Archives

Javni poziv za poticanje obnovljivih izvora energije (EnU-1/22)

U sklopu Javnog poziva se različitim pravnim osobama sufinanciraju sustavi za korištenje obnovljivih izvora energije: dizalice topline, sunčani toplinski kolektori, kotlovi na drvnu sječku/pelete ili pirolitički kotlovi te integrirane fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju u izoliranom (off-grid) ili mrežnom pogonu.

Poziv je otvoren za jedinice regionalne i lokalne samouprave, tijela državne uprave, ostale proračunske i izvanproračunske korisnike, ustanove, zadruge, trgovačka društva, obrtnike, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, privatne iznajmljivače, kao i samostalne djelatnosti te ostale pravne subjekte (izuzev udruga), što uključuje i upravitelje višestambenih zgrada, koji će se moći prijaviti uime suvlasnika, te vjerske zajednice.

Ukupno raspoloživ iznos sredstava Fonda po ovom Pozivu iznosi 100.000.000,00 kuna.

Podnošenje prijava na Poziv započinje 12. travnja 2022. godine od 9:00 sati.
Poziv traje do isteka kalendarske godine ili do iskorištenja sredstava, ovisno o tome koji uvjet prije nastupi.

Detalji se mogu pronaći na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.fzoeu.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Cjeloživotno obrazovanje pri Ekonomskom fakultetu u Rijeci: fakultet uvodi tri nova programa

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci uvodi tri nova programa cjeloživotnog obrazovanja: program osposobljavanja za poslove suradnika u pripremi i provedbi EU projekata, program usavršavanja za poslove voditelja pripreme i provedbe EU projekata i edukacija za pripremu ispita za stečajnog upravitelja.

Program osposobljavanja za poslove suradnika u pripremi i provedbi EU projekata potaknut je činjenicom da Hrvatskoj kronično nedostaje vrhunski obrazovanih projektnih menadžera što dolazi do izražaja kad je u pitanju nedovoljno povlačenje sredstava iz europskih fondova, odnosno uspješna implementacija odobrenih projekata. Sukladno velikom broju EU projekta koji se trenutno provode u Hrvatskoj, iskazala se potreba za obrazovanim kadrom suradnika u pripremi i provedbi EU projekata. Program će pomoći i nezaposlenima bez kvalifikacije u potrazi za prvim ili novim poslom. U javnom i privatnom sektoru postoji velika potražnja za osobama sa specifičnim kompetencijama sastavljanja projektne prijave, projektnog proračuna, provođenja samih aktivnosti kao i izvještavanja prema nadležnim tijelima. Kako su Hrvatskoj alocirana veća sredstva Europske unije nego u prethodnom financijskom razdoblju, očekuje se velik nedostatak kadra u domeni pisanja i provedbe projekata.

Trenutačna razina znanja osoba na tržištu rada, ali i studenata o tematici i metodologiji pristupa i korištenja EU fondova je nedovoljna te potencijalno ugrožava njihovu buduću egzistenciju i mogućnosti za napredovanjem.

Slične ciljeve ima i program usavršavanja za poslove voditelja pripreme i provedbe EU projekata kojim se želi obogatiti odrasle osobe znanjima o projektnom pisanju i provođenju omogućuje se napredak u svim društvenim sferama jer su sredstva Unije namijenjena javnom, privatnom i neprofitnom sektoru.

Edukacija za pripremu ispita za stečajnog upravitelja program je cjeloživotnog obrazovanja osmišljen kako bi se ukazalo na posebnost stečajnog postupka kao i na veliki broj subjekata kojima je namijenjen i kojima je njegovo poznavanje značajno.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Država od 1. travnja dijeli 10.000 kuna vrijedne vaučere za obrazovanje

Od 1. travnja zaposlene i nezaposlene osobe za svoje će obrazovanje moći dobiti vaučere. Plan je da ove godine tu mogućnost iskoristi četiri tisuće osoba, a u iduće četiri godine, do 2026., njih 30 tisuća.

Prosječan vaučer iznosit će 10.000 kuna, a dodjeljivat će se isključivo za programe stjecanje zelenih i digitalnih vještina. Program će provoditi Hrvatski zavod za zapošljavanje u suradnji s Ministarstvom rada. Točan iznos vaučera koji će osoba dobiti odredit će se ovisno o sektoru, odnosno području, trajanju i složenosti odabranog programa obrazovanja.

Popis obrazovnih programa bit će dostupan pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Ministarstvo rada je u suradnji s poslodavcima i analizom upisanih standarada zanimanja i kompetencija definiralo popis od 60 deficitarnih zelenih i digitalnih vještina. Kao primjer izdvajaju se digitalne vještine, poput poznavanja programskih jezika, programiranje mobilnih aplikacija na Android platformi, web dizajn te zelene vještine kao npr. odabir materijala za zelenu gradnju i energetsku učinkovitost, dijagnostika i servisiranje hibridnih električnih vozila.

Odobreni vaučer moći će se aktivirati u roku od šest mjeseci od datuma odobrenja i koristiti u akreditiranim ustanovama za obrazovanje odraslih. Takvih je ustanova više od 600 i pružaju oko 11 tisuća programa.

Hrvatska se model vaučera odlučila kako bi bolje odgovorila na potrebe tržišta rada i do 2030. dostigla prosjek EU-a u obrazovanju odraslih. Sada je na 3,5 posto, a prosjek EU je 10,8 posto.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.poslovni.hr/
Fotografije: Google slike

 

Pročitaj više
Mali Lošinj, Rijeka i Cres među prvih 10 gradova prema izdvajanjima za zdravstvo po stanovniku

Prema podacima portala gradonacelnik.hr gradovi Mursko Središće, Hvar i Mali Lošinj  izdvojili su najviše proračunskog novca za zdravstvo u odnosu na broj stanovnika u 2020. godini. 

Među prvih 10 gradova prema izdvajanjima za zdravstvo po stanovniku u 2020. godini ističu se Grad Mali Lošinj s izdvojenih 163, 13 kuna, Grad Rijeka s 127,96 kuna i Grad Cres s 109,09 kuna po glavi stanovnika. 

Gradovi su sudjelovali u čitavom nizu aktivnosti: podupiranju zdravstveno edukativnih i preventivnih programa i projekata udruga, humanitarnih aktivnosti i socijalnih mjera pomoći sugrađanima. U značajnijoj mjeri, naročito u obalnim, primorskim i otočnim, sredinama, udaljenijim i rubnim područjima, osiguravali su prostorne uvjete za kvalitetan rad i stambeno zbrinjavanje liječnika i drugog medicinskog osoblja, financirali dodatne timove Hitne medicinske pomoći ili povremene dolaske specijalista zbog obavljanja različitih pregleda. Znatna sredstva uložena su u aktivnosti vezane uz pandemiju Covida.  U suradnji s Ministarstvom zdravstva i Civilnom zaštitom, pripremali su se punktovi za testiranje, priručne ambulante, prihvatni centri za izolirane putnike u tranziciji, nabavljali respiratori, organizirala dostava za vrijeme lockdowna, dijelile zaštitne maske osobama u potrebi i treće životne dobi, školarcima.

Promatrajući period 2020. godine u odnosu na 2017. godinu, u odnosu na ostale gradove prema rastu izdvajanja za zdravstvo daleko prednjači Grad Kastav, s porastom od čak 8517,38% (4.028 – 347.108 kuna).

Detalji se mogu pronaći na sjedećoj poveznici.

Izvor: https://gradonacelnik.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Održane prve radionice tematskih radnih skupina u okviru izrade Plana razvoja cresko-lošinjskog područja

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije predstavila je tijek izrade Plana razvoja cresko-lošinjskog područja tematskim radnim skupinama uključenim u izradu dokumenta.

Ravnatelj Vedran Kružić i djelatnica Valentina Špaleta prezentirali su ključne elemente izrađene Analize stanja područja otoka Cresa i Lošinja, na dvije radionice održane na Cresu, te dvije na Lošinju.

Inače, u tematske radne skupine uključeni su predstavnici javne uprave, civilnog društva i gospodarstva, a organizirane su prema sljedećim područjima: Zdravstvo, demografija, socijalna uključenost i društvo; Promet, mobilnost, infrastruktura, zaštita okoliša i energetika; Gospodarstvo, otočni razvoj i turizam te Obrazovanje, kultura, sport i mladi. Cilj radnih skupina je prikupljanje informacija o izazovima i potrebama područja od stručnih osoba iz različitih područja, od kojih se očekuje i pomoć pri definiranju vizije budućeg razvoja.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Državne potpore: Komisija odobrila hrvatski program u iznosu od 13,9 milijuna eura za potporu sektoru ribarstva i akvakulture u kontekstu pandemije koronavirusa

Europska komisija utvrdila je da je program u vrijednosti od 13,9 milijuna eura (105 milijuna kuna) za potporu hrvatskom sektoru ribarstva i akvakulture pogođenom pandemijom koronavirusa u skladu s Privremenim okvirom za državne potpore.

Javna potpora u okviru tog programa bit će u obliku izravnih bespovratnih sredstava. Cilj je programa odgovoriti na potrebe korisnika za likvidnošću i pomoći im da nastave s poslovanjem tijekom i nakon pandemije. Komisija je utvrdila da je hrvatski program u skladu s uvjetima Privremenog okvira.

Konkretno, potpora i. neće premašiti 345 000 eura po korisniku; i ii. dodijelit će se najkasnije 30. lipnja 2022. Komisija je stoga zaključila da je mjera nužna, primjerena i proporcionalna za otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu države članice, u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a i uvjetima utvrđenima u Privremenom okviru.

Na temelju toga Komisija je odobrila program u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama. Više informacija o privremenom okviru i drugim mjerama koje je Komisija poduzela radi ublažavanja gospodarskih posljedica pandemije koronavirusa dostupno je ovdje.

Izvor: https://croatia.representation.ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
100 milijuna kuna za sustave korištenja obnovljivih izvora energije

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost će 30. ožujka objaviti Javni poziv kojim će se pravnim osobama sufinancirati sustavi za korištenje obnovljivih izvora energije.

Kako bi osigurali i do 1,4 milijuna bespovratnih sredstava, na poziv će se moći javiti jedinice regionalne i lokalne samouprave, tijela državne uprave, ostali proračunski i izvanproračunski korisnici, ustanove, zadruge, trgovačka društva, obrtnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, privatni iznajmljivači, kao i samostalne djelatnosti i  ostali pravni subjekti (izuzev udruga). To po prvi put uključuje i upravitelje višestambenih zgrada, koji će se moći prijaviti uime suvlasnika, te vjerske zajednice.

Prijaviteljima na ovaj poziv na raspolaganju je 40, 60 ili 80% sufinanciranja, ovisno o lokaciji na kojoj se provodi projekt, a sredstva mogu dobiti za dizalice topline, sunčane toplinske kolektore, kotlove na drvnu sječku/pelete ili pirolitičke kotlove te za integrirane fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju u izoliranom (off-grid) ili mrežnom pogonu. Osim opreme, sufinancira se i izrada glavnog projekta, jednog od obveznih dokumenata za prijavu. Za projekt je moguće dobiti do 40% opravdanog troška izrade, odnosno najviše do 70.000 kuna po lokaciji, a moguće je i njegovo retroaktivno sufinanciranje, ako nije stariji od 24.9.2020. godine, od kada se počeo primjenjivati Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. Kako bi se osigurala kvaliteta izvedbe planiranog projekta, opravdani trošak je i stručni nadzor, sufinanciran također s do 40% opravdanog troška provedbe, odnosno najviše 56.000,00 kuna po lokaciji. Naime, pojedina prijava može podrazumijevati ugradnju različitih sustava OIE na više lokacija.

Svoju prijavu za sufinanciranje prijavitelji mogu poslati od 31.03. od 9 sati, bilo preporučenom poštom ili osobno u prijamni ured Fonda na adresi Radnička cesta 80, Zagreb. Prijave će biti obrađivane redoslijedom zaprimanja, do trenutka iskorištenja sredstava.

Bespovratna sredstva za korištenje obnovljivih izvora  energije u obiteljskim kućama bit će dostupna i građanima, za koje se sličan poziv očekuje na jesen.

Izvor: https://www.fzoeu.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Cres u vrhu po izdvajanju za stipendije: Svim učenicima i studentima omogućene stipendije, najavljeno povećanje potpora za deficitarna zanimanja

Prema podacima portala gradonacelnik.hr Cres se smjestio među deset najboljih po izdvajanju za stipendije po stanovniku.

Iznos redovne stipendije iznosi 500 kuna, s time što daroviti učenici i studenti mogu računati i na sto kuna više, a Grad će povećati i stipendije za deficitarna zanimanja. Specifičnost Grada Cresa je u tome što svaki student s prebivalištem na otoku kao i srednjoškolci koji se školuju izvan otoka, bez ispunjavanja nekih dodatnih kriterija, stječu pravo na stipendiju. Učenicima i studentima sufinanciraju se i putni troškovi te im se tako osigurava besplatan dolazak i odlazak od kuće, a Cres, kojeg krasi i epitet „prijatelja djece“, prema ulaganju u obrazovanje, demografiju i mlade već treću godinu zaredom odnosi titulu najboljeg među malim gradovima prema izboru portala gradonacelnik.hr .

Podršku djeci i mladima ovaj Grad osigurava brojnim nadstandardima i pogodnostima, od naknade za novorođenčad do, za svu djecu osiguranog mjesta u vrtiću, financiranja brojnih izvannastavnih aktivnosti i dodatnog školskog pribora pa do već spomenutih stipendija na koje mogu računati svi creski učenici i studenti. Osnovna škola Frane Petrića tehnički jedna od najbolje opremljenih škola u Hrvatskoj. Sve učionice raspolažu pametnim pločama, 3D printerima i sličnom naprednom opremom, a od 2017. godine uveden je i produženi boravak za kojeg roditelji snose isključivo troškove prehrane učenika budući da plaće nastavnika i kuhara podmiruje Grad.

Grad Cres otvara i novo sportsko igralište te obnavlja fitness/workout park osobito će biti od koristi mladima. Projekt „Izgradnja sportskog igrališta – fitness/workout parka“ Grad Cres prijavio je na natječaj kojeg je raspisao LAG „Kvarnerski otoci“ te će se od ukupno 420.000 kuna, koliko je vrijedan projekt, 80 posto sufinancirati iz Europskog poljoprivrednog fonda. Novo igralište obuhvatit će nešto veću površinu od sadašnjeg, a sastojat će se od sedam sprava za vježbanje odnosno od eliptične hodalice, sprave za istezanje nogu, veslarice, kose klupe, vratila, polužne stolice – odgurivanje i povlačenja te paralelne preče. Osim toga, postavit će se urbana oprema (fontana za vodu, klupa, stalak za bicikle, koš za smeće, informacijska ploča) te urediti okoliš.

Izvor: https://gradonacelnik.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Dodijeljeno 28,2 milijuna kuna za izgradnju lučke infrastrukture u Primorsko-goranskoj županiji

U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja dodijeljeni su ugovori i sporazumi Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za sufinanciranje 37 projekta izgradnje lučke infrastrukture i pomorskog dobra u Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Ličko-senjskoj županiji.

Ugovori vrijedni 47 milijuna kuna, raspoređuju 28,2 milijuna kuna županiji Primorsko-goranskoj, 7,4 milijuna Istarskoj te 11,4 milijuna kuna Ličko-senjskoj.

Od ukupno dodijeljenih sredstava za područje PGŽ-a, 4,2 milijuna kuna namijenjeno je sanaciji pomorskog dobra u gradovima i općinama dok će se kroz sustav sedam Županijskih lučkih uprava PGŽ s iznosom od 24 milijuna kuna izvršiti sanacija obalnog zida Vele rive u Malom Lošinju, rekonstrukcija luke Porat, dogradnja trajektnog pristaništa Porozina, dovršetak izgradnje privezišta u uvali Trebnež, uređenje dijela rive u Mošćeničkoj Dragi te sanacija obale u luci San Marino, trajektne luke Mišnjak, luke Melak, pričuvne trajektne luke Črišnjeva i lojp Klenovica.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Rijeka najveće gradilište u Hrvatskoj

Realizacija strateških razvojnih projekata značajno će izmijeniti izgled grada Rijeke, ali u velikoj mjeri utjecati i na razvoj gospodarstva, posebno u području lučkog prometa, logistike i transporta, uz razvoj pratećih industrija i usluga, kao i u sektoru nautičkog turizma u kojemu će Rijeka zauzeti jedno od vodećih mjesta na jadranskoj obali, naročito kada je riječ o segmentu većih plovila i razvoju novih tehnologija u pomorstvu i zaštiti okoliša. Većina projekata sufinancirana je sredstvima Europske unije.

Najznačajniji projekt u sektoru pomorstva i prometa je NOVI KONTEJNERSKI TERMINAL NA ZAGREBAČKOJ OBALI, za koji je nedavno potpisan koncesijski ugovor s tvrtkom Rijeka Gateway. Procijenjena ukupna vrijednost koncesije, koja je potpisana na rok od 50 godina je 20,5 milijardi kuna. Koncesionar je dužan izgraditi dodatnih 280 m obale, te potpuno opremiti terminal, od vodovoda, odvodnje, električne mreže i telekomunikacija do zgrada i operativnih površina, kontejnerskih obalnih mostova, dizalica i ostale opreme neophodne za redovno poslovanje terminala. Vrijednost tih ulaganja procjenjuje se na oko 200 milijuna eura. Planira se zaposliti između 300 i 400 ljudi.

Slijedi projekt IZGRADNJE DRŽAVNE CESTE DC403, investiciju vrijednu pola milijarde kuna. Cesta će spajati terminal s riječkom zaobilaznicom, odnosno autocestom A7, koja predstavlja dio TEN-T mreže europskih prometnih koridora. Prometnicom će se ostvariti direktna veza između luke i TEN-T mrežu, ali i poboljšati regionalna i lokalna mobilnost, te povećati sigurnost prometa. Naime, rasteretit će se gradska cesta u smislu svakodnevnog prometovanja zapadnim dijelom grada.

U partnerstvu s Lučkom upravom Rijeka HŽ infrastruktura provodi projekt UNAPRJEĐENJE INFRASTRUKTURE U LUCI RIJEKA  – KONTEJNERSKI TERMINAL ZAGREBAČKO PRISTANIŠTE. Radovi na projektu već su izvršeni. Riječ je o projektu vrijednosti 25,2  milijuna eura, koji se sufinancira iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Projekt se provodio u tri faze: 1. rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka, 2. izrada priključka kolosiječnih postrojenja i izgradnja kabelske kanalizacije u području spoja rekonstruiranih kolosijeka teretnog kolodvora Rijeka i terminala na postojeće stanje, 3. izgradnja četiri kolosijeka duljine 400 m na novom dijelu kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu te dva kolosijeka za portalne dizalice.

Važno je izdvojiti još jedan projekt HŽ infrastrukture IZGRADNJA DVOKOLOSIJEČNE PRUGE OD ŠKRLJEVA DO JURDANA kroz Rijeku. Procijenjena vrijednost radova je oko 2,2 milijarde kuna, a u tijeku je priprema studijske i projektne dokumentacije. Ovim projektom brzina prometovanja povećat će se do 80 km/h, a povećat će se i propusna moć pruge te povećati broj prigradskih putničkih vlakova.

Izgled Rijeke u najvećoj mjeri izmijenit će projekt IZGRADNJE LUKE NAUTIČKOG TURIZMA U PORTO BAROŠU, ACI marine Rijeka. Marina će imati 260 vezova te niz pratećih sadržaja i usluga. U izgradnju luke i pratećih sadržaja tvrtka ACI-GITONE, investirat će oko 363 milijuna kuna, što predstavlja najveće ulaganje u nautički turizam posljednjih desetljeća.

Svi navedeni projekti transformirat će Rijeku u smjeru razvoja lučkog prometa, logistike i transporta, razvoja industrije novih tehnologija, te nautičkog turizma, čime će Rijeka biti pozicionirana na kartu najznačajnijih luka Mediterana.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više