Prigoda.hr Prigoda.hr
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
      • Informacije i dokumenti
      • Transparentni proračun
      • Partnerstvo
      • Projekti agencije
      • O županiji
        • Položaj i prostor
        • Stanovništvo i ljudski potencijali
        • Obrazovna struktura stanovništva
        • Gospodarstvo
        • Konkurentnost
    • EU Fondovi
      • VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR 2021.-2027.
      • Najveći EU projekti u Primorsko-goranskoj županiji
        • Prometna i lučka infrastruktura
          • RIBARSKA LUKA KRK
          • Rekonstrukcija gata Pumpurela u luci Rab – ribarska luka
          • Dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška
          • Sanacija i produženje pristana u luci Unije
          • Rekonstrukcija i dogradnja luke Cres
          • Dogradnja luke Crikvenica
          • Projekt dogradnje i rekonstrukcije luke Baška
          • Nabava novih autobusa u Gradu Rijeci
          • Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala
          • Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici
          • Podizanje konkurentnosti željeznice i luke Rijeka
          • Projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka
        • Komunalna infrastruktura
          • Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka
          • Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka
          • Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce
          • POBOLJŠANJE VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE DELNICE, FUŽINE, BROD MORAVICE
          • PROJEKT POBOLJŠANJA VODNOKOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE CRES, MARTINŠĆICA, NEREZINE, MALI I VELI LOŠINJ
        • Gospodarenje otpadom i zaštita okoliša
          • Sanacija lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom – jama Sovjak
          • Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina
        • Istraživanje i razvoj
          • Energana – Startup inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju
          • CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove
          • Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci
        • Razvoj sveučilišta
          • Studentski smještaj na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, 1. faza (TRIS)
        • Razvoj zdravstvenih usluga
          • Rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC-a Rijeka
        • Kulturno-povijesna baština
          • Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana
          • Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine
          • Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt
        • Prirodna baština
          • Učka 360°
    • Regionalni razvoj
      • Poslovi regionalnog koordinatora
      • Razvojna strategija PGŽ 2016. – 2020.(2021.)
        • Organizacija izrade
        • Sadržaj
        • Zakonska regulativa
        • Akcijski plan za razdoblje 2019. – 2020.
      • Plan razvoja PGŽ 2022. – 2027.
        • Organizacija izrade
        • Zakonska regulativa
        • Tijek izrade
        • Analitičke podloge
      • Provedbeni program PGŽ
      • PLAN RAZVOJA GORSKOG KOTARA 2021.-2027.
      • Plan razvoja otoka Primorsko-goranske županije do 2027. godine.
      • Partnersko vijeće Primorsko-goranske županije
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
      • INVESTPGZ.HR
      • Poslovanje u Republici Hrvatskoj
        • Osnivanje trgovačkog društva
        • Zapošljavanje
        • Plaće
        • Porezi
      • Poticaji za investicijske projekte
      • Poduzetničke zone
      • Najveće investicije u PGŽ
        • Projekt INTEGRA 2020 JGL-a
        • Luka nautičkog turizma u Porto Barošu
        • Proširenje i modernizacija pozadinskog lučkog terminala na Škrljevu
        • Nabava tri nova spremnika za sirovu naftu na Omišaljskom terminalu
        • Izgradnja Luxury Resort & Spa Welness hotel Costabella u Rijeci
        • Izgradnja tvornice peleta u Delnicama
        • Trgovina Interspar u naselju Rujevica u Rijeci
        • Uređenje Remisens Premium hotela i vile Ambasador u Opatiji
        • Izgradnja najveće poslovne hale tvrtke Plodine u Primorsko-goranskoj županiji na Kukuljanovu u Bakru
        • Izgradnja hotela Ikador Luxury Boutique hotel & spa u naselju Ika u Opatiji
        • Povećanje proizvodnih kapaciteta pilane Vrbovsko
        • Rekonstrukcija hotela Bellevue u uvali Čikat na Malom lošinju
        • Prodavaonica namještaja MIMA
    • Pametna regija
      • Pametna specijalizacija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
      • Priobalje
        • Priobalje – novosti
        • Priobalje – najznačajniji projekti i investicije
        • Priobalje – multimedija
      • Otoci
        • Otoci – novosti
        • Otoci – najznačajniji projekti i investicije
        • Otoci – multimedija
      • Gorski kotar
        • Gorski kotar – novosti
        • Gorski kotar – najznačajniji projekti i investicije
        • Gorski kotar – multimedija
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
    • EU Fondovi
    • Regionalni razvoj
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
    • Pametna regija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  •  

EU fondovi

Home / Archive by Category "EU fondovi" ( - Page 17)

Category: EU fondovi

Objavljen ESF + poziv za Ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i osnovne materijalne pomoći u HR NUTS 2 Regiji Jadranska Hrvatska

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u okviru programa Učinkoviti ljudski potencijali objavilo je poziv “Ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i osnovne materijalne pomoći u HR NUTS 2 Regiji Jadranska Hrvatska”.

Provedba aktivnosti usmjerenih na ublažavanje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina visoko je na listi nacionalnih prioriteta. U okviru ovog Poziva osigurat će se značajna sredstva za pružanje pomoći u obliku hrane i osnovne materijalne pomoći. Ujedno, uz navedenu pomoć, osobama koje žive u siromaštvu ili riziku od siromaštva osigurat će se i pružanje popratnih mjera s ciljem njihova osnaživanja te podupiranja socijalnog uključivanja.

Ukupna bespovratna sredstva: 11.200.000,00 €

Minimalni iznos potpore: 3.700.000,00 €

Maksimalni iznos potpore: 7.400.000,00 €

Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog poziva: Neprofitna pravna osoba kojoj je do dana predaje projektnog prijedloga nadležno upravno tijelo izdalo rješenje kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.

Datum početka zaprimanja projektnih prijava: 31.03.2025, 09:00

Rok za podnošenje projektnih prijava: 27.06.2025, 15:00

 

Više informacija dostupno je na poveznici: https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=ff59326c-5b72-4497-af2b-eb50f049757e

Pročitaj više
Objavljeni novi EU pozivi u okviru CERV programa Unije za umrežavanje gradova, prava djece i zaštitu od rodno uvjetovanog nasilja

Europska komsija objavila je nekoliko poziva na dostavu projektnih prijedloga u okviru Programa Unije “Građani, jednakost, prava i vrijednosti”- CERV, na teme umrežavanja i bratimljena gradova, zaštite prava djece te suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja.

  1. Poziv na podnošenje prijedloga za Mreže gradova (CERV-2025-CITIZENS-TOWN-NT)
    • Proračun: 10 milijuna EUR
    • Rok za prijavu za financiranje: 27. ožujka 2025.
    • Proračun od 10 milijuna EUR dostupan je za promicanje razmjena između građana različitih zemalja, posebno putem mreža gradova, kako bi im se pružilo praktično iskustvo bogatstva i raznolikosti zajedničke baštine Unije i kako bi se osvijestilo da ona predstavlja temelj zajedničke budućnosti.

Više informacija o pozivu dostupno je poveznici ovdje.

2. Poziv na podnošenje prijedloga o pravima djeteta i sudjelovanju djece (CERV-2025-CHILD)

  • Proračun: 17 milijuna EUR
  • Rok za prijavu za financiranje: 29. travnja 2025.
  • Proračun od 17 milijuna EUR dostupan je za potporu projektima o pravima djeteta i sudjelovanju djece.
  • Tri prioriteta za 2025. godinu:
    • Prava djeteta u digitalnom dobu;
    • Angažman i sudjelovanje djece;
    • Ugrađivanje perspektive prava djeteta u djelovanje na nacionalnoj i lokalnoj razini.

Više informacija o pozivu dostupno je na poveznici, ovdje.

3. Poziv na podnošenje prijedloga za poticanje angažmana i sudjelovanja građana (CERV-2025-CITIZENS-CIV)

  • Proračun: 33 milijuna EUR
  • Rok za prijavu za financiranje: 29. travnja 2025.
  • Proračun od 33 milijuna EUR dostupan je za potporu projektima o promicanju sudjelovanja građana i predstavničkih udruga u demokratskom i građanskom životu Unije
  • Tri prioriteta za 2025. godinu:
        • Promicanje razmjena o budućim prioritetima i izazovima politike Unije
        • Suzbijanje dezinformacija, manipulacije informacijama i uplitanja u demokratsku raspravu
        • Promicanje aktivnog angažmana i demokratskog sudjelovanja građana

Više informacija o pozivu dostupno je na poveznici, ovdje .

4. Poziv na podnošenje prijedloga za sprječavanje i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad djecom

  • Proračun: 23 milijuna EUR
  • Rok za prijavu za financiranje: 7. svibnja 2025.
  • Proračun od 23 milijuna EUR dostupan je za potporu projektima o sprječavanju i suzbijanju rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad djecom
  • Četiri prioriteta za 2025. godinu:
    • Podrška razvoju opsežnih, dugoročnih akcija za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja, s ponovnim dodjeljivanjem bespovratnih sredstava (davanje financijske potpore organizacijama civilnog društva treće strane)
    • Zaštita i podrška žrtvama i preživjelima rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji
    • Sprječavanje rodno uvjetovanog nasilja, uključujući cyber nasilje
    • Učiniti integrirane sustave zaštite djece funkcionalnima u praksi

Više informacija o pozivu dostupno je na poveznici, ovdje.

5. Poziv na podnošenje prijedloga za bratimljenje gradova

      • Proračun: 5 milijuna EUR
      • Planirani datum otvaranja poziva: 9. travnja 2025.
      • Rok za prijavu za financiranje: 17. rujna 2025.
      • Online informativna sesija održat će se 14. svibnja 2025. (od 9:00 do 12:30 po briselskom vremenu). Više detalja i poveznica za registraciju bit će uskoro objavljeni na F&T portalu.

Više informacija o pozivu dostupno je na poveznici, ovdje.

Pročitaj više
Novi EU poziv za Specijalističko usavršavanje magistara farmacije

Ministarstvo zdravstva je u okviru programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027. objavilo ograničeni poziv “Specijalističko usavršavanje magistara farmacije” .

U svrhu održavanja i unaprjeđivanja kvalitete zdravstvene zaštite, sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, magistri farmacije imaju pravo i obvezu stručno se usavršavati.

Ovaj Poziv doprinijet će unaprjeđenju ljekarničke struke na svim razinama zdravstvene zaštite, te učinkovitosti, kvaliteti i dostupnosti zdravstvene zaštite hrvatskim građanima. Ojačat će se uloga ljekarnika u praćenju ishoda kroničnih bolesnika, povećati će se znanja i kompetencije u izradi i analizi lijekova, te unaprijediti upravljanje farmakoterapijom koju u suradnji s drugim zdravstvenim radnicima, pružaju magistri farmacije, posebice specijalisti kliničke farmacije.

Cilj Poziva je omogućiti ravnomjerniju, dostupniju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu kroz ulaganja u odgovarajuće vještine, osposobljavanje i cjeloživotno učenje zdravstvenih radnika.Pozivom će se financirati provedba specijalističkih usavršavanja zdravstvenih radnika (magistara farmacije) iz sljedećih vrsta specijalizacija:

  • Ispitivanje i kontrola lijekova,
  • Farmaceutska tehnologija,
  • Klinička farmacija – bolničko ljekarništvo i
  • Klinička farmacija – javno ljekarništvo

Ukupna bespovratna sredstva: 4.500.000,00 €

Minimalni iznos potpore: 131.500,00 €

Maksimalni iznos potpore: 1.500.000,00 €

Prijavitelj mora biti jedna od 18 zdravstvenih ustanova definirana Odlukom ministrice zdravstva, kako slijedi: 1. Dom zdravlja Zagreb-Centar 2. Gradska ljekarna Zagreb 3. Klinički bolnički centar Rijeka 4. Klinički bolnički centar Zagreb 5. Klinička bolnica Sveti Duh 6. Klinika za dječje bolesti Zagreb 7. Zdravstvena ustanova Ljekarna Bjelovar 8. Ljekarna Krapinsko-zagorske županije 9. Zdravstvena ustanova Ljekarna Slavonski Brod 10. Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije 11. Ljekarne srce – Ljekarne Osječko-baranjske županije 12. Ljekarna Varaždinske županije 13. Ljekarne Zagrebačke županije 14. Nacionalna memorijalna bolnica “Dr. Juraj Njavro” Vukovar 15. Opća bolnica Šibensko-kninske županije 16. Opća bolnica Varaždin 17. Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana 18. Opća bolnica Zadar

Svrha poziva je razvoj i unaprjeđenje kompetencija i znanja zdravstvenih radnika (magistara farmacije) provedbom specijalističkih usavršavanja. Ovaj Poziv doprinijet će unaprjeđenju ljekarničke struke na svim razinama zdravstvene zaštite, te učinkovitosti, kvaliteti i dostupnosti zdravstvene zaštite hrvatskim građanima. Ojačat će se uloga ljekarnika u praćenju ishoda kroničnih bolesnika, povećat će se znanja i kompetencije u izradi i analizi lijekova te unaprijediti upravljanje farmakoterapijom koju u suradnji s drugim zdravstvenim radnicima pružaju magistri farmacije.

Datum početka zaprimanja projektnih prijava: 02.04.2025, 00:00

Rok za podnošenje projektnih prijava: 31.12.2026, 23:59

Više informacija dostupno je na poveznici: https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=1a7dfb0f-ce42-453b-a139-4d11717b23da

Pročitaj više
Objavljen ESF + poziv “Specijalističko usavršavanje doktora medicine”

Ministarstvo zdravstva je u okviru programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027. objavilo ograničeni poziv  “Specijalističko usavršavanje doktora medicine”.

Svrha poziva je povećati broj specijalističkih usavršavanja zdravstvenih radnika (doktora medicine) na primarnoj razini zdravstvene zaštite i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite pri domovima zdravlja.

Primarna zdravstvena zaštita početna je razina zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj i obuhvaća najveći broj pružatelja, djelatnosti te usluga zdravstvene zaštite. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti propisano je kako zdravstveni radnici imaju pravo i obvezu stručno se usavršavati. Sukladno potrebi razvoja zdravstvenog sustava važno je planirati i ulagati u specijalistička usavršavanja doktora medicine.

Budući da je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti predviđena mogućnost obavljanja specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite (SKZZ) pri domovima zdravlja, ovim će se PDP-om, ulaganja u djelatnosti na primarnoj razini (obiteljsku medicinu, pedijatriju, ginekologiju i opstetriciju, hitnu medicinu te kliničku radiologiju), proširiti i na SKZZ djelatnosti pri domovima zdravlja koje su utvrđene Mrežom javne zdravstvene službe, a mogu se obavljati na razini domova zdravlja (oftalmologiju i optometriju, opću internu medicinu, otorinolaringologiju, psihijatriju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju te neurologiju). Jačanje i uključivanje SKZZ-a pri domovima zdravlja izravno će utjecati na smanjenje pritiska prema tercijarnoj razini zdravstvene zaštite.

Ulaganjem u okviru ovog PPD-a postići će se bolja popunjenost Mreže javne zdravstvene službe, te će se doprinijeti učinkovitosti, kvaliteti i dostupnosti zdravstvene zaštite hrvatskim građanima.Pozivom će se financirati specijalistička usavršavanja zdravstvenih radnika (doktora medicine) na primarnoj razini zdravstvene zaštite i na razini specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite pri domovima zdravlja.

Ukupna bespovratna sredstva: 35.100.000,00 €

Minimalni iznos potpore: 225.000,00 €

Maksimalni iznos potpore: 4.993.000,00 €

Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog poziva mora biti jedan od 28 domova zdravlja ili 19 zavoda za hitnu medicinu jedinice područne (regionalne) samouprave definiranih Odlukom ministrice zdravstva, a na području Primorsko-goranske županije to su:

  •  Dom zdravlja Primorsko-goranske županije
  • Zavod za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije 

Datum početka zaprimanja projektnih prijava: 01.04.2025, 00:00

Rok za podnošenje projektnih prijava: 31.12.2025, 23:59

Više informacija dostupno je na poveznici: https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=a77c4cf4-e892-45e7-8b68-43865a536acb

Pročitaj više
Obavijest o povećanju sredstava za Poziv „Inovativne socijalne usluge – odmor od skrbi (pilot projekt)“

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kao Posredničko tijelo razine 1, povećalo je financijska sredstva za otvoreni (privremeni) Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Inovativne socijalne usluge – odmor od skrbi (pilot projekt)“.

Sredstva su povećana za 2.470.700,00 eura, odnosno sa 3.000.000,00 eura na 5.470.700,00 eura.

Navedenim povećanjem omogućuje se financiranje svih zaprimljenih projektnih prijedloga koji su zadovoljili uvjete za ugovaranje, a provedbom planiranih projektnih aktivnosti omogućit će se veći obuhvat pružatelja inovativne socijalne usluge odmora od skrbi a time i povećati broj osoba koje skrbe o članu kućanstva koji je ovisan o njihovoj podršci.


Izvor: https://eufondovi.gov.hr/

Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Plan industrijske tranzicije važan je za daljnji rast konkurentnosti regionalnog gospodarstva

Na Ekonomskom fakultetu sveučilišta u Rijeci u utorak 4. ožujka se održao znanstveno stručni dijalog pod nazivom Regionalni razvoj u Hrvatskoj: industrijska tranzicija regija.

Konferencija je okupila brojne dionike iz realnog sektora, akademske zajednice i donosioce odluka s ciljem poticanja rasprave oko izazova i perspektiva industrijske tranzicije Rijeke, Primorsko-goranske županije i cijele Hrvatske kao jedne od ključnih komponenti jačanja regionalnog gospodarstva.

Diskusiju o kohezijskoj politici EU i teritorijalnim ulaganjima koja se održala u Rijeci potaknulo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na čelu kojeg je ministar Šime Erlić koji je također nazočio konferenciji:

“ Ovo je kraj s dugom industrijskom tradicijom a konkurentnost gospodarstva je ključ regionalnog razvoja i održive budućnosti. Zato kroz ulaganja iz Europskih fondova stvaramo bolju infrastrukturu, bolju prometnu povezanost, nove gospodarske zone i inkubatore. Nije poanta da samo trošimo europska sredstva i hvalimo se koliko smo ih povukli već da se troše na pametan način. Da potaknemo konkurentnost gospodarstva, digitalizaciju, inovativnost i razvoj. Industrijska tranzicija regija je novi program kojeg smo osmislili u Ministarstvu regionalnoga razvoja i EU fondova kroz koji ćemo izdvojiti čak 500 milijuna eura.”

U tematskoj raspravi o izazovima i perspektivama industrijske tranzicije regija sudjelovali su Goran Petranović (RST Pellet d.o.o.), Nenad Seifert (HUP Regionalni ured Rijeka), Sandra Uzelac (Brodogradilište Viktor Lenac d.d.), Tomislav Rosandić (Rijeka Gateway d.o.o.), Maša Safundžić Kučuk (JGL d.d.) i Vedran Kružić (Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije), pod moderiranjem prof. dr. sc. Nataše Drvenkar (Ekonomski fakultet u Osijeku, MRRFEU).

Na poticanju gospodarstvenika ali i javnog sektora da se uključuje u ove inicijative intenzivno radi Regionalna razvojna agencija PGŽ Prigoda. Ona je i koordinator za Plan industrijske tradicije za područje naše županije.

Ravnatelj Prigode Vedran Kružić

“Plan industrijske tranzicije s iznosom od 140 mlijuna € namijenjenih Jadranskoj Hrvatskoj potencijalno je najveći izvora financiranja razvojnih projekata za poduzeća s našeg područja. Tvrtke će u razvojnim konzorcijima moći prijavljivati svoje projekte u područjima plavog rasta, zelene ekonomije, industrije zdravlja, pametne industrije i pametnih gradova te uslužnih profesija više dodane vrijednosti, gdje su na primjer naša projektantska industrija za brodogradnju, dionici iz područja zdravstvenog turizma ili farmaceutska industrija izuzetno dobro pozicionirani.

Postoje mnoge profesije koje se vezuju uz proizvodnju a smatramo ih uslužnim djelatnostima. Primjer toga su projektantske djelatnosti u brodogradnji ili digitalizacija tradicionalnih prerađivačkih industrija. Naša je želja da uz podizanje kvalitete riječkog sveučilišta generiramo znanja, iskustva, reference i kadrove koju su spremni za iskorak u brzo rastućim industrijama korištenjem naprednih tehnologija stvaranjem nove dodane vrijednosti. To naravno nije jednostavno, konkurencija među svim svjetskim regijama je ogromna, svi se trude jačati sektore i privući investicije koji nude bolje plaće i kvalitetnije poslove.

Mi moramo podići našu razinu produktivnosti jer je u Jadranskoj Hrvatskoj ona na tek 18€ stvorene nove vrijednosti na sat rada dok je u susjednoj Friuli-Venezia Giuliji 46 €. Antwerpenu ili Hamburgu 74 €. U našoj regiji 66% ukupnog prihoda još uvijek generiramo u proizvodnim i uslužnim sektorima niskog i srednjeg intenziteta znanja i tehnologije. Razlog je struktura gospodarstva, u naprednim regijama rade na znanjem i vještinama složenijim poslovima u tehnološki sofisticiranijim sektorima. Mi se moramo izboriti kroz podizanje kvalitete obrazovnog sustava i onoga što radimo u našim tvrtkama da radimo „pametnije“, tehnološki naprednije i složenije poslove, što neće biti jednostavno s obzirom na globalnu konkurenciju.

Po Global Talent Report Indexu naš obrazovni sustav je tek na 120. mjestu na svijetu po kriteriju relevantnosti obrazovnog sustava potrebama gospodarstva. Sustav treba hitno i ambiciozno unaprijediti znajući da stvari ne idu preko noći i Europski novci tu mogu pomoći. U od 2019. – 2023. u našu je županiju uloženo 1,2 milijarde eura direktnih stranih investicija dok su tvrtke s ovog područja samo u 2023. uložile oko 979 milijuna eura u novu dugotrajnu imovinu. To je ogroman novac od kojeg je većina investicija otišla u nekretnine, u područje turizma no moramo uložiti više truda u privlačenje investicija u one sektore koji daju veću dodanu vrijednost, prvenstveno industriju. Zato trebamo probuditi veću suradnju između sveučilišta i tvrtki jer ona do sada nije bila na zadovoljavajućoj razini. Tradicionalne sektore treba transformirati i potrebna je puno veća hrabrost javnog sektora na početak korištenja inovativnih, digitalnih rješenja koja se temelje i na umjetnoj inteligenciji. To će također otvoriti nova radna mjesta.”

 

Piše: Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije

 

Pročitaj više
Ravnatelj Kružić sudjelovao na znanstveno-stručnom dijalogu “Regionalni razvoj u Hrvatskoj: Industrijska tranzicija regija” na Ekonomskom fakultetu u Rijeci

Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci je 4. ožujka 2025. godine održan znanstveno-stručni dijalog “Regionalni razvoj u Hrvatskoj: Industrijska tranzicija regija”.

U uvodnom izlaganju ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić je predstavio ekonomske podatke i trendove vezane uz razvoj Jadranske Hrvatske, kao i mogućnosti koje za razvoj regija donosi industrijska tranzicija. Događanje, koje je organiziralo Ministarstvo u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, okupilo je predstavnike znanstvene i poslovne zajednice, kao i riječke studente ekonomije.

U ime domaćina, Ekonomskog fakulteta u Rijeci, okupljene je pozdravio dekan Saša Drezgić, koji je istaknuo kako je fakultet već gotovo cijelo desetljeće uključen u komponente regionalnog razvoja, kroz izradu planskih dokumenata, ali i izradu indeksa razvijenosti, koji se koristi kao instrument alokacije sredstava za razvojna ulaganja.

U ime Primorsko-goranske županije okupljene je pozdravio zamjenik župana Petar Mamula, koji je istaknu važnost suradnje lokalne i regionalne razine s nadležnim ministarstvom, kao i važnost usklađenja sustava obrazovanja s tržištem rada budućnosti, na čemu se na Sveučilištu u Rijeci, zahvaljujući i ulaganjima iz EU fondova, već radi.

U nastavku događanja održan je panel na kojem su sudjelovali Goran Petranović (RST Pellet d.o.o.), Nenad Seifert (HUP Regionalni ured u Rijeci), Sandra Uzelac (Brodogradilište Viktor Lenac d.d.), Tomislav Rosandić (Rijeka Gateway d.o.o.), Maša Safundžić Kučuk (JGL d.d.), Vedran Kružić (Prigoda), uz moderiranje posebne savjetnice ministra Erlića, profesorice s Ekonomskog fakulteta u Osijeku Nataše Drvenkar.

“Ovo je jedan od potencijalno najvećih izvora financiranja za poduzeća s našeg područja. Ušli smo u pregovore s ostalim županijama iz Jadranske Hrvatske kako bi pet sektora koji su nominirani bili prihvaćeni za buduća financiranja. Tvrtke će moći prijavljivati svoje projekte u područjima plavog rasta, zelene ekonomije, zdravlje, pametna industrija i uslužne djelatnosti više dodane vrijednosti gdje je naša projektantska industrija za brodogradnju izuzetno dobro pozicionirana. Postoje mnoge profesije koje se vezuju uz proizvodnju a smatramo ih uslužnim djelatnostima. Primjer toga su projektantske djelatnosti u brodogradnji. Naša je želja da uz podizanje kvalitete riječkog sveučilišta generiramo znanja, iskustva, reference i kadrove koju su spremni novim industrijama i tehnologijama dati dodanu vrijednost. To naravno nije jednostavno, konkurencija među svim svjetskim regijama je ogromna, svi se trude privući sektore koji nude bolje plaće i kvalitetnije poslove. Mi moramo podići našu razinu produktivnosti jer je u Jadranskoj Hrvatskoj ona na tek 18€ stvorene nove vrijednosti u sat vremena dok je u susjednoj Friuli-Venezia Giuliji 46 €. To je zato što tamo rade na složenijim poslovima u složenijim sektorima. Mi se moramo izboriti kroz podizanje kvalitete obrazovnog sustava i onoga što radimo u našim tvrtkama da radimo pametnije, tehnološki naprednije i složenije poslove. Po Global talent report indexu naš obrazovni sustav je tek na 120 mjestu na svijetu što se tiče prilagođenosti tržištu. To treba unaprijediti ali stvari ne idu preko noći i Europski novci tu mogu pomoći. U 2023. u našu je županiju uloženo 1,2 milijarde eura stranih investicija dok su tvrtke s ovog područja uložile oko 979 milijuna eura. To je ogroman novac od kojeg je većina investicija otišla u nekretnine, u područje turizma a mi moramo uložiti više truda u privlačenje investicija u sektore koji daju veću dodanu vrijednost. Zato trebamo probuditi veću suradnju između sveučilišta i tvrtki jer ona do sada nije bila na zadovoljavajućoj razini. Tradicionalne sektore treba transformirati i potrebna je puno veća hrabrost javnog sektora na početak korištenja inovativnih, digitalnih rješenja koja se temelje i na umjetnoj inteligenciji. To će također otvoriti nova radna mjesta.” istaknuo je ravnatelj Kružić.

 

Konferencija je okupila brojne dionike iz realnog sektora, akademske zajednice i donosioce odluka s ciljem poticanja rasprave oko izazova i perspektiva industrijske tranzicije Rijeke, Primorsko-goranske županije i cijele Hrvatske kao jedne od ključnih komponenti jačanja regionalnog gospodarstva.


 


Iz medija:

https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/caffe-europa-industrijska-tranzicija-jadranske-hrvatske-12044593 

https://razvoj.gov.hr/vijesti/u-rijeci-odrzan-znanstveno-strucni-dijalog-regionalni-razvoj-u-hrvatskoj-industrijska-tranzicija-regija/5821

Razvoj Jadranske Hrvatske: PGŽ povukla najviše EU sredstava

Šime Erlić na Ekonomskom fakultetu u Rijeci najavio 500 milijuna eura ulaganja u tri regije

Pročitaj više
Otključajte svoj potencijal za karijeru uz Inno2Mare Career Connector! ?

Otključajte svoj potencijal za karijeru uz Career Connector! ?

Jeste li student ili tražitelj posla u potrazi za uzbudljivim prilikama za karijeru? Ili tvrtka koja traži vrhunske talente u pomorskom sektoru? Ne tražite dalje, idite na platformu INNO2MARE Career Connector.

https://www.inno2mare.eu/career-connector-platform/

Bilo da želite pokrenuti svoju karijeru, istražiti mogućnosti stažiranja ili se umrežiti sa stručnjacima iz pomorske industrije, platforma Career Connector je tu da vam pomogne napraviti sljedeći korak. To je vaš izvor za otkrivanje otvorenih radnih mjesta, stažiranja i vrijedne savjete za karijeru kako biste ubrzali svoje profesionalno putovanje.

Prijavite se danas i s lakoćom počnite graditi svoju karijeru! ?✨


Glavni cilj INNO2MARE je jačanje kapaciteta za izvrsnost inovacijskih ekosustava zapadne Slovenije i Jadranske Hrvatske kroz skup zajednički osmišljenih i provedenih akcija koje će podržati digitalne i zelene tranzicije pomorstva i povezanih industrija. Projekt će doprinijeti smanjenju jaza u inovacijama u Europi sustavnim povezivanjem aktera inovacija unutar i između ekosustava i stvaranjem sinergije u planiranju i provedbi ulaganja u istraživanje i inovacije, razvijajući tako istinsku kulturu inovacija.

Pročitaj više
Plan EU-a za čistu industriju: Europska komisija predstavila novi Plan EU-a za poticanje poticanje proizvodnje i industrijsku preobrazbu

Suočene s visokim troškovima energije i žestokom globalnom konkurencijom, europske industrije trebaju hitnu potporu. U planu za čistu industriju navode se konkretne mjere za pretvaranje dekarbonizacije u pokretača rasta za europske industrije. To uključuje smanjenje cijena energije, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i odgovarajuće uvjete za uspjeh poduzeća. Mjere su to koje će, u prvih 100 dana provedbe Komisijina plana za čistu industriju dati prednost konkurentnosti i blagostanju EU-a. Ova se inicijativa temelji na doprinosu čelnika industrije, socijalnih partnera i civilnog društva nakon Deklaracije iz Antwerpena o europskom industrijskom planu i dijaloga o čistoj tranziciji.

U planu su predstavljene mjere za poticanje svih faza proizvodnje, s naglaskom na:

  • energetski intenzivne industrije kao što su industrija čelika, metala i kemikalija kojima je hitno potrebna potpora za dekarbonizaciju, prelazak na čistu energiju i rješavanje problema visokih troškova, nepoštenog globalnog tržišnog natjecanja i složenih propisa
  • sektor čistih tehnologija koji je u središtu buduće konkurentnosti i potreban za industrijsku preobrazbu, kružnost i dekarbonizaciju.

Još jedan element dogovora je kružnost, čiji je cilj smanjenje otpada i produljenje životnog vijeka materijala promicanjem recikliranja, ponovne uporabe i održive proizvodnje. Maksimalno iskorištavanje ograničenih resursa EU-a i smanjenje prekomjerne ovisnosti o dobavljačima sirovina iz trećih zemalja ključni su za konkurentno i otporno tržište.

Glavni elementi plana za čistu industriju:

Cjenovno pristupačna energija

Cjenovno pristupačna energija temelj je konkurentnosti. Kako bi se smanjili računi za energiju za industrije, poduzeća i kućanstva te istodobno promicao prelazak na niskougljično gospodarstvo, Komisija je donijela Akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju kako bi se moglo:

  • ubrzati uvođenje čiste energije i ubrzati elektrifikaciju
  • dovršiti unutarnje energetsko tržište fizičkim međusobnim vezama
  • učinkovitije upotrebljavati energiju i smanjiti ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima.

Povećanje potražnje za čistim proizvodima

Aktom o akceleratoru industrijske dekarbonizacije povećat će se potražnja za čistim proizvodima proizvedenima u EU-u uvođenjem kriterija održivosti, otpornosti i „proizvedeno u Europi” u javnu i privatnu nabavu.

Komisija će također preispitati Okvir za javnu nabavu 2026. kako bi se u javnu nabavu za strateške sektore uveli kriteriji održivosti, otpornosti i europske preferencije.

Financiranje čiste tranzicije

U okviru plana za čistu industriju mobilizirat će se više od 100 milijardi eura za potporu čistoj proizvodnji proizvedenoj u EU-u. Komisija će učiniti sljedeće:

  • donijeti novi Okvir za državne potpore za čisti industrijski plan kako bi se ubrzalo odobravanje državnih potpora za uvođenje energije iz obnovljivih izvora, dekarbonizaciju industrije i osiguravanje dostatnih proizvodnih kapaciteta za čistu tehnologiju
  • ojačati Inovacijski fond i predložiti Banka za dekarbonizaciju industrije, s ciljem financiranja u iznosu od 100 milijardi eura, na temelju dostupnih sredstava u Inovacijskom fondu, dodatnih prihoda koji proizlaze iz dijelova ETS-a te revizije programa InvestEU
  • objaviti poseban poziv u okviru programa Obzor Europa za poticanje istraživanja i inovacija u tim područjima
  • izmijeniti Uredba o programu InvestEU kako bi se povećao iznos financijskih jamstava koje InvestEU može pružiti za potporu ulaganjima. Time će se mobilizirati do 50 milijardi eura za uvođenje čistih tehnologija, čistu mobilnost i smanjenje otpada.

Kružnost i pristup materijalima

Kritične sirovine ključne su za našu industriju. EU mora osigurati pristup takvim materijalima i smanjiti ovisnost o nepouzdanim dobavljačima. Uključivanje kružnosti u našu strategiju dekarbonizacije ključno je za maksimalno iskorištavanje ograničenih resursa EU-a. Komisija će učiniti sljedeće:

  • uspostaviti mehanizam kojim se europskim poduzećima omogućuje da se udruže i agregiraju svoju potražnju za kritičnim sirovinama
  • stvoriti Centar EU-a za kritične sirovine zajednički će kupovati sirovine u ime zainteresiranih poduzeća, čime će se stvoriti ekonomija razmjera i ponuditi veća poluga za pregovaranje o boljim cijenama i uvjetima
  • donijeti Zakon o kružnom gospodarstvu iz 2026. kako bi se ubrzala kružna tranzicija i osiguralo da se oskudni materijali učinkovito upotrebljavaju i ponovno upotrebljavaju, smanjile naše globalne ovisnosti i otvorila visokokvalitetna radna mjesta. Cilj je da do 2030. godine 24 % materijala bude kružno.

Djelovanje na globalnoj razini

EU-u su više nego ikad potrebni pouzdani globalni partneri. Uz postojeće i nove trgovinske sporazume Komisija će:

  • pokrenuti prvo Partnerstvo za čistu trgovinu i ulaganja radi diversifikacije lanaca opskrbe i sklapanja uzajamno korisnih dogovora
  • nizom mjera za osiguravanje gospodarske sigurnosti i otpornosti industrije EU-a s obzirom na globalnu konkurenciju i geopolitičku neizvjesnosttrgovinsku zaštitu i druge instrumente
  • pojednostavniti i ojačati mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama, alat EU-a za određivanje pravedne cijene ugljika koji se ispušta tijekom proizvodnje robe s visokim emisijama ugljika.

Vještine i kvalitetna radna mjesta

Radna snaga EU-a mora imati potrebne vještine za potporu prijelazu na niskougljično gospodarstvo, uključujući vještine u području čistih tehnologija, digitalizacije i poduzetništva. Komisija će uspostaviti Uniju  vještina koja ulaže u radnike, razvija vještine i stvara kvalitetna radna mjesta.

Programom Erasmus+ ojačat će se programi obrazovanja i osposobljavanja kako bi se razvila kvalificirana i prilagodljiva radna snaga te riješio problem nedostatka vještina u ključnim sektorima, za što će se izdvojiti do 90 milijuna eura.

Dogovor o čistoj industriji bit će usmjeren i na horizontalne pokretače potrebne za konkurentno gospodarstvo:

  • smanjenje birokracije,
  • potpuno iskorištavanje razmjera jedinstvenog tržišta,
  • promicanje kvalitetnih radnih mjesta,
  • bolja koordinacija politika na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

Cijeli Plan za čistu industriju dostupan je na engleskom jeziku u nastavku ili na poveznici: https://commission.europa.eu/topics/eu-competitiveness/clean-industrial-deal_en?prefLang=hr&etrans=hr 

View Fullscreen
Skip to PDF content
Pročitaj više
Poziv na Nacionalni tematski seminar u sklopu projekta ECCENTRIC, 4. ožujka 2025.

Nacionalni tematski seminar u sklopu projekta ECCENTRIC – Enhancing Circularity in the Adriatic Area Supporting Innovation and Growth of the Blue-Economy Emerging Sectors iz Programa Interreg IT-HR će se održati 4. ožujka 2025. u Opatiji (Hotel Admiral).

Projekt se bavi specifičnim zajedničkim izazovima: jačanje suradnje između novih sektora i istraživačkih institucija, primjena inovativnih proizvoda i procesa te poticanje održivosti u plavom gospodarstvu. Poseban naglasak stavljen je na transformaciju malih i srednjih poduzeća u skladu sa zelenom i digitalnom tranzicijom.

Seminar će okupiti predstavnike akademske zajednice, poslovnog sektora i dionike iz plavoga gospodarstva s ciljem razmjene znanja i jačanja suradnje u sektorima morske energije, pomorskog nadzora i sigurnosti i infrastrukture.

Sudionici će imati priliku čuti istraživačke uvide i rezultate vezane uz ove sektore, pratiti panel diskusiju s predstavnicima industrije i umrežiti se s ključnim dionicima.

Sudjelovanje je besplatno, a svoj dolazak možete potvrditi putem obrasca za registraciju.

 

View Fullscreen
Skip to PDF content
Pročitaj više

Posljednje novosti

Održana prezentacija rezultata 1. faze DEP projekta EDIH Adria
15/05/2026
Održana prezentacija rezultata 1. faze DEP projekta EDIH Adria
PRIGODA na obilježavanju 28 godina postojanja Veleučilišta u Rijeci
11/05/2026
PRIGODA na obilježavanju 28 godina postojanja Veleučilišta u Rijeci
Dan Europe u Rijeci obilježen dijalogom o vršnjačkom nasilju, kazalištem i zajedništvom
08/05/2026
Dan Europe u Rijeci obilježen dijalogom o vršnjačkom nasilju, kazalištem i zajedništvom

Arhiva

NOVOSTI

Posts pagination

« 1 … 16 17 18 … 85 »
Kontakt:
info@prigoda.hr

Sjedište:
Ciottina 17/b, HR - 51 000 Rijeka

Ured u Delnicama:
Školska 24, HR – 51 300 Delnice
Menu
  • Početna
  • Prigoda tim
  • Agencija
  • Natječaji
  • EU Projekti
  • Regionalni razvoj
  • Poticanje ulaganja
  • Pametna regija
  • Informacije i dokumenti
  • Transparentni proračun

Prilagodba

  • Pomoć
  • Reset
  • Powered with favoriteLove by Codenroll