Archives

U sljedećem razdoblju u otoke se ulaže 7,8 milijardi kuna

Bolja pristupačnost vrtića i škola, zadržavanje mladih kroz jačanje gospodarstva i povoljnije stambeno zbrinjavanje, neke su od mjera koja su predviđena u sljedećem razdoblju u Nacionalnom planu razvoja otoka do 2027. godine.

Najviše stanovnika na otocima smješteno je u Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Točnije, na otocima Primorsko-goranske županije živi najviše stanovnika, njih 39.706, odnosno 30% ukupnog broja otočnog stanovništva, na sveukupno 9 otoka.

Upravo je i Primorsko-goranska županija prepoznatljiva po projektima usmjerenih ka pametnim i energetski neovisnim otocima, radi to i Splitsko-dalmatinska županija, koja je najjače krenula s demografskim mjerama namijenjenima mladim obiteljima na otocima.

Migracijski saldo je velik u većini JLS-a na otocima, rastao je i broj stanovnika, ali, kako stoji u Nacionalnom planu, bitno je povećati broj vrtića, škola, zdravstvenih usluga i onih socijalne skrbi. U sljedećem razdoblju predviđeno je ulaganje od oko 7,8 milijardi kuna u otoke, prije svega kroz EU fondove, odnosno otoci će imati svoju zasebnu omotnicu.

Nacionalni plan sadrži 17 otočnih programskih područja od prometnog povezivanja, vodoopskrbe i odvodnje, gospodarskog razvoja i poduzetništva, demografske obnove, poljoprivrede, ribarstva i lovstva, gospodarenja otpadom, zdravstvene zaštite i razvoja telemedicine, elektroničke komunikacijske mreže vrlo velikog kapaciteta, zaštite prirode i okoliša, kulture i očuvanja kulturne baštine, predškolskog odgoja, osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja i znanosti, čiste energije, energetike, obnovljivih izvora energije, ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, socijalne skrbi, razvoja civilnog društva, turizma, stambenog zbrinjavanja te zaštite i korištenja malih povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića.

Po pitanju energetskih rješenja Primorsko-goranska županija se ubrzano razvija. Otoci Cres i Lošinj bili su izabrani u pilot projekt za razvoj rješenja za energetsku tranziciju, a na Cresu  se u  suradnji s HEP-om u pogon stavljena najveća solarna elektrana na hrvatskim otocima koja snagom 6.5 MW stabilizira opskrbu energijom cresko-lošinjskog arhipelaga.

Kroz EU fondove, Županija je uložila znatna sredstva u luke na otocima, od rekonstrukcije i dogradnje zapadnog dijela luke Cres, sanacije i produženja postojećeg pristana luke Unije, dogradnje luke Baška, kao i luke Mrtvaška na otoku Lošinju.

Značajna su i ulaganja u kapitalne projekte Lječilište Veli Lošinj s ciljem revitalizacije lječilišnog centra, zatim infrastrukturu Psihijatrijske bolnice Rab kao i financiranje unapređenja primarne zdravstvene zaštite na otocima Primorsko-goranske županije, a  odnosi se na poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini, također značajna sredstva ulažu se i u domove za starije i nemoćne.

Više na poveznici.

Izvor: https://zupan.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Donesen Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima

Vlada Republike Hrvatske donijela je Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima. 

Program se donosi temeljem Zakona o gradnji i doprinosi provedbi Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, temeljnog državnog dokumenta za usmjeravanje razvoja u prostoru te postizanju strateškog cilja Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost u razvojnom smjeru Zelena i digitalna tranzicija Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine. Njime će se stvoriti preduvjeti za bolju kvalitetu života i zdravlja ljudi i dati doprinos održivom društvenom, gospodarskom i prostornom razvoju.

Najznačajniji očekivani učinci provedbe Programa su:

  • poticanje zelenih investicija
  • otvaranje novih radnih mjesta i osnivanje novih tvrtki za potrebe izgradnje i održavanja zelene infrastrukture te proizvodnju i prodaju građevinskih i bioloških materijala
  • ostvarivanje ušteda u potrošnji energije uz smanjenje izdataka građana za energiju
  • smanjenje efekta toplinskih otoka i temperature u gradovima
  • prilagođavanje klimatskim promjenama kao i ublažavanje posljedice tih promjena
  • smanjenje emisije stakleničkih plinova te očuvanje i obnavljanje kvalitete zraka, vode i tla
  • poboljšanje kvalitete urbanih područja preobrazbom napuštenih, nedovoljno korištenih i zapuštenih zemljišta
  • poboljšanje kvaliteta života i uvjeta stanovanja u gradovima
  • poboljšanje zdravlja ljudi i smanjenje ulaganja za liječenje bolesti
  • proizvodnja hrane u urbanim vrtovima, staklenicima i zimskim vrtovima
  • poboljšanje stanja i povećanje tržišne vrijednosti nekretnina
  • poboljšanje kvalitete prostora i zgrada društvenog standarda
  • povećanje svijesti o važnosti zelene infrastrukture.

Provedba Programa sufinancirati će se iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u novom financijskom razdoblju 2021. – 2027. godine te iz Mehanizma za oporavak i otpornost putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., u svrhu postizanja ciljeva te realizaciju mjera, aktivnosti i projekata predviđenih Programom.

Više na poveznici.

Izvor: https://mpgi.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Primorsko-goranska županija među vodećima po ulaganju u obrazovanje

Prema analizi portala zupan.hr, Primorsko-goranska županija je izdvojila 38,44% proračuna za obrazovanje u prošloj godini, što ju je svrstalo u vodećih pet županija po visini izdvojenih sredstava.

Županija intenzivno ulaže u gradnju novih školskih objekata kao i njihovu obnovu i rekonstrukciju, a  kako bi ujednačili uvjete i standarde obrazovanja u svim dijelovima županije. U ovoj godini završena je kompletna rekonstrukcija osnovne škole Jelenje-Dražice (41.300.000 kuna),  započet je i projekt dogradnje osnovne škole „Ivana Rabljanina“ u Rabu, te izgradnja sportske dvorane Medicinske škole.

Županija godišnje za realizaciju kapitalnih projekata i investicijskog održavanja izdvaja između 25 i 30 milijuna kuna  za 150 zgrada koje ima u nadležnosti. U konsolidiranom proračunu za 2021. godinu za resor obrazovanja  predviđen je iznos od  580.275.000 kn, a u prijedlog proračuna za 2022. nešto više,  602.969.000 kuna.

Ove je godine dodijeljeno i  sedam novih stipendija studentima deficitarnih zanimanja, a 30 ih je obnovljeno. Stipendije iznose tisuću kuna na mjesečnoj razini, a Primorsko-goranska županija ih dodjeljuje tijekom posljednjih 20 godina u što je uloženo gotovo 8 milijuna kuna.

Izvor: https://zupan.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Od 1. siječnja veće potpore za zapošljavanje

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje donijelo je odluku o većem iznosu potpora za samozapošljavanje, zapošljavanje i pripravništvo u 2022. godini, produljilo trajanje potpore za pripravništvo i zapošljavanje do 24 mjeseca te formalno donijelo odluku o podmjeri Biram Hrvatsku.

Program mjera aktivne politike zapošljavanja u 2022. godini uključuje potpore za zapošljavanje, pripravništvo, za pripravništvo u javnim službama, za samozapošljavanje, usavršavanje, obrazovanje i osposobljavanje, javni rad i stalni sezonac.

Najvažnije promjene u odnosu na 2021. godinu su veći iznosi potpora za samozapošljavanje, zapošljavanje i pripravništvo, širi je spektar prihvatljivih ciljanih skupina korisnika s naglaskom na ranjive skupine, produženo je trajanje potpore za pripravništvo i zapošljavanje do 24 mjeseca, planirano je i administrativno rasterećenje korisnika prilikom apliciranja za mjere aktivne politike zapošljavanja, uvodi se i nova podmjera potpore za samozapošljavanje “Mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku” te mjere financirane iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Ciljane skupine su korisnici potpore za samozapošljavanje u 2022. godini, registrirani na području indeksa razvijenosti I, II, III i IV, a koji su promijenili prebivalište tako da su se preselili iz područja indeksa razvijenosti VII i VIII u područje indeksa razvijenosti I, II, III i IV. Korisnici su i hrvatski državljani povratnici u dobi do 60 godina iz zemalja Europskog gospodarskog područja i to neovisno o razini obrazovanja, koji su radili najmanje 12 mjeseci u posljednja 24 mjeseca u tim zemljama ili bili uključeni u redovito obrazovanje i koji su se po povratku prijavili u evidenciju nezaposlenih u roku 30 dana od dana reguliranog prebivališta i samozapošljavaju se kroz mjeru potpora za samozapošljavanje unutar šest mjeseci od povratka/reguliranog prebivališta.

Visina subvencije za korisnike iz ciljane skupine 1. uključuje ukupni iznos za troškove preseljenja u iznosu od 25.000 kuna, a za korisnike iz ciljane skupine 2. ukupni iznos za troškove preseljenja u iznosu od 50.000 kuna.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.poslovni.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Potpisan Ugovor za izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Rijeka

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić sudjelovao je na svečanom potpisivanju Ugovora o izgradnji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji Delta, u sklopu 1,76 milijardi kuna vrijednog projekta „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka“ sufinanciranog sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda. Vrijednost Ugovora iznosi 522.600.000,36 kuna.

Novi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Rijeka imat će kapacitet pročišćavanja za opterećenje od 200.000 ekvivalent stanovnika i maksimalni protok od 1.000 litara u sekundi. Bit će drugog stupnja pročišćavanja za biološku liniju obrade otpadnih voda, sa stanicom za prihvat sadržaja septičkih jama, anaerobnom digestijom, dehidracijom otpadnog mulja i termalnim sušenjem mulja. Otpadne vode biološki će se obraditi prije njihova ispuštanja u more, a mulj će se obraditi i sušiti do sadržaja od minimalno 90% suhe tvari. Predviđeno je da svi dijelovi uređaja budu u zatvorenim objektima, a izgradit će se na Delti, u blizini postojećeg uređaja, na desnoj obali Rječine.

Radovi obuhvaćeni Ugovorom uključuju projektiranje, ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti, nabavu, izgradnju, dovršenje, testove po dovršetku, puštanje u rad, pokusni rad, tehnički pregled, obuku osoblja Naručitelja, ishođenje uporabne dozvole, dokazivanje jamčenih operativnih troškova za UPOV Rijeka tijekom pokusnog rada te sve vezane poslove uključivo pripremne terenske radove i otklanjanje nedostataka tijekom razdoblja odgovornosti za nedostatke.

Cilj ovakvih projekata je poboljšanje javnih vodoopskrbnih sustava, sa svrhom osiguranja kvalitete i sigurnosti sustava za vodu za piće, kao i za razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda s ciljem doprinosa poboljšanju stanja voda.

Izvor: https://mingor.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Ustrojena proširena Urbana aglomeracija Rijeka za financijsko razdoblje od 2021. do 2027. godine

Urbanu aglomeraciju Rijeka u narednom financijskom razdoblju će, pored gradova Rijeke, Kastva, Kraljevice te Opatije i općina Čavle, Klana, Kostrena, Lovran, Mošćenička Draga te Viškovo, činiti i nove članice – Grad Bakar te općine Matulji, Jelenje i Omišalj, dakle sveukupno 14 jedinica lokalne samouprave.

Time je Urbana aglomeracija Rijeka proširena je na područje prvotno predloženo kod njezina osnivanja 2015. godine. Sve ove općine i gradovi zadovoljavaju osnovni kriterij za uključivanje u urbano područje, a to je prostorni kontinuitet.

Glavni cilj osnivanja Urbane aglomeracije bilo je korištenje sredstava europskih fondova kroz Mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam). Europska unija je uvela ITU mehanizam s ciljem jačanja uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja. Mehanizam služi za provedbu aktivnosti održivog urbanog razvoja koje imaju naglašenu teritorijalnu dimenziju te omogućava pružanje financijske potpore za provođenje integriranih aktivnosti.
U financijskom razdoblju 2014.-2020. kroz ovaj je mehanizam za 12 projekata na području Urbane aglomeracije Rijeka ukupne vrijednosti projekata u visini od 547 milijuna kuna, čija je realizacija u tijeku, odobreno sufinanciranje bespovratnim sredstvima u iznosu većem od 327 milijuna kuna.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.rijeka.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Ministarstvo turizma i sporta raspisalo Javni poziv za sufinanciranje organizacije velikih sportskih manifestacija u 2022. godini

Ministarstvo turizma i sporta raspisalo Javni poziv za sufinanciranje organizacije velikih sportskih manifestacija u 2022. godini. 

Ukupna vrijednost raspisanog Javnog poziva za sufinanciranje organizacije velikih sportskih manifestacija u 2022. godini iznosi 13.927.275 kuna, a temeljni cilj raspisivanja Javnog poziva je poticanje i potpora organizacije velikih sportskih manifestacija kao načina promidžbe sportskih vrijednosti i popularizacije sporta među građanima, unapređenja sustava sporta te međunarodne sportske promocije Republike Hrvatske.

Javni poziv se provodi od 2018. godine, a njime je do 2021. godine sufinancirana organizacija 68 sportskih manifestacija u ukupnom iznosu od 41.516.447,47 kuna.

Javnim pozivom se provode mjere iz Nacionalnog programa športa 2019.-2026. obuhvaćene u Posebnom cilju 6.3.4. „Poticati međunarodnu suradnju u području športa“.

Javni poziv otvoren je danas na mrežnoj stranici Ministarstva turizma i sporta, odnosno od 27. prosinca 2021. godine do 28. siječnja 2022. godine.

Više na poveznici.

Izvor: https://mint.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Natječaj za financiranje programa i projekata iz područja socijalne skrbi i skrbi o mladima u 2022. godini

Primorsko-goranska županija objavila je Natječaj za financiranje programa i projekata iz područja socijalne skrbi i skrbi o mladima u 2022. godini.

Županija će u 2022. godini financirati provedbu programa/projekata iz područja: poticanje kreativnog i inovativnog potencijala djece i mladih; zaštita djece i mladih s poteškoćama u razvoju; prevencija i suzbijanje nasilja nad ženama i u obitelji i zaštita žrtava obiteljskog nasilja; zaštita osoba s invaliditetom; samozapošljavanje mladih i poticanje razvoja društvenog poduzetništva, zadrugarstva i socijalnih inovacija; samoorganiziranje, informiranje i uključivanje djece i mladih te skrb o beskućnicima.

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju udruge i druge organizacije civilnog društva (zaklade, ustanove ili druge pravne osobe čija temeljna svrha nije stjecanje dobiti). Krajnji rok za prijavu je 25. siječnja 2022. godine do 10.00 sati.

Više informacija na poveznici.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Uručeno 75 ugovora u vrijednosti više od 177 milijuna kuna za unaprjeđenje usluga ranog i predškolskog obrazovanja

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici uručeno je 75 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru Poziva “Nastavak unaprjeđenja usluga u sustavu ranog i predškolskog odgoja obrazovanja” sufinanciranih iz Europskog socijalnog fonda vrijednih više od 177 milijuna kuna za provedbu projekata.

S područja Primorsko-goranske županije, odobreni su projekti sveukupne vrijednosti 5,5 milijuna kuna:

  1. Projekt „Usklađenje poslovnog i obiteljskog života, “Dječji vrtić LUNA, Rijeka; vrijednost projekta: 1.588.980,68 kn;
  2. Projekt „RAST – Različiti i sretni“, Dječji vrtić ČAVLIĆ, Čavle i partner Općina Čavle; vrijednost projekta: 2.103.192,63 kn;
  3. Projekt „Snješko“, Dječji vrtić „Snješko“, Ravna Gora; vrijednost projekta: 1.861.953,10 kn.

Izvor: https://strukturnifondovi.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Predstavljen Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike do 2027.

U Ministarstvu poljoprivrede predstavljen je Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027.

U sklopu Strateškog plana hrvatski poljoprivrednici će imati na raspolaganju 3,6 milijardi eura, pri čemu se 1,87 milijardi eura odnosi na izravna plaćanja, 1,67 milijardi eura za mjere ruralnog razvoja, 52 milijuna eura za vinarstvo i 9,5 milijuna eura za pčelarstvo. Pritom je za poticanje pametnog, otpornog i diversificiranog sektora poljoprivrede sa zajamčenom opskrbom hrane izdvojeno 61 % raspoloživih sredstava, za jačanje okoliša i klimatske politike te doprinos ciljevima EU u područjima okoliša i klime 25% te 12 % za jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja. Tako je za primarnu poljoprivrednu proizvodnju osigurano više od 204 milijuna eura te 143 milijuna eura za prehrambeno-prerađivačku industriju.

Više na poveznici.

Izvor: https://ruralnirazvoj.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više