Prigoda.hr Prigoda.hr
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
      • Informacije i dokumenti
      • Transparentni proračun
      • Partnerstvo
      • Projekti agencije
      • O županiji
        • Položaj i prostor
        • Stanovništvo i ljudski potencijali
        • Obrazovna struktura stanovništva
        • Gospodarstvo
        • Konkurentnost
    • EU Fondovi
      • VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR 2021.-2027.
      • Najveći EU projekti u Primorsko-goranskoj županiji
        • Prometna i lučka infrastruktura
          • RIBARSKA LUKA KRK
          • Rekonstrukcija gata Pumpurela u luci Rab – ribarska luka
          • Dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška
          • Sanacija i produženje pristana u luci Unije
          • Rekonstrukcija i dogradnja luke Cres
          • Dogradnja luke Crikvenica
          • Projekt dogradnje i rekonstrukcije luke Baška
          • Nabava novih autobusa u Gradu Rijeci
          • Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala
          • Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici
          • Podizanje konkurentnosti željeznice i luke Rijeka
          • Projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka
        • Komunalna infrastruktura
          • Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka
          • Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka
          • Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce
          • POBOLJŠANJE VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE DELNICE, FUŽINE, BROD MORAVICE
          • PROJEKT POBOLJŠANJA VODNOKOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE CRES, MARTINŠĆICA, NEREZINE, MALI I VELI LOŠINJ
        • Gospodarenje otpadom i zaštita okoliša
          • Sanacija lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom – jama Sovjak
          • Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina
        • Istraživanje i razvoj
          • Energana – Startup inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju
          • CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove
          • Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci
        • Razvoj sveučilišta
          • Studentski smještaj na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, 1. faza (TRIS)
        • Razvoj zdravstvenih usluga
          • Rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC-a Rijeka
        • Kulturno-povijesna baština
          • Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana
          • Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine
          • Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt
        • Prirodna baština
          • Učka 360°
    • Regionalni razvoj
      • Poslovi regionalnog koordinatora
      • Razvojna strategija PGŽ 2016. – 2020.(2021.)
        • Organizacija izrade
        • Sadržaj
        • Zakonska regulativa
        • Akcijski plan za razdoblje 2019. – 2020.
      • Plan razvoja PGŽ 2022. – 2027.
        • Organizacija izrade
        • Zakonska regulativa
        • Tijek izrade
        • Analitičke podloge
      • Provedbeni program PGŽ
      • PLAN RAZVOJA GORSKOG KOTARA 2021.-2027.
      • Plan razvoja otoka Primorsko-goranske županije do 2027. godine.
      • Partnersko vijeće Primorsko-goranske županije
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
      • INVESTPGZ.HR
      • Poslovanje u Republici Hrvatskoj
        • Osnivanje trgovačkog društva
        • Zapošljavanje
        • Plaće
        • Porezi
      • Poticaji za investicijske projekte
      • Poduzetničke zone
      • Najveće investicije u PGŽ
        • Projekt INTEGRA 2020 JGL-a
        • Luka nautičkog turizma u Porto Barošu
        • Proširenje i modernizacija pozadinskog lučkog terminala na Škrljevu
        • Nabava tri nova spremnika za sirovu naftu na Omišaljskom terminalu
        • Izgradnja Luxury Resort & Spa Welness hotel Costabella u Rijeci
        • Izgradnja tvornice peleta u Delnicama
        • Trgovina Interspar u naselju Rujevica u Rijeci
        • Uređenje Remisens Premium hotela i vile Ambasador u Opatiji
        • Izgradnja najveće poslovne hale tvrtke Plodine u Primorsko-goranskoj županiji na Kukuljanovu u Bakru
        • Izgradnja hotela Ikador Luxury Boutique hotel & spa u naselju Ika u Opatiji
        • Povećanje proizvodnih kapaciteta pilane Vrbovsko
        • Rekonstrukcija hotela Bellevue u uvali Čikat na Malom lošinju
        • Prodavaonica namještaja MIMA
    • Pametna regija
      • Pametna specijalizacija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
      • Priobalje
        • Priobalje – novosti
        • Priobalje – najznačajniji projekti i investicije
        • Priobalje – multimedija
      • Otoci
        • Otoci – novosti
        • Otoci – najznačajniji projekti i investicije
        • Otoci – multimedija
      • Gorski kotar
        • Gorski kotar – novosti
        • Gorski kotar – najznačajniji projekti i investicije
        • Gorski kotar – multimedija
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
    • EU Fondovi
    • Regionalni razvoj
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
    • Pametna regija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  •  

Home / Articles Posted by Ivana Pavlek ( - Page 54)

Archives

Hrvatska u povlačenju europskih sredstava na 19. mjestu među članicama Europske unije

Prema izvoru Cohesion data, platforme Europske komisije o financiranju i postignućima ESI fondova za razdoblje 2014.-2020. (https://cohesiondata.ec.europa.eu/overview), tijekom 2020. godine Hrvatska je po isplaćenim sredstvima među 28 zemalja Europske unije (za razdoblje 2014./2020. uključena je i Velika Britanija) bila na 27. mjestu. Do danas, Hrvatska je preskočila 9 zemalja te se trenutno nalazi na 19. mjestu. Zemlje od kojih je Hrvatska bolja u povlačenju sredstava su Španjolska, Italija, Slovačka, Rumunjska, Belgija, Danska, V. Britanija, Luksemburg i Austrija. Vodeća država u povlačenju EU sredstava je trenutno Litva.

Ugovorenost sredstava na razini Europske unije iznosi 113% te je Republika Hrvatska iznad prosjeka Europske unije sa 141%. Na razini Europske unije prosjek plaćenih sredstava iznosi 63% te je Hrvatska sa svojih 63% u prosjeku Europske unije.

Iz ESI fondova za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,73 milijardi eura (81,56 mlrd. kuna).

Do 24. ožujka 2022. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,40 milijardi eura (101,87 mlrd. kuna), odnosno 124,91% dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 7,32 milijardi eura (55,60 mlrd. kuna), odnosno 68,17% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 6,03 milijardi eura (45,81 mlrd. kuna), odnosno 56,17% dodijeljenih sredstava.

Ukoliko se sagleda izvorna alokacija ESI sredstava 2014. – 2020. u iznosu od 10,73 milijarde kuna na koju se doda 763,17 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program Ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,09 milijardi eura.

U razdoblju od 2013. godine do 24. ožujka 2022. razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna Europske unije u proračun Republike Hrvatske i sredstava uplaćenih iz Proračuna Republike Hrvatske u proračun Europske unije iznosi 49,06 milijardi kuna u korist proračuna Republike Hrvatske. Uključujući i uplaćeni predujam za Nacionalni plan oporavka i otpornosti Hrvatska je u plusu 55,19 milijardi kuna.


Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Novi europski Bauhaus: potpora gradovima i građanima u lokalnim inicijativama

Europska komisija najavila je tri nova poziva na podnošenje projekata kako bi novi europski Bauhaus postao stvarnost. Namijenjeni su pružanju pomoći građanima, gradovima i selima u detaljnoj integraciji projekta novog europskog Bauhausa u svojim zajednicama.

Prvi i drugi poziv, koje je pokrenuo Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT), usmjereni su na aktivnosti uključivanja građana i zajedničko stvaranje javnih prostora s građanima. Projekti odabrani u okviru prvog poziva pomoći će građanima da usvoje održivije navike i razviju nove proizvode, usluge ili rješenja.

Također će pomoći članovima zajednice da postanu pokretači promjena. Projekti iz drugog poziva pozvat će lokalne aktere da u svojim idejama inspiriraju i promišljaju javne prostore u gradovima te urbanim i ruralnim područjima stvaranjem novih rješenja za budućnost.

Trećim i posljednjim pozivom pruža se tehnička pomoć malim i srednjim općinama koje nemaju kapacitete ni stručno znanje za prevođenje projektnih ideja povezanih s novim europskim Bauhausom.


Izvor: https://croatia.representation.ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Javni poziv za poticanje obnovljivih izvora energije (EnU-1/22)

U sklopu Javnog poziva se različitim pravnim osobama sufinanciraju sustavi za korištenje obnovljivih izvora energije: dizalice topline, sunčani toplinski kolektori, kotlovi na drvnu sječku/pelete ili pirolitički kotlovi te integrirane fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju u izoliranom (off-grid) ili mrežnom pogonu.

Poziv je otvoren za jedinice regionalne i lokalne samouprave, tijela državne uprave, ostale proračunske i izvanproračunske korisnike, ustanove, zadruge, trgovačka društva, obrtnike, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, privatne iznajmljivače, kao i samostalne djelatnosti te ostale pravne subjekte (izuzev udruga), što uključuje i upravitelje višestambenih zgrada, koji će se moći prijaviti uime suvlasnika, te vjerske zajednice.

Ukupno raspoloživ iznos sredstava Fonda po ovom Pozivu iznosi 100.000.000,00 kuna.

Podnošenje prijava na Poziv započinje 12. travnja 2022. godine od 9:00 sati.
Poziv traje do isteka kalendarske godine ili do iskorištenja sredstava, ovisno o tome koji uvjet prije nastupi.

Detalji se mogu pronaći na sljedećoj poveznici.


Izvor: https://www.fzoeu.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Cjeloživotno obrazovanje pri Ekonomskom fakultetu u Rijeci: fakultet uvodi tri nova programa

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci uvodi tri nova programa cjeloživotnog obrazovanja: program osposobljavanja za poslove suradnika u pripremi i provedbi EU projekata, program usavršavanja za poslove voditelja pripreme i provedbe EU projekata i edukacija za pripremu ispita za stečajnog upravitelja.

Program osposobljavanja za poslove suradnika u pripremi i provedbi EU projekata potaknut je činjenicom da Hrvatskoj kronično nedostaje vrhunski obrazovanih projektnih menadžera što dolazi do izražaja kad je u pitanju nedovoljno povlačenje sredstava iz europskih fondova, odnosno uspješna implementacija odobrenih projekata. Sukladno velikom broju EU projekta koji se trenutno provode u Hrvatskoj, iskazala se potreba za obrazovanim kadrom suradnika u pripremi i provedbi EU projekata. Program će pomoći i nezaposlenima bez kvalifikacije u potrazi za prvim ili novim poslom. U javnom i privatnom sektoru postoji velika potražnja za osobama sa specifičnim kompetencijama sastavljanja projektne prijave, projektnog proračuna, provođenja samih aktivnosti kao i izvještavanja prema nadležnim tijelima. Kako su Hrvatskoj alocirana veća sredstva Europske unije nego u prethodnom financijskom razdoblju, očekuje se velik nedostatak kadra u domeni pisanja i provedbe projekata.

Trenutačna razina znanja osoba na tržištu rada, ali i studenata o tematici i metodologiji pristupa i korištenja EU fondova je nedovoljna te potencijalno ugrožava njihovu buduću egzistenciju i mogućnosti za napredovanjem.

Slične ciljeve ima i program usavršavanja za poslove voditelja pripreme i provedbe EU projekata kojim se želi obogatiti odrasle osobe znanjima o projektnom pisanju i provođenju omogućuje se napredak u svim društvenim sferama jer su sredstva Unije namijenjena javnom, privatnom i neprofitnom sektoru.

Edukacija za pripremu ispita za stečajnog upravitelja program je cjeloživotnog obrazovanja osmišljen kako bi se ukazalo na posebnost stečajnog postupka kao i na veliki broj subjekata kojima je namijenjen i kojima je njegovo poznavanje značajno.


Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Država od 1. travnja dijeli 10.000 kuna vrijedne vaučere za obrazovanje

Od 1. travnja zaposlene i nezaposlene osobe za svoje će obrazovanje moći dobiti vaučere. Plan je da ove godine tu mogućnost iskoristi četiri tisuće osoba, a u iduće četiri godine, do 2026., njih 30 tisuća.

Prosječan vaučer iznosit će 10.000 kuna, a dodjeljivat će se isključivo za programe stjecanje zelenih i digitalnih vještina. Program će provoditi Hrvatski zavod za zapošljavanje u suradnji s Ministarstvom rada. Točan iznos vaučera koji će osoba dobiti odredit će se ovisno o sektoru, odnosno području, trajanju i složenosti odabranog programa obrazovanja.

Popis obrazovnih programa bit će dostupan pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Ministarstvo rada je u suradnji s poslodavcima i analizom upisanih standarada zanimanja i kompetencija definiralo popis od 60 deficitarnih zelenih i digitalnih vještina. Kao primjer izdvajaju se digitalne vještine, poput poznavanja programskih jezika, programiranje mobilnih aplikacija na Android platformi, web dizajn te zelene vještine kao npr. odabir materijala za zelenu gradnju i energetsku učinkovitost, dijagnostika i servisiranje hibridnih električnih vozila.

Odobreni vaučer moći će se aktivirati u roku od šest mjeseci od datuma odobrenja i koristiti u akreditiranim ustanovama za obrazovanje odraslih. Takvih je ustanova više od 600 i pružaju oko 11 tisuća programa.

Hrvatska se model vaučera odlučila kako bi bolje odgovorila na potrebe tržišta rada i do 2030. dostigla prosjek EU-a u obrazovanju odraslih. Sada je na 3,5 posto, a prosjek EU je 10,8 posto.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.


Izvor: https://www.poslovni.hr/
Fotografije: Google slike

 

Pročitaj više
Mali Lošinj, Rijeka i Cres među prvih 10 gradova prema izdvajanjima za zdravstvo po stanovniku

Prema podacima portala gradonacelnik.hr gradovi Mursko Središće, Hvar i Mali Lošinj  izdvojili su najviše proračunskog novca za zdravstvo u odnosu na broj stanovnika u 2020. godini. 

Među prvih 10 gradova prema izdvajanjima za zdravstvo po stanovniku u 2020. godini ističu se Grad Mali Lošinj s izdvojenih 163, 13 kuna, Grad Rijeka s 127,96 kuna i Grad Cres s 109,09 kuna po glavi stanovnika. 

Gradovi su sudjelovali u čitavom nizu aktivnosti: podupiranju zdravstveno edukativnih i preventivnih programa i projekata udruga, humanitarnih aktivnosti i socijalnih mjera pomoći sugrađanima. U značajnijoj mjeri, naročito u obalnim, primorskim i otočnim, sredinama, udaljenijim i rubnim područjima, osiguravali su prostorne uvjete za kvalitetan rad i stambeno zbrinjavanje liječnika i drugog medicinskog osoblja, financirali dodatne timove Hitne medicinske pomoći ili povremene dolaske specijalista zbog obavljanja različitih pregleda. Znatna sredstva uložena su u aktivnosti vezane uz pandemiju Covida.  U suradnji s Ministarstvom zdravstva i Civilnom zaštitom, pripremali su se punktovi za testiranje, priručne ambulante, prihvatni centri za izolirane putnike u tranziciji, nabavljali respiratori, organizirala dostava za vrijeme lockdowna, dijelile zaštitne maske osobama u potrebi i treće životne dobi, školarcima.

Promatrajući period 2020. godine u odnosu na 2017. godinu, u odnosu na ostale gradove prema rastu izdvajanja za zdravstvo daleko prednjači Grad Kastav, s porastom od čak 8517,38% (4.028 – 347.108 kuna).

Detalji se mogu pronaći na sjedećoj poveznici.


Izvor: https://gradonacelnik.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Održane prve radionice tematskih radnih skupina u okviru izrade Plana razvoja cresko-lošinjskog područja

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije predstavila je tijek izrade Plana razvoja cresko-lošinjskog područja tematskim radnim skupinama uključenim u izradu dokumenta.

Ravnatelj Vedran Kružić i djelatnica Valentina Špaleta prezentirali su ključne elemente izrađene Analize stanja područja otoka Cresa i Lošinja, na dvije radionice održane na Cresu, te dvije na Lošinju.

Inače, u tematske radne skupine uključeni su predstavnici javne uprave, civilnog društva i gospodarstva, a organizirane su prema sljedećim područjima: Zdravstvo, demografija, socijalna uključenost i društvo; Promet, mobilnost, infrastruktura, zaštita okoliša i energetika; Gospodarstvo, otočni razvoj i turizam te Obrazovanje, kultura, sport i mladi. Cilj radnih skupina je prikupljanje informacija o izazovima i potrebama područja od stručnih osoba iz različitih područja, od kojih se očekuje i pomoć pri definiranju vizije budućeg razvoja.


Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Državne potpore: Komisija odobrila hrvatski program u iznosu od 13,9 milijuna eura za potporu sektoru ribarstva i akvakulture u kontekstu pandemije koronavirusa

Europska komisija utvrdila je da je program u vrijednosti od 13,9 milijuna eura (105 milijuna kuna) za potporu hrvatskom sektoru ribarstva i akvakulture pogođenom pandemijom koronavirusa u skladu s Privremenim okvirom za državne potpore.

Javna potpora u okviru tog programa bit će u obliku izravnih bespovratnih sredstava. Cilj je programa odgovoriti na potrebe korisnika za likvidnošću i pomoći im da nastave s poslovanjem tijekom i nakon pandemije. Komisija je utvrdila da je hrvatski program u skladu s uvjetima Privremenog okvira.

Konkretno, potpora i. neće premašiti 345 000 eura po korisniku; i ii. dodijelit će se najkasnije 30. lipnja 2022. Komisija je stoga zaključila da je mjera nužna, primjerena i proporcionalna za otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu države članice, u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a i uvjetima utvrđenima u Privremenom okviru.

Na temelju toga Komisija je odobrila program u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama. Više informacija o privremenom okviru i drugim mjerama koje je Komisija poduzela radi ublažavanja gospodarskih posljedica pandemije koronavirusa dostupno je ovdje.


Izvor: https://croatia.representation.ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
100 milijuna kuna za sustave korištenja obnovljivih izvora energije

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost će 30. ožujka objaviti Javni poziv kojim će se pravnim osobama sufinancirati sustavi za korištenje obnovljivih izvora energije.

Kako bi osigurali i do 1,4 milijuna bespovratnih sredstava, na poziv će se moći javiti jedinice regionalne i lokalne samouprave, tijela državne uprave, ostali proračunski i izvanproračunski korisnici, ustanove, zadruge, trgovačka društva, obrtnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, privatni iznajmljivači, kao i samostalne djelatnosti i  ostali pravni subjekti (izuzev udruga). To po prvi put uključuje i upravitelje višestambenih zgrada, koji će se moći prijaviti uime suvlasnika, te vjerske zajednice.

Prijaviteljima na ovaj poziv na raspolaganju je 40, 60 ili 80% sufinanciranja, ovisno o lokaciji na kojoj se provodi projekt, a sredstva mogu dobiti za dizalice topline, sunčane toplinske kolektore, kotlove na drvnu sječku/pelete ili pirolitičke kotlove te za integrirane fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju u izoliranom (off-grid) ili mrežnom pogonu. Osim opreme, sufinancira se i izrada glavnog projekta, jednog od obveznih dokumenata za prijavu. Za projekt je moguće dobiti do 40% opravdanog troška izrade, odnosno najviše do 70.000 kuna po lokaciji, a moguće je i njegovo retroaktivno sufinanciranje, ako nije stariji od 24.9.2020. godine, od kada se počeo primjenjivati Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. Kako bi se osigurala kvaliteta izvedbe planiranog projekta, opravdani trošak je i stručni nadzor, sufinanciran također s do 40% opravdanog troška provedbe, odnosno najviše 56.000,00 kuna po lokaciji. Naime, pojedina prijava može podrazumijevati ugradnju različitih sustava OIE na više lokacija.

Svoju prijavu za sufinanciranje prijavitelji mogu poslati od 31.03. od 9 sati, bilo preporučenom poštom ili osobno u prijamni ured Fonda na adresi Radnička cesta 80, Zagreb. Prijave će biti obrađivane redoslijedom zaprimanja, do trenutka iskorištenja sredstava.

Bespovratna sredstva za korištenje obnovljivih izvora  energije u obiteljskim kućama bit će dostupna i građanima, za koje se sličan poziv očekuje na jesen.


Izvor: https://www.fzoeu.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Cres u vrhu po izdvajanju za stipendije: Svim učenicima i studentima omogućene stipendije, najavljeno povećanje potpora za deficitarna zanimanja

Prema podacima portala gradonacelnik.hr Cres se smjestio među deset najboljih po izdvajanju za stipendije po stanovniku.

Iznos redovne stipendije iznosi 500 kuna, s time što daroviti učenici i studenti mogu računati i na sto kuna više, a Grad će povećati i stipendije za deficitarna zanimanja. Specifičnost Grada Cresa je u tome što svaki student s prebivalištem na otoku kao i srednjoškolci koji se školuju izvan otoka, bez ispunjavanja nekih dodatnih kriterija, stječu pravo na stipendiju. Učenicima i studentima sufinanciraju se i putni troškovi te im se tako osigurava besplatan dolazak i odlazak od kuće, a Cres, kojeg krasi i epitet „prijatelja djece“, prema ulaganju u obrazovanje, demografiju i mlade već treću godinu zaredom odnosi titulu najboljeg među malim gradovima prema izboru portala gradonacelnik.hr .

Podršku djeci i mladima ovaj Grad osigurava brojnim nadstandardima i pogodnostima, od naknade za novorođenčad do, za svu djecu osiguranog mjesta u vrtiću, financiranja brojnih izvannastavnih aktivnosti i dodatnog školskog pribora pa do već spomenutih stipendija na koje mogu računati svi creski učenici i studenti. Osnovna škola Frane Petrića tehnički jedna od najbolje opremljenih škola u Hrvatskoj. Sve učionice raspolažu pametnim pločama, 3D printerima i sličnom naprednom opremom, a od 2017. godine uveden je i produženi boravak za kojeg roditelji snose isključivo troškove prehrane učenika budući da plaće nastavnika i kuhara podmiruje Grad.

Grad Cres otvara i novo sportsko igralište te obnavlja fitness/workout park osobito će biti od koristi mladima. Projekt „Izgradnja sportskog igrališta – fitness/workout parka“ Grad Cres prijavio je na natječaj kojeg je raspisao LAG „Kvarnerski otoci“ te će se od ukupno 420.000 kuna, koliko je vrijedan projekt, 80 posto sufinancirati iz Europskog poljoprivrednog fonda. Novo igralište obuhvatit će nešto veću površinu od sadašnjeg, a sastojat će se od sedam sprava za vježbanje odnosno od eliptične hodalice, sprave za istezanje nogu, veslarice, kose klupe, vratila, polužne stolice – odgurivanje i povlačenja te paralelne preče. Osim toga, postavit će se urbana oprema (fontana za vodu, klupa, stalak za bicikle, koš za smeće, informacijska ploča) te urediti okoliš.


Izvor: https://gradonacelnik.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Posljednje novosti

AdriACTIVE: prema održivom i pametno upravljanom turizmu
21/08/2026
AdriACTIVE: prema održivom i pametno upravljanom turizmu
BUSINESS GOES VIRAL među finalistima Izbora za najbolji EU projekt 2026.
13/08/2026
BUSINESS GOES VIRAL među finalistima Izbora za najbolji EU projekt 2026.
Cinehill Europa u Delnicama otvorio raspravu o budućnosti Gorskog kotara uz film, kulturu i kreativne industrije kao pokretače razvoja
24/07/2026
Cinehill Europa u Delnicama otvorio raspravu o budućnosti Gorskog kotara uz film, kulturu i kreativne industrije kao pokretače razvoja

Arhiva

NOVOSTI

Posts pagination

« 1 … 53 54 55 … 154 »
Kontakt:
info@prigoda.hr

Sjedište:
Ciottina 17/b, HR - 51 000 Rijeka

Ured u Delnicama:
Školska 24, HR – 51 300 Delnice
Menu
  • Početna
  • Prigoda tim
  • Agencija
  • Natječaji
  • EU Projekti
  • Regionalni razvoj
  • Poticanje ulaganja
  • Pametna regija
  • Informacije i dokumenti
  • Transparentni proračun

Prilagodba

  • Pomoć
  • Reset
  • Powered with favoriteLove by Codenroll