Archives

Godina 2022. je Europska godina mladih

EU je odlučio ovu godinu posvetiti mladima. 

EU prepoznaje važnost dobrobiti mladih, njihovog razvoja, angažmana i sudjelovanja u društvu. Zato je pokrenuo brojne programe i inicijative za mlade, od poznatog i popularnog programa razmjene Erasmus, koji je započeo 1987., do sudjelovanja u Konferenciji o budućnosti Europe, gdje je trećina sudionika panela građana mlađa od 25 godina.

 Mjere EU-a za zapošljavanje mladih

Ove godine EU stavlja poseban fokus na mlade. Cilj je uključiti njih i njihove prioritete u oblikovanje politika te organizirati aktivnosti usmjerene na mlade diljem EU-a.

Mladi u Europi
  • Svaka šesta osoba u Europi ima između 15 i 29 godina
  • Svaka treća osoba u 2019. provela je najmanje dva tjedna u inozemstvu zbog posla, osposobljavanja ili obrazovanja
  • 75 posto ima pozitivno mišljenje o Europskoj uniji i demokraciji

Na zahtjev Parlamenta, posebna pozornost posvetit će se mladima s manje mogućnosti i rješavanju problema mentalnog zdravlja. Tijekom godine pokrenut će se novi projekt „ALMA” za promicanje prekogranične mobilnosti mladih u nepovoljnom položaju.

Koronakriza je znatno utjecala na mlade koji su ostali bez poslova i osjetili posljedice na svoje mentalno i emocionalno zdravlje. EU je zato odlučio dati prioritet pitanjima koja se tiču mladih kako bi poboljšao njihove izglede za budućnost.

Mladi i COVID-19
  • Svakoj trećoj osobi bilo je teško nositi se s korona mjerama
  • Nezaposlenost je porasla s 11,9 posto u 2019. na 13,3 posto u 2020.
  • 40 posto se boji za svoje zdravlje, a 66 posto za zdravlje obitelji i prijatelja

Inicijative EU-a za mlade:

  • Europski skup mladih događanje je Europskog parlamenta koje mladima pruža priliku za međusobno upoznavanje, raspravu sa stvarateljima politika EU-a i iznošenje ideja o budućnosti Europe
  • Posjet Europskom parlamentu i sudjelovanje u raznim aktivnostima kroz koje se može saznati više o EU-u
  • Zahvaljujući programu Škola ambasador Europskog parlamenta učenici u srednjim i strukovnim školama kroz razne aktivnosti uče o europskoj demokraciji i vrijednostima te ulozi koju mogu imati u EU-u
  • Europska nagrada za mlade Karlo Veliki svake se godine dodjeljuje projektima kojima se promiče europsko i međunarodno razumijevanje i potiče osjećaj europskog identiteta i integracije
  • Europski portal za mlade pruža informacije o mogućnostima i inicijativama na europskoj i nacionalnoj razini vezanim uz obrazovanje, volontiranje, rad, putovanja, demokratsko sudjelovanje, održivi razvoj i slično

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Europska komisija predlaže da okolišna održivost bude u središtu sustava obrazovanja i osposobljavanja

Europska komisija objavila je Prijedlog preporuke Vijeća o učenju za okolišnu održivost. Cilj je prijedloga poduprijeti države članice, škole, visoka učilišta, nevladine organizacije i sve pružatelje obrazovanja u prenošenju znanja i vještina u području održivosti, klimatskih promjena i okoliša. Novi europski okvir kompetencija za održivost, koji je objavio Zajednički istraživački centar, definira kompetencije potrebne za zelenu tranziciju koje uključuju kritičko razmišljanje, pokretanje inicijativa, poštovanje prirode i razumijevanje posljedica svakodnevnih aktivnosti i odluka za okoliš i globalnu klimu.

U prijedlogu Komisije države članice pozivaju se da:

  • učenicima svih dobnih skupina omoguće pristup visokokvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju o klimatskim promjenama, biološkoj raznolikosti i održivosti;
  • odrede okolišnu održivost kao prioritetno područje u okviru politika i programa obrazovanja i osposobljavanja kako bi se pružila potpora tom sektoru i omogućilo da pridonese zelenoj tranziciji;
  • potaknu i pruže potporu pristupima održivosti na razini cijele institucije koji obuhvaćaju poučavanje i učenje; razvoj vizija, planiranje i upravljanje; aktivno sudjelovanje studenata i osoblja; upravljanje zgradama i resursima te partnerstva s lokalnim i širim zajednicama;
  • mobiliziraju nacionalna sredstva i sredstva EU-a za ulaganja u održivu i zelenu infrastrukturu, osposobljavanje, alate i resurse za povećanje otpornosti i pripravnosti sustava obrazovanja i osposobljavanja za zelenu tranziciju.

Program Erasmus+ za razdoblje 2021.–2027. velik naglasak stavlja i na zelenu tranziciju u obrazovanju i osposobljavanju. U godišnjem programu rada za 2022. prioritet će biti projekti pružatelja obrazovanja kojima se razvijaju zelene kompetencije i vještine, kurikulumi usmjereni na budućnost i planirani pristupi održivosti. Posebnim pozivom na podnošenje prijedloga za velike projekte osigurat će se financijska sredstva za utvrđivanje, razvoj i ispitivanje inovativnih pristupa obrazovanju o okolišnoj održivosti. Komisija će nastavnicima pružiti i mogućnosti osposobljavanja i pristup zajednicama prakse putem portala School Education Gateway i eTwinning. Novi Komisijin portal europskog prostora obrazovanja omogućuje jednostavan pristup informacijama o obrazovanju i osposobljavanju u EU-u, uključujući posebne informacije o zelenom obrazovanju.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Kreativna Europa: Veći proračun za potporu kulturnim i kreativnim sektorima 2022.

Europska komisija donijela je program rada za 2022. za provedbu aktivnosti programa Kreativna Europa, uz koji su predviđeni odgovarajući pozivi na podnošenje prijedloga. S proračunom od oko 385 milijuna EUR, što je gotovo 100 milijuna EUR više u odnosu na 2021. U okviru programa Kreativna Europa pojačat će se potpora partnerima iz kreativnih i kulturnih sektora uzimajući u obzir izazove koji proizlaze iz krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 te sve veću globalnu konkurenciju.

Potprogram Kultura obuhvaćat će nove pozive i inicijative za sektore glazbe, kulturne baštine, izvedbenih umjetnosti i književnosti. Osim toga, pokrenut će se program mobilnosti kojim će se umjetnicima, autorima ili kulturnim djelatnicima omogućiti odlazak u inozemstvo radi profesionalnog razvoja ili međunarodne suradnje, kao i pronalaženja nove publike, koprodukcija, sukreiranja ili predstavljanja njihova rada.

Potprogram MEDIA usmjeren je na audiovizualni sektor, a za 2022. predviđeno je nekoliko noviteta. Financijskim sredstvima potaknut će se razvoj inovativnih videoigara i virtualne stvarnosti. Novo djelovanje „MEDIA 360 stupnjeva” bit će usmjereno na vodeće industrijske forume koji surađuju s poduzećima u cijelom audiovizualnom lancu vrijednosti. Kako bi se dodatno potaknule inovacije, za pomoć perspektivnim novoosnovanim poduzećima pokrenut će se „tržišni pristupnik potprograma MEDIA”. Suradnja filmskih festivala ojačat će se s pomoću mreža.

Međusektorski potprogram predviđa povećanje sredstava za Laboratorij kreativnih inovacija za zajedničke inovacijske projekte koji uključuju više kreativnih sektora te doprinose novom europskom Bauhausu. Povećat će se i potpora informativnim medijima dodatnim mjerama za jačanje slobode medija.

Program Kreativna Europa usmjeren je i na ključna pitanja koja utječu na kulturne i kreativne sektore. U okviru projekata financiranih sredstvima iz potprograma MEDIA morat će se provoditi strategije za ekološka rješenja i raznolikost, uključujući rodnu ravnopravnost. Kreativna Europa će znatno doprinijeti političkim prioritetima Komisije u pogledu održivosti i uključivosti. Program obuhvaća inicijative usmjerene na druge prioritete EU-a, kao što je doprinos strategiji EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovske kulture te Europskoj godini mladih .

Kulturni i kreativni sektori potiču se i na upotrebu nedavno pokrenutog internetskog vodiča CulturEU s informacijama o dostupnim financijskim sredstvima EU-a. Na interaktivnoj internetskoj stranici navedeno je ukupno 75 mogućnosti financiranja iz 21 programa EU-a, od Kreativne Europe i Obzora Europa do strukturnih fondova i InvestEU-a.

Izvor: https://croatia.representation.ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Javni natječaj za odabir programa javnih potreba u području tehničke kulture u 2022. godini

Upravni odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije raspisao je Javni natječaj za odabir programa javnih potreba u području tehničke kulture u 2022. godini.

Kroz Program javnih potreba u području tehničke kulture podupiru se programi/projekti udruga, saveza i zajednica u području tehničke kulture od interesa za Županiju, a koji obuhvaćaju aktivnosti kao što su: poticanje i promicanje tehničke kulture, odgoja, obrazovanja i osposobljavanja za stjecanje tehničkih, tehnoloških i informatičkih znanja i vještina kao i inventivnog rada, razvoja i širenja znanstvenih i tehničkih dostignuća.

Prijavitelji mogu po ovom Javnom natječaju prijaviti najviše tri programa/projekata. Najmanji iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom programu/projektu je 5.000,00 kuna, a najveći 70.000,00 kuna. Rok za podnošenje prijava je do 12. veljače 2022. godine.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Državne potpore: Komisija pozvala da joj se dostave primjedbe na predloženu reviziju pravila EU-a o državnim potporama za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo

Europska komisija poziva sve zainteresirane strane da dostave primjedbe u vezi s predloženim revidiranim pravilima o državnim potporama u sektorima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Svrha je predložene revizije uskladiti postojeća pravila s aktualnim strateškim prioritetima EU-a, posebno sa zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP), zajedničkom ribarstvenom politikom (ZRP) i europskim zelenim planom. Države članice i druge zainteresirane strane mogu sudjelovati u savjetovanju do 13. ožujka 2022.

Savjetovanje uključuje predložene revizije niza pravila o državnim potporama u sektorima poljoprivrede, šumarstava i ribarstva, tj. Smjernica Europske unije o državnim potporama u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima iz 2014., Uredbe o skupnom izuzeću u sektoru poljoprivrede (ABER), Smjernica za ispitivanje državnih potpora u sektoru ribarstva i akvakulture, Uredbe o skupnom izuzeću u sektoru ribarstva (FIBER) i Uredbe o de minimis potporama u sektoru ribarstva.

U tom kontekstu Komisija predlaže niz izmjena niza pravila, konkretno:

  • Smjernice EU-a o državnim potporama u sektorima poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima: Komisija predlaže da se mjere država članica na temelju reformiranog ZPP-a koje se provode u okviru njihovih strateških planova smatraju usklađenima s pravilima EU-a o državnim potporama kako bi se na taj način ubrzao potreban postupak odobravanja državnih potpora. Usto se predlaže uvođenje novih kategorija potpora koje će se ocjenjivati i odobravati u skladu sa smjernicama, npr. potpora za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje zaraze invazivnim stranim vrstama i novim bolestima radi zaštite zdravlja bilja, životinja i javnog zdravlja. Nadalje, predloženim revidiranim smjernicama osigurava se više poticaja za mjere upravljanja šumama koje su povoljne za okoliš i klimu (takozvane šumarsko-okolišne i klimatske usluge) povećanjem maksimalnog intenziteta potpore na 120 % prihvatljivih troškova za bioraznolikost, klimu, vodu ili usluge povezane s tlom te za programe za sekvestraciju ugljika u poljoprivredi.
  • Uredba o skupnom izuzeću u sektoru poljoprivrede: Komisija predlaže da se intenziteti potpora za mjere obuhvaćene tom uredbom usklade s onima predviđenima u strateškim planovima u okviru reformirane zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Usto se predlaže uvođenje novih kategorija mjera potpore na koje bi se primjenjivalo skupno izuzeće, npr. potpore za naknadu štete koju su prouzročile zaštićene vrste životinja i potpore za naknadu dodatnih troškova za poljoprivredna zemljišta na područjima mreže Natura 2000.
  • Smjernice za ispitivanje državnih potpora u sektoru ribarstva i akvakulture: Komisija predlaže uvođenje novih kategorija potpora koje će se ocjenjivati na temelju smjernica, osobito potpora za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje zaraze invazivnim stranim vrstama i novim bolestima te potpora za naknadu štete koju su prouzročile zaštićene vrste životinja (osim ako su obuhvaćene skupnim izuzećem). Osim toga, u predloženom nacrtu smjernica pojašnjavaju se i racionaliziraju pravila u nizu područja, npr. potpore za obnovu ribarske flote u najudaljenijim regijama. Na taj način nacrt smjernica nastoji se učiniti čitljivijim i time državama članicama olakšati i pojasniti njihova primjena, među ostalim i s obzirom na stečeno iskustvo.
  • Uredba o skupnom izuzeću u sektoru ribarstva: Komisija predlaže da se nove kategorije mjera potpore izuzmu od obveze prijavljivanja Komisiji i dobivanja njezina odobrenja, osobito potpore za naknadu štete koju su prouzročile zaštićene vrste životinja i potpore za naknadu štete zbog određenih nepovoljnih vremenskih uvjeta.
  • Uredba o de minimis potporama u sektoru ribarstva: Komisija među ostalim predlaže ažuriranje maksimalnih kumulativnih iznosa de minimis potpora koje se mogu dodijeliti po državi članici na temelju novijih sektorskih podataka.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Financijska pismenost: Komisija i OECD-INFE objavili zajednički okvir za poboljšanje financijskih vještina pojedinaca

Europska komisija i OECD-ova Međunarodna mreža za financijsko obrazovanje (OECD-INFE) objavili su zajednički okvir EU-a i OECD-INFE-a za financijske kompetencije odraslih. Cilj je tog okvira poboljšati financijske vještine pojedinaca kako bi mogli donositi dobre odluke o svojim osobnim financijama. Okvir će podupirati razvoj javnih politika, programa financijske pismenosti i obrazovnih materijala u državama članicama, obrazovnim ustanovama i industriji. Podupirat će i razmjenu dobrih praksi među oblikovateljima politika i dionicima u EU-u.

Bolje razumijevanje financija pojedincima omogućuje upravljanje osobnim financijama te sigurnije i samouvjerenije sudjelovanje na financijskim tržištima. Današnji okvir za financijske kompetencije temelji se na mjerama objavljenima u akcijskom planu za uniju tržišta kapitala iz 2020. Označava ključnu etapu u Komisijinu radu na financijskoj pismenosti i važan je nastavak rada OECD/INFE-a na financijskoj pismenosti.

Financijska pismenost se u skladu s Preporukom OECD-a o financijskoj pismenosti iz 2020. odnosi na kombinaciju financijske osviještenosti, znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje dobrih financijskih odluka i u konačnici postizanje financijske dobrobiti pojedinca. Međutim, razina financijske pismenosti pojedinaca i dalje je niska te je zato prioritet oblikovateljima politika i drugim dionicima u EU-u.

Više na poveznici.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Grad Čabar i Grad Opatija u prošloj godini izdvojili najviše sredstava potpora poduzetnicima po stanovniku

Podaci FINE o konsolidiranim proračunima gradova pokazuju da je u 2020. godini za potpore poduzetnicima iz proračuna u odnosu na broj stanovnika najviše izdvojio Grad Čabar, a potom slijedi Grad Opatija.

Grad Čabar je kroz subvencije izdvojio 12,95% iz proračuna, odnosno 531,30 kn per capita. Slijedi Opatija s izdvojenih 189,28 kuna po stanovniku.

Iz podataka je uzeta stavka subvencije trgovačkim društvima i zadrugama izvan javnog sektora, odnosno riječ je o privatnim tvrtkama kojima su gradovi novčano pomogli.

Pretpostavka je kako sljedeće godine više neće biti potrebno sredstva izdvajati za ‘obranu’ od korone, nego će se više potpore dodjeljivati za razvojne projekte. Poduzetnicima će dodatno biti u ponudi sredstva iz EU fondova kroz novi financijski okvir, a većina gradova i po tom pitanju pomaže poduzetnicima dajući im savjetodavne usluge.

Analizu je izradio portal gradonacelnik.hr .

Više na poveznici.

Izvor: https://gradonacelnik.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Izrađena »Brand i komunikacijska strategija outdoor ponude otoka Krka«

Glavni cilj strategije je izgradnja tržišnog identiteta i prepoznatljivosti takve vrste ponude, a sve u skladu s interesima i potrebama suvremenih gostiju, odnosno s novim trendovima u turizmu, i to na otoku koji je lako dostupan, visoko razvijen i ekološki održiv. Tako se otok Krk planira promovirati kao oaza aktivnog odmora. 

U izradu Strategije je, uz predstavnike jedinica lokalne samouprave i turističkih zajednica, bio uključen i značajan broj vanjskih suradnika i partnera, posebice onih s kojima Turistička zajednica otoka surađuje u segmentu organiziranja i provođenja projekata i programa outdoora, ponude koja je u fokusu našeg novog strateškog dokumenta.

Takva vrsta ponude našeg »najturističkijeg« otoka na kojem se ostvaruje čak trećina regionalnog i 6 posto nacionalnog turističkog prometa, nova je poželjna »marker atrakcija« u njegovoj ponudi, sa snagom privlačenja nemalog broja novih posjetitelja, i to posebice u pred i posezoni. Strategijom je analizirano trenutno stanje krčkih outdoor aktivnosti slijedom kojeg su obrađene i određene strateške smjernice izgradnje brenda »Krk outdoor«.

Zajedno s novim strateško-planerskim iskoracima, otočni su turistički djelatnici pokrenuli rebrending krčke turisitičke ponude »zaokružili« i osmišljavanjem novog promotivnog logotipa.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Ravna Gora dobila prvu turističku agenciju

Dvije mlade Ravnogorke otvorile su prvu ravnogorsku turističku agenciju Poonkt. Agencija je zamišljena da predstavlja središnju točku za turističko-administrativne usluge u Gorskom kotaru.

Osnivačice otvaranje turističke agencije smatraju pravom prilikom, budući da se, posebno kod domaćih turista, u posljednje vrijeme Gorski kotar prepoznaje. No, nedostaje sadržaja i logistike da se sve to predstavi što širem krugu ljudi. Agencija će nuditi ponudu i prezentaciju novih sadržaja jer je očigledno da posjetiteljima Gorskog kotara baš to nedostaje.

Nastojat će se stvarati ponuda koja će se temeljiti na mogućnostima koje Gorski kotar ima, a nisu vezane samo uz snijeg, skijanje i sanjkanje.

Gorski kotar svakako ima zanimljivih sadržaja, a osnivačice su održale već nekoliko različitih radionica za djecu – likovnu radionicu, radionicu filcanja vune i radionicu pirografije, degustaciju domaćih proizvoda te sudjelovanje u školi skijaškog trčanja.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Među deficitarnim zanimanjima u Primorsko-goranskoj županiji ističu se nastavnici, odgajatelji, knjižničari, arhitekti i medicinari

Medicina, strojarstvo, računarstvo, elektrotehnika, rehabilitacija, farmacija, logopedija, građevinarstvo, socijalna pedagogija i brodogradnja – samo su neka od područja u kojima prema mišljenju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje treba povećati upisne kvote ili uvesti stipendije, jer riječ je o područjima čiji su stručnjaci deficitarni na primorsko-goranskom tržištu rada.

Popis deficitarnih zanimanja svake je godine sve duži, a onih suficitarnih za koje Zavod preporuča smanjenje upisne kvote sve kraći. Prema analizi Zavoda, primorsko-goranskom tržištu rada trenutačno kronično nedostaje i cijeli niz nastavničkih zanimanja kao što su nastavnici matematike, informatike, biologije, kemije i geografije, a manjka i glazbenih pedagoga, odgajatelja, kineziologa, knjižničara, arhitekata, geodeta te medicinskih laboranata. Nedostaje i medicinskih sestara, kao i primalja. Istovremeno, jedino čega na tržištu rada ne nedostaje kada je u pitanju radna snaga s visokom stručnom spremom su ekonomisti, pravnici i završeni studenti logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu.

Kao i u slučaju fakulteta tako je i u slučaju srednjih škola, popis deficitarnih zanimanja svake godine je sve veći, a suficitranih sve manji. Prema procjeni Zavoda, primorsko-goranskom tržištu rada najviše nedostaje radnika s dvogodišnjom i trogodišnjom srednjom školom i to: bravara, tesara, vozača motornog vozila, zidara, armirača, montera suhe gradnje, kuhara, konobara, CNC operatera, instalatera grijanja i klimatizacije, mesara, zavarivača, soboslikara, keramičara, automehatroničara, pekara, stolara, fasadera, automehaničara, vodoinstalatera, elektroinstalatera, autoelektričara, slastičara, limara te krovopokrivača.

Među dvogodišnjim i trogodišnjim programima nema onih koji nose predznak suficitarnog zanimanja, a od četverogodišnjih ili petogodišnjih srednjoškolskih zanimanja nedostaje medicinskih sestara, tehničara geodezije i geoinformatike te zdravstveno-laboratorijskih tehničara, dok se popis suficitarnih zanimanja svodi tek na ekonomiste, upravne referente i hotelijersko-turističke tehničare.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više