijeka“ predstavili su projekte financirane sredstvima europskih fondova kroz Mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam) u financijskom razdoblju 2014.-2020.

Pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar i suradnik za marketing i projekte Gradske knjižnice Rijeka Kristian Benić predstavili su kompleks Rikard Benčić i Dječju kuću u kojoj je konferencija i održana, a pročelnica Odjela za poduzetništvo Grada Rijeke Jana Sertić predstavila je projekt Inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju – Energana. U nastavku konferencije Poduzetnički inkubator Grada Opatije – HUBBAZIA predstavio je voditelj inkubatora Tomislav Lesinger, a Kastav Smart Start – Poduzetnički inkubator KASPI predstaviti su pročelnik Upravnog odjela za financije i razvoj Grada Kastva Krešimir Vidović i voditeljica inkubatora Matea Cavrić. Voditeljica odsjeka ureda načelnice Općine Viškovo Irena Gauš i voditeljica projekta Jasminka Štimac predstavile su projekt „Za sretnije djetinjstvo“, dok je ravnateljica Centra kulture Kostrena Borka Reljac predstavila projekt „Stori po svoju“.Tu su još projekti kao „Nabavka novih autobusa”, mnogobrojni projekti iz sektora kulture kao i oni koji kulturu valoriziraju iz aspekta turizma i povećavanja vidljivosti regije na području Hrvatske i Europe, a svi oni doprinose boljem životu građana.

Urbana Aglomeracija Rijeka osnovana je 2015. godine, a u njen sastav ušlo je deset  gradova i općina: Rijeka, Kastav, Kraljevica, Opatija, Čavle, Klana, Kostrena, Lovran, Mošćenička Draga i Viškovo.
Glavni cilj osnivanja Urbane aglomeracije bilo je korištenje sredstava europskih fondova kroz Mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) koji je Europska unija uvela s ciljem jačanja uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja. Nakon proširenja u prosincu 2021. godine, Urbanoj aglomeraciji Rijeka pridružili su se Bakar, Matulji, Jelenje i Omišalj te tako u novom financijskom razdoblju od 2021. do 2027. godine Urbanu aglomeraciju Rijeka čini ukupno 14 jedinica lokalne samouprave.

Do sada je ITU mehanizam koristilo osam gradova, dok će u novom programskom razdoblju ITU mehanizmom biti obuhvaćene urbane aglomeracije koje su bile uključene i u prethodnoj perspektivi te čak 14 novih gradova koji su ujedno i sjedišta županija.
Očekuje se skoro odobravanje Integriranog teritorijalnog programa od strane Europske komisije, a program u sebi sadržava četiri ključna prioriteta. To su:

  1. Industrijska tranzicija hrvatskih regija, za koji je namijenjeno 30 milijuna eura,
  2. Jačanje zelenog, čistog, pametnog i održivog gradskog prometa u okviru integriranog teritorijalnog ulaganja u gradovima, za koji je namijenjeno 141,6 milijuna eura,
  3. Razvoj urbanih područja kao pokretača regionalnog rasta i razvoja njihovih funkcionalnih područja te razvoj održivih i zelenih otoka, kojem je namijenjeno 509,6 milijuna eura, i
  4. Pravedna tranzicija.

Izvor: https://www.safu.hr/
Fotografije: Google slike

 

Pročitaj više
Održana 16. sjednica Partnerskog vijeća Primorsko-goranske županije

Dana 22. rujna 2022. godine, elektronskim putem, održana je 16. Sjednica Partnerskog vijeća Primorsko- goranske županije na kojoj je prihvaćeno Izvješće o vrednovanju Razvojne strategije Primorsko- goranske županije 2016.-2020.(2021.) nakon provedbe čime je u cijelosti završena provedba Razvojne strategije Primorsko- goranske županije 2016.-2020.(2021.).

Svrha Vrednovanja je prvenstveno ocjena učinkovitosti, djelotvornosti i učinka RS PGŽ. Vrednovanje RS PGŽ nakon provedbe ukazalo je da:

    • Primorsko-goranska županija ima jasan sustav za praćenje provođenja RS PGŽ izradom redovitih godišnjih izvještaja o rezultatima provedbe RS PGŽ
    • Praćenje provedbe RS PGŽ osigurano je na razini Upravnih odjela, kolegija Župana, Županijske skupštine te Partnerskog vijeća PGŽ
    • Proračun Primorsko-goranske županije usklađen je sa strateškim ciljevima i prioritetima RS PGŽ
    • Prilikom izrade i provedbe RS PGŽ poštivano je načelo partnerstva kroz rad Partnerskog vijeća
    • Ljudski resursi u velikoj su mjeri odgovarajući i dostatni za provođenje RS PGŽ
    • Osigurana je transparentnost provođenja RS PGŽ
    • Postotak realizacije za provedbu mjera RS PGŽ je visok (95,49% u 2016. godini, u 2017. 92,07%, u 2018. 90,6% u 2019. 87%, u 2020. 91,55% te u 2021. godini 91%).
Pročitaj više
JAVNI POZIV ZA NEPOSREDNO SUFINANCIRANJE PROVEDBE MJERA PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA IZ NACIONALNIH I LOKALNIH PLANSKIH I STRATEŠKIH DOKUMENATA

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavljuje Javni poziv za neposredno sufinanciranje provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama iz nacionalnih i lokalnih planskih i strateških dokumenata. 

Predmet ovog Javnog poziva je dodjela sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za sufinanciranje radova, opreme i usluga za provedbu mjera prilagodbe definiranih u nacionalnim i lokalnim strateškim i planskim dokumentima.

Pravo na korištenje sredstava Fonda sukladno ovom Javnom pozivu mogu ostvariti isključivo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje:
– imaju sjedište na području Republike Hrvatske,
– podnesu prijavu sukladno uvjetima ovog Javnog poziva,
– dostave obveznu dokumentaciju i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Javnom pozivu,
– prihvate uvjete zajedničkog sudjelovanja u sufinanciranju sukladno ovom Javnom pozivu i općim aktima Fonda,
– ulažu vlastita sredstva,
– nemaju dospjelih nepodmirenih i/ili nereguliranih obveza prema Fondu,
– nemaju poslovne račune u blokadi,
– nemaju nepodmirenih obveza javnih davanja prema potvrdi Porezne uprave,
– pravovremeno i u potpunosti ispunjavaju sve preuzete ugovorne obveze na temelju prijašnjih dodjela sredstava za sufinanciranje projekata od strane Fonda.

Fond će po ovom Javnom pozivu dodjeljivati sredstva pomoći sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda (NN 18109, 42112, 73113, 29114, 155114, 132121) u udjelu do 80% opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja.
Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može ostvariti sredstva Fonda po ovom Javnom pozivu, odnosno po jednoj prijavi najviše do 3.000.000,00 kn.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.fzoeu.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
JAVNI POZIV ZA SUFINANCIRANJE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZA UGRADNJU FOTONAPONSKIH ELEKTRANA U SEKTORU VODNIH USLUGA

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavljuje Javni poziv za sufinanciranje projektne dokumentacije za ugradnju fotonaponskih elektrana u sektoru vodnih usluga. 

Predmet Javnog poziva  je dodjela sredstava Fonda za neposredno sufinanciranje izrade projektno-tehničke dokumentacije za ugradnju fotonaponskih elektrana za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju u sektoru vodnih usluga. Sufinanciranje je moguće ostvariti za izradu dokumentacije za jednu ili više lokacija. Lokacijom se smatra skup postojećih građevina na kojima bi se ugrađivale fotonaponske elektrane i/ili u kojima bi se trošila proizvedena električna energija, a iznimno, u slučaju postavljanja neintegrirane fotonaponske elektrane, uključuje i zemljište na koje se postavlja elektrana.

Korisnici sredstava Fonda u smislu ovog Poziva su javni isporučitelji vodnih usluga koji:
− podnesu prijavu i dostave svu obveznu dokumentaciju,
− imaju sjedište na području Republike Hrvatske,
− nemaju nepodmirenih obveza javnih davanja prema potvrdi Porezne uprave
− nemaju poslovne račune u blokadi.

Ukupno raspoloživ iznos sredstava Fonda po ovom Pozivu iznosi 10.000.000,00 kuna (1.327.228,08 eura).

Bespovratna sredstva po ovom Pozivu dodjeljuju se putem sredstava pomoći, pri čemu Korisnik može ostvariti sufinanciranje za provedbu Projekta kako slijedi:
– do 80% opravdanih troškova za lokacije na područjima posebne državne skrbi i prvoj skupini otoka,
– do 60% opravdanih troškova za lokacije na brdsko-planinskim područjima i drugoj skupini otoka,
– do 40% opravdanih troškova za lokacije na ostalim područjima Republike Hrvatske, odnosno sveukupno u iznosu do najviše 400.000,00 kuna (53.089,12 eura) za sve opravdane troškove na svim lokacijama.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.fzoeu.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Grad Rijeka uključuje građane u planiranje zelene infrastrukture

U sklopu izrade Strategije razvoja zelene infrastrukture Grada Rijeke pripremljena je anketa, kojom se nastoji dobiti uvid u stavove Riječana oko trenutnog stanja i razvoja zelene infrastrukture u gradu. Informacije dobivene anketom koristit će se prilikom donošenja smjernica za razvoj zelene infrastrukture na razini grada Rijeke i pripadajućih mjesnih odbora.

Na taj način se želi uključiti građane u planiranje sustava zelene infrastrukture kao cjeline, ali i na razini mjesnih odbora. Upitnik je dostupan do 13. listopada, potpuno je anoniman, a podaci će se koristiti isključivo u svrhu navedenog istraživanja.

Zelena infrastruktura je strateški planirana mreža multifunkcionalnih otvorenih prostora nekog područja koja može obuhvaćati prirodne, poluprirodne i/ili urbane površine, bilo u privatnom ili javnom vlasništvu, sa ili bez mogućnosti javnog pristupa. Ona obuhvaća sve prirodne, ali dijelom i kulturne resurse okoliša koji su konceptom zelene infrastrukture povezani u cjelinu s kojom se održivo upravlja, ističu u Gradu Rijeci.

Grad Rijeku odlikuje bogatstvo otvorenih zelenih prostora: 47% posto površina unutar grada čine prirodne površine, a 2% posto uređene površine s javnom namjenom, prvenstveno parkovi, kao i zaštićenih područja, čime posjeduje izrazit potencijal za uspostavu i primjenu koncepta zelene infrastrukture. Tome značajno doprinosi reljefna razvedenost prostora uslijed koje su kanjonski prostori i padine (oni nepovoljni za izgradnju), u zaleđu, ali i u samom središtu urbane matrice grada ostali neizgrađeni.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više