Archives

Natječaj za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2022. godini

Ministarstvo turizma i sporta objavilo je Natječaj za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2022. godini. 

Ukupna vrijednost raspisanog Natječaja za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2022. godini je 20.600.000 kuna, a temeljni cilj je poticanje razvoja sportske infrastrukture te zadovoljavanje javnih potreba u sportu kroz poticanje i planiranje rekonstrukcije postojeće te izgradnje nove sportske infrastrukture na području Republike Hrvatske.

Također, natječajem se potiče promidžba sportskih vrijednosti i popularizacija sporta među građanima, unaprjeđenje sustava sporta te međunarodna sportska promocija Republike Hrvatske.

Navedeno je definirano i Nacionalnim programom športa 2019.-2026. i to u Općem cilju 4 „Uspostaviti sustavan i racionalan pristup upravljanja održivom športskom infrastrukturom“, Posebnom cilju 4.1. „Uspostaviti mrežu održivih športskih građevina“, Posebnom cilju 4.2. „Prilagoditi broj i opremljenost športskih građevina stvarnim potrebama u športu“ te Posebnom cilju 4.3. „Povećati broj športskih građevina i obnoviti postojeću športsku infrastrukturu“.

Natječaj za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2022. godini otvoren je od 4. siječnja do 3. veljače 2022. godine, a sve potrebne informacije možete pronaći ovdje.

Izvor: https://mint.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Javni poziv za iskaz interesa za srednje škole za sudjelovanje u Pilot projektu ASOC – Prekogranična suradnja Interreg Italija-Hrvatska

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije raspisuje Javni poziv za iskaz interesa za srednje škole za sudjelovanje u Pilot projektu ASOC – Prekogranična suradnja Interreg Italija-Hrvatska.

Za sudjelovanje u Pilot projektu ASOC – Prekogranična suradnja Interreg Italija-Hrvatska, sukladno području obuhvaćenom Interreg programom prekogranične suradnje Italija-Hrvatska, na Javni poziv za iskaz interesa mogu se prijaviti srednje škole s gimnazijskim, strukovnim i umjetničkim programima iz 8 (osam) županija s područja Republike Hrvatske: Primorsko-goranske županije, Ličko-senjske županije, Zadarske županije, Šibensko-kninske županije, Splitsko-dalmatinske županije, Istarske županije, Dubrovačko-neretvanske županije i Karlovačke županije. Škola će u provedbi projekta sudjelovati sa skupinom od 10 (deset) do 30 (trideset) učenika/ca (razred ili grupa učenika) s nastavnikom/com koji će biti voditelj/ica projekta.

Prijave za sudjelovanje u Projektu podnose se isključivo elektroničkim putem, ispunjavanjem mrežnog obrasca na poveznici: https://forms.gle/6MZFfW7K7WfP3Hvg7[1] .

Krajnji rok za podnošenje prijava za sudjelovanje u Pilot projektu je 15. siječnja 2022. godine do 16.00 sati.

Više na poveznici.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Zimska škola kemije dovela u Rijeku srednjoškolce iz cijele Hrvatske

Peto izdanje Zimske škole kemije ponovo je tijekom školskih praznika napunilo laboratorije Prirodoslovne i grafičke škole u kojoj se tijekom ovog tjedna svakodnevno stječu nova znanja, a po ta znanja došli su srednjoškolci iz cijele Hrvatske. Njih ukupno 16 svakodnevno od jutra do večeri bavi se raznim kemijskim pokusima koje u okviru redovne nastave ne mogu izvoditi i to je ono zbog čega ponajbolji hrvatski mladi kemičari svake godine školske praznike rado provode u Rijeci.

​Zimska škola kemije jedinstven je projekt koji zajednički provode Prirodoslovna i grafička škola i Institut »Ruđer Bošković«, a riječ je o programu koji ima i svoje ljetno izdanje. Programi su namijenjeni srednjoškolcima koji žele proširiti svoje znanje iz kemije te joj pristupiti na kompleksniji i sveobuhvatniji način negoli se to čini u školskim udžbenicima.

Ministarstvo je Zimsku školu kemije prepoznalo kao projekt od nacionalne važnosti i za njegovu provedbu odobreno nam je 20 tisuća kuna. Kao donator tu je i INA koja je osigurala 10 tisuća kuna, a potporu pruža i Učenički dom Kvarner koji osigurava smještaj za učenike koji dolaze izvan Rijeke.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
U Industrijsku zonu Bakar na Kukuljanovu ugrađeno 25 milijuna kuna

U sklopu uspješno završenog projekta »Gospodarsko središte Hrvatskog primorja«, vrijednog više od 25 milijuna kuna, izgrađeno je i infrastrukturno kompletno opremljeno – magistralnim plinovodom, kanalizacijom, telekomunikacijama, javnom rasvjetom, ukupno dva kilometra prometnica. Riječ je o projektu koji se odnosi se na izgradnju i opremanje prometnica u Industrijskoj zoni Bakar na Kukuljanovu, i to prometnice B5.4-B9.1. i I. dionice prometnice B7.6.-E1.1.

Uspješno završen projekt sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 25.186.115,23 kuna, od čega ukupni prihvatljivi troškovi iznose 24.574.579,37 kuna, a EU sufinanciranje projekta 9.961.949,35 kuna. Razvojni ciklus zone na Kukuljanovu, danas je najveće i infrastrukturno najopremljenije u Hrvatskoj, a ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorile su se mogućnosti za njezin brži razvoj.

U proteklih petnaest godina Grad Bakar i Industrijska zona Bakar u razvoj zone uložili su ukupno više od 400 milijuna kuna, a kandidiranjem projekta »Gospodarsko središte Hrvatskog primorja« na europske fondove za potencijalne investitore otvoreno je oko 300 tisuća »kvadrata« novog zemljišta. Ovaj projekt u sljedećem će desetljeću otvoriti blizu pet tisuća novih radnih mjesta, pa će Zona s godinama koje slijede dostići zaposlenost od ukupno deset tisuća ljudi.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Primorsko-goranska županija daje milijun kuna za razvoj turističkih projekata u Gorskom kotaru

Čelnici turističkih tijela Primorsko-goranske županije – direktorica Turističke zajednice Kvarnera Irena Peršić Živadinov te Mladen Brajan, pročelnik Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj PGŽ-a, kao i dožupan Petar Mamula, boravili su u radnom posjetu Delnicama te kroz razgovor s Petrom Hrgom, direktorom zajedničkog TZ-a Gorskog kotara, postavili odrednice daljnih aktivnosti vezanih uz mogućnosti doprinosa PGŽ-a ulaganju u projekte utemeljene na osnovama Master plana razvoja turizma Gorskog kotara.

Do sastanka je došlo nakon što je koordinacija goranskih čelnika na ideju Petra Hrga predložila predstavljanje tog dokumenta županijskim vijećnicama. Cilj te ideje je pokazati županijskim vijećnicima i tijelima PGŽ-a da u Master planu, dokumentu u čijoj je izradi znatnu financijsku potporu dao i PGŽ, postoje brojni projekti spremni za realizaciju. Štoviše, direktor Hrg pripremio je listu od petnaestak projekata od kojih nekoliko njih ima u cijelosti riješenu svu potrebnu dokumentaciju i sve što je potrebno za početak njihove realizacije je – novac. A tu bi, između ostalih, mogla pomoći i Županija te time potvrditi smislenost dokumenta čiju je izradu i sama sufinancirala.

Od petnaestak izdvojenih projekata prioritet će imati oni koji imaju gotovu projektnu dokumentaciju, ili je ona u visokoj fazi realizacije. To su Centar za posjetitelje u Kamačniku, Alpine Coster u Fužinama, šetnica uz jezero Lepenica, Sportski centar Vrbovska poljana, Vidikovac Perić u Skradu, uređenje prilazne ceste špilji Lokvarka, Šumska zona Stara Sušica te sportski tereni na području Brod Moravica.

Drugu skupinu izdvojenih projekata čine oni koji još nemaju potrebnu projektnu dokumentaciju, ali postoji volja i potreba za njihovom realizacijom. Ti projekti su Sportsko-rekreativna zona Japlenški vrh u Delnicama, Sportsko-rekreativna zona Rudnik u Čabru, Kupališna zona Lokvarsko jezero, Pješačka infrastruktura unutar Zelenog vira i Vražjeg prolaza te Kupališna i kamping zona Doluš na području Brod Moravica. Za ove će se projekte pokušati naći sredstva za izradu projektne dokumentacije, što je prvi korak u njihovoj realizaciji.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Zaposlenici u Primorsko-goranskoj županiji imaju, nakon Grada Zagreba i Zagrebačke županije najveću prosječnu neto plaću

Zaposlenici u Primorsko-goranskoj županiji imaju, nakon Grada Zagreba i Zagrebačke županije, najveću prosječnu neto plaću, ali ona je još uvijek niža od prosječne plaće na nacionalnoj razini. Državni zavod za statistiku objavio je da su u prošlom tromjesečju radnici u PGŽ-u u prosjeku zarađivali 7.071 kunu, što je još uvijek 20 kuna niže od državnog prosjeka.

Najveća prosječna plaća u prethodnom tromjesečju, ona zagrebačka iznosila je 8.452 kune i ona je gotovo 20 posto veća od državnog prosjeka u istom razdoblju. Ujedno to znači i da su radnici u PGŽ-u imali 20 posto nižu prosječnu plaću od one zagrebačke, odnosno svaki su mjesec dobivali u prosjeku 1.381 kunu manje.

Kako su se rezultati turističke sezone, bolji od planiranih, prelili na plaće zaposlenih najbolje govori podatak DZS-a o tome da je prosječna plaća u djelatnosti smještaja i pripreme i usluživanja hrane u kolovozu bila 5.794 kune, što je oko 400 kuna više nego u istom mjesecu prošle godine. Ta je prosječna plaća za oko 1.300 kuna manja od državnog prosjeka. Niža prosječna plaća zabilježena je, prema podacima koje je objavio DZS, jedino u građevinarstvu, i to doslovno za nekoliko desetaka kuna te u administrativnim djelatnostima i pomoćnim uslužnim djelatnostima.

Podaci državnih statističara otkrivaju i to da su u trećem tromjesečju muškarci imali prosječnu plaću 7.329 kuna, a žene 6.816 kuna. To znači da su muškarci imali plaću koja je 238 kuna veća od državnog prosjeka, a žene su zarađivale 275 kuna manje od prosjeka i 513 kuna manje od muškaraca.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Usvojen Plan razvoja Grada Bakra za razdoblje od 2021. do 2027. godine

Jednoglasno usvojenim Planom razvoja Grada Bakra za razdoblje od 2021. do 2027. godine definirana je vizija razvoja Bakra kao grada turizma, tradicije, kulture, sporta te zadovoljnih građana.

Dokumentom su utvrđena četiri ključna razvojna cilja, svaki sa svojim prioritetima i provedbenim mjerama:

  • osigurati konkurentno i održivo gospodarstvo temeljeno na poduzetništvu, turizmu te poljoprivredi i ribarstvu,
  • unaprijediti kvalitetu života zajednice jačanjem društvenih djelatnosti i ljudskih kapaciteta,
  • poboljšati zaštitu okoliša, prirode i bioraznolikosti s ciljem ostvarivanja zelene tranzicije te
  • poboljšati javnu infrastrukturu i digitalnu transformaciju Grada.

Bakar je postao grad razvoja, grad gospodarskog središta s proračunom koji raste, s izgrađenom brojnom komunalnom i društvenom infrastrukturom, novim vrtićima, školskim dvoranama, kilometrima novih cesta, novih vodovoda, s desetinama novih gospodarskih subjekata i tisućama novih radnih mjesta, podignutim pedagoškim standardom. Bakar je grad bez prireza, s minimalnim komunalnim davanjima, besplatnim gradskim prijevozom, radnim bilježnicama i školskim priborom, osiguranom zdravstvenom skrbi i svime što život naših građana čini boljim.

Novi Plan razvoja u strateškom planiranju zapravo čini nadogradnju dosadašnjeg programa. Ostvarenom vizijom udarili smo temelje brže izgradnje i jačeg gospodarskog rasta.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Gradu Rijeci odobreno 15 projekata vrijednih 30 milijuna kuna

Grad Rijeka i Ministarstvo regionalnog razvoja sklopit će 15 ugovora vrijednih oko 30 milijuna kuna za financiranje EU projekata. Riječ je o bespovratnim sredstvima, a Grad Rijeka će ih dobiti nakon uspješnog javljanja na javni poziv za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini.

Riječ je o sredstvima za projekte financirane od strane Europske unije, dok bi ostatak trebale financirati jedinice regionalne i lokalne samouprave, odnosno u ovom slučaju taj iznos sufinancira Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Gradu Rijeci sufinanciraju se sljedeći projekti:

  • ForHeritage u iznosu od 49.484 kuna,
  • energetska obnova objekta OŠ Pehlin u iznosu od 2,2 milijuna kuna,
  • energetska obnova objekta OŠ »Eugen Kumičić« (2,2 milijuna kuna),
  • energetska obnova objekta Podcentra predškolskog odgoja Vidrice (372.000 kuna),
  • energetska obnova objekta Muzeja Grada Rijeke (626.000 kuna),
  • energetska obnova objekta Podcentra predškolskog odgoja Belveder (250.000 kuna),
  • energetska obnova objekta OŠ Gornja Vežica (2,1 milijun kuna),
  • Povežimo se baštinom (7 milijuna kuna),
  • izgradnja komunalne infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Bodulovo (2,3 milijuna kuna),
  • postrojenje za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnica) na lokaciji Mihačeva Draga (2,7 milijuna kuna),
  • provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom (217.000 kuna),
  • inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju – Energana (2,7 milijuna kuna),
  • rekonstrukcija i prenamjena postojeće Hale 14 u Tehnološko-edukacijski poduzetnički inkubator u Proizvodnom parku Torpedo (276.000 kuna),
  • jačanje sustava javnog prijevoza (5,4 milijuna kuna),
  • TEMPorary Uses as start-up actions to enhance port (in)tangible heritage, TEMPUS (673.000 kuna)

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Cres: Raste broj doseljenih i broj stanovnika – ulaže se u demografiju, obrazovanje, socijalnu politiku i mlade

Grad Cres imao je u odnosu na 2019. godinu 1,65 posto više stanovnika, dok je migracijski saldo, odnosno razlika doseljenih i iseljenih, u 2020. godini bila u plusu – 1,95 posto, pokazali su prošlogodišnji podaci DZS-a.

Veći broj stanovnika prati ulaganja na raznim područjima od obrazovanja, socijalne politike i demografije, a u kojoj kategoriji je bio i prošlogodišnji pobjednik u izboru za najbolji mali grad portala gradonacelnik.hr .

Iako se stalno govori o depopulaciji otoka, konkretni podaci govore da posljednjih godina Grad Cres bilježi više useljavanja od iseljavanja. Na Cres se dolazi najčešće zbog posla, a vrlo često osobe koje dođu na Cres, kad vide kakvi su tu uvjeti za život, odluče ostati i dovedu svoje obitelji. Glavni razlozi su prirodne ljepote i ugodna klima, što su sasvim sigurno važni elementi kad netko procjenjuje kakav je život na  Cresu, već i na sve općepoznate prednosti života u maloj zajednici, u današnje vrijeme to je prije svega osjećaj sigurnosti.

Cres je godinama u hrvatskom vrhu po ulaganjima u demografiju i obrazovanje, dakle od rođenja do završetka obrazovanja prati svako dijete, učenika i studenta. Financijski to znači da se isplaćuje naknada za svako novorođenče, tijekom školovanja se financiraju razne aktivnosti u osnovnoj školi i gimnaziji, te stipendiraju studenti i učenici koji se školuju izvan Cresa. Dječji vrtić je prvi energetski obnovljen vrtić u Hrvatskoj koji je ove godine dodatno proširen, kako bi se dodatno poboljšali radni uvjeti za djelatnike i boravak djece. Grad Cres jedan je od rijetkih gradova koji financira putne troškove roditeljima koji prevoze djecu u creski vrtić. Osnovna škola je tehnološki jedna od najbolje opremljenih u Hrvatskoj, a i njoj, kao i u susjednoj Gimnaziji, Grad sufinancira niz nadstandardnih programa kako bi učenici imali sve, ako ne i više, od njihovih vršnjaka na kopnu. Sve su to razlozi zbog kojih se doseljavaju novi stanovnici, ali i zbog kojih se naše obitelji često odlučuju na više djece.

Što se tiče gospodarstva, Grad Cres je u hrvatskom vrhu po broju obrta, a nezaposlenost je minimalna. Posebne pogodnosti Grad osigurava onima koji žele ulagati u poslovnu zonu, kroz nižu komunalnu naknadu i druge mjere.

Izvor: https://gradonacelnik.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljen natječaj za odabir programa za zadovoljenje javnih potreba u području kulture u 2022. godini

Primorsko-goranska županija, Upravni odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu, poziva ustanove čiji osnivač nije županija, udruge čije je područje djelovanja kultura i umjetnost, umjetničke organizacije, pravne osobe i privatne ustanove upisane u registar neprofitnih organizacija Republike Hrvatske koje obavljaju djelatnosti u kulturi na području županije, vjerske zajednice, turističke zajednice, jedinice lokalne samouprave s područja županije te druge neprofitne organizacije, programski usmjerene na rad u kulturi, s područja Primorsko-goranske županije, da se prijave na ovaj natječaj za financiranje projekata/programa u okviru Programa javnih potreba u kulturi Primorsko-goranske županije za 2022. godinu.

Rok za podnošenje prijava projekata/programa po ovom Natječaju je 30 dana od dana objave Natječaja na mrežnoj stranici Primorsko-goranske županije, a završava 2. veljače 2022. godine.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više