“U emisiji Cafe Europa razgovaralo se o jednom od značajnijih europskih projekata koji se trenutno provodi na području Jadranske Hrvatske i Zapadne Slovenije – projektu Inno2mare. O njegovim ciljevima i važnosti govorili su Nikolina Pomenić, viša stručna suradnica iz Regionalne razvojne agencije PGŽ Prigoda, i prof. dr. sc. Saša Zelenika, prorektor za strateške projekte Sveučilišta u Rijeci.
Category: EU fondovi
Što mladi trebaju znati već danas za karijere budućnosti- ravnatelj Kružić održao predavanje učenicima završnih razreda srednje Tehničke škole u Rijeci
Mladi i tržište rada: Zelene vještine, inovacije i cjeloživotno učenje – što mladi trebaju znati već danas za karijere budućnosti
U okviru programa PRIGODA G.P.T. (Good Jobs Promotion Tools), ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ, Vedran Kružić, održao je 21. svibnja 2025. godine predavanje učenicima četvrtih razreda Tehničke škole u Rijeci na temu aktualnih i budućih trendova na tržištu rada. Cilj predavanja bio je približiti mladima ključne informacije koje im mogu pomoći u donošenju odluka o nastavku obrazovanja i izboru buduće karijere.
Kroz interaktivnu prezentaciju, učenici su imali priliku čuti više o važnosti kvalitetnih ljudskih resursa, produktivnosti rada, poticanju inovacija te razvoju i spremnosti na cjeloživotno učenje. Poseban naglasak stavljen je na važnost osobnog angažmana i spremnosti na neprestano usvajanje novih znanja, kao temelja za dugoročnu zapošljivost i konkurentnost.
U sklopu predavanja predstavljeni su i podaci prikupljeni u sklopu analitičkog okvira programa koji pokazuju kako se tržište rada ubrzano mijenja, s naglaskom na održivost i digitalizaciju. Suvremena zanimanja koja zahtijevaju napredne tzv. zelene vještine danas ostvaruju sve veću potražnju na tržištu. Sukladno istraživanjima OECD-a, radna mjesta koja uključuju ove kompetencije omogućuju i do 20% viši osobni dohodak, što dodatno potvrđuje njihovu konkurentnost i perspektivnost.
S obzirom na sve izraženiju transformaciju tržišta prema zelenim i održivim tehnologijama, zapošljivost pojedinaca sve se više temelji na razini njihove prilagodbe novim uvjetima. Ljudski kapital koji raspolaže znanjima i vještinama u području obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i digitalnih rješenja danas čini ključnu prednost u natjecanju za nova radna mjesta. Istovremeno, postoji realna opasnost da oni koji ne budu sustavno ulagali u vlastiti razvoj i prilagodbu inovativnim tehnologijama, postanu ranjiva skupina u procesu nestajanja tradicionalnih zanimanja.
Sudjelovanjem u ovakvim edukativnim aktivnostima, učenici dobivaju priliku čuti kako se tržište rada mijenja i što ih u stvarnosti čeka nakon školovanja. PRIGODA kroz ovakve susrete aktivno doprinosi jačanju svijesti mladih o tome da njihov profesionalni razvoj započinje već tijekom školovanja – odabirom pravog smjera, otvorenošću za stjecanje dodatnih vještina te spremnošću na stalno prilagođavanje zahtjevima tržišta.
Kroz program PRIGODA G.P.T i slične inicijative, i dalje ćemo podržavati mlade u aktivnom promišljanju o svojoj budućnosti, s ciljem stvaranja generacije stručnjaka spremnih na izazove i prilike koje donosi zelena transformacija.


Objavljen Poziv “Ulaganje u kapacitete za pružanje primarne i specijalističko – konzilijarne zdravstvene zaštite (PZZ-a i SKZZ-a)”
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je poziv “Ulaganje u kapacitete za pružanje primarne i specijalističko – konzilijarne zdravstvene zaštite (PZZ-a i SKZZ-a)“. Poziv je objavljen u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., Prioriteta 6. Jačanje zdravstvenog sustava, promicanje socijalnog uključivanja, obrazovanja i cjeloživotnog učenja, Specifičnog cilja 4.v. Osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb te promicanje prijelaza s institucionalne skrbi na skrb u obitelji i skrb u zajednici.
Predmet poziva je nabava opreme i opremanje prostora domova zdravlja uz manje infrastrukturne zahvate kako bi se na razini primarne, hitne i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite omogućilo više dijagnostičkih i terapeutskih postupaka.
Svrha (cilj) poziva je poboljšanje pristupa kvalitetnoj primarnoj, hitnoj i specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti na području cijele RH, sa zasebnom alokacijom za projekte na potpomognutim i gdje je to primjenjivo na brdsko-planinskim područjima.
Predmetni Poziv namijenjen je financiranju projektnih prijedloga nabave/zanavljanja opreme u djelatnostima na primarnoj razini zdravstvene zaštite u Mreži javne zdravstvene službe i za financiranje manjih infrastrukturnih radova, uključujući i privatne ordinacije u zakupu u prostorima domova zdravlja, djelatnostima specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite u domovima zdravlja i djelatnosti hitne medicine.
Uzimajući u obzir teritorijalni fokus temeljen na indeksu razvijenosti prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 3/2024) i Odluci o obuhvatu i razvrstavanju jedinica lokalne samouprave koje stječu status brdsko-planinskog područja (NN 24/2019), Poziv je planiran u okviru dviju grupa.
Ukupna bespovratna sredstva: 58.823.529,00 €
Minimalni iznos potpore: 0,00 €
Maksimalni iznos potpore: 6.276.000,00 €
Prijavitelji u okviru ovog poziva: Jedinice područne (regionalne) samouprave
Više informacija dostupno je na stranicama: https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=2a7bb55e-99f7-46ab-9f33-13bfd7801f0b
U okviru projekta INNO2MARE održana radionica o smjernicama Zajedničke strategije istraživanja i inovacija i Akcijskog i investicijskog plana
Radionica projekta INNO2MARE o smjernicama Zajedničke strategije istraživanja i inovacija i Akcijskog i investicijskog plana održana je 14. svibnja 2025.godine u zajedničkoj organzaciji Sveučilišta u Rijeci i PRIGODE koja je jedan od partnera na projektu.
Radionica je organizirana s ciljem aktivnog uključivanja relevantnih dionika maritimnog inovacijskog ekosustava Jadranske Hrvatske u realizaciju projektnih aktivnosti čiji doprinos odražava stvarne potrebe industrije i zajednice,što je ključno za uspjeh projekta i dugoročnu održivost.
Odaziv ekosustava bio je snažan, s oko 30 sudionika iz ekosustava „plavih inovacija“, koji su aktivno i konstruktivno raspravljali o načinima poboljšanja dokumenata.
Tijekom radionice aktivno se raspravljalo o svim aspektima strategije i plana, dionici su također istaknuli važnost obrazovanja i aktiviranja privatnog kapitala u maritimnom sektoru.
Kao dodatna vrijednost radionice, ravnatelj PRIGODE, Vedran Kružić predstavio je Strategiju industrijske tranzicije Republike Hrvatske, kao vrlo relevantan okvir, kako na razini politika koji usmjerava rad unutar INNO2MARE-a, tako i kao financijski okvir za buduće inicijative koje proizlaze iz rezultata INNO2MARE-a. Naša kolegica Nikolina Pomenić predatavila je Zajedničku strategiju Istraživanja i inovacija Zapadne Slovenije i Jadranske Hrvatske, a Hrvoje Marušić sa Sveučilišta u Rijeci je predstavio Zajednički akcijski i investicijki plan.
Projekt INNO2MARE dokazuje da se kroz suradnju, inovacije i obrazovanje gradi budućnost zelene i digitalne maritimne tehnologije – upravo ovdje u Rijeci.
Joint Strategy and Action Plan workshop ensures stakeholders’ active contribution

POZIV DIONICIMA: bespovratna sredstva Europske komisije za novu generaciju centara EUROPE DIRECT 2026. – 2030. // rok za prijave 31. 7. 2025.
Europska komisija otvorila je poziv dionicima za prijavu da postanu centri EUROPE DIRECT Europske komisije za Hrvatsku i rade na provedbi europskih aktivnosti u idućem petogodišnjem razdoblju. Centri EUROPE DIRECT dio su mreže Europske komisije koja kroz informacijske i komunikacijske aktivnostina terenu približava Europsku uniju građankama i građanima te potiče njihovo uključivanje u javne rasprave o EU-politikama i inicijativama značajnim za lokalne sredine.
Najvažnije informacije:
- Novo programsko razdoblje mreže Europe Direct:1. siječnja 2026. – 31. prosinca 2030.
- Godišnji doprinos EU-a po centru: 37. 000 EUR
- Sufinanciranje: obvezno, ali bez propisanog postotka
- Tehnički sadržaj prijedloga: petogodišnja komunikacijska strategija i godišnji komunikacijski plan za 2026. godinu
- Podnošenje prijedloga: putem elektroničkog sustava za podnošenje na portalu Funding & Tenders
- Rok za podnošenje: 31. srpnja 2025. u 17:00sati po srednjoeuropskom vremenu (CET)
Tko se može prijaviti?
Podnositelji prijave moraju biti pravne osobe s poslovnim nastanom u Hrvatskoj, iz jedne od sljedećih kategorija:
- javno tijelo, kao što je općina ili druga razina lokalne/regionalne vlasti
- privatno tijelo koje pruža javne usluge
- savez/udruženje lokalnih tijela neprofitna organizacija udruge i zaklade
- organizacije civilnog društva
- socijalni partneri
- ustanova za obrazovanje ili stručno usavršavanje.
Fizičke osobe ne mogu se prijaviti na ovaj poziv.
Uspješni podnositelji prijava potpisat će petogodišnji okvirni sporazum u o partnerstvu s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj za period 2026.-2030. Godišnja bespovratna sredstva iznose 37 000,00 EUR. Uz financijsku potporu, Europska komisija i Europski parlament partnerima će osigurati pristup informacijama o ključnim pitanjima EU-a, obuku, publikacije te mogućnosti umrežavanja.
Dokumenti i više informacija
Poziv je objavljen na EU Funding & Tenders portal. Poziv i prateći dokumenti potrebni za prijavu nalaze se ovdje.
Dodatna pitanja i odgovori
- IT Helpdesk – za tehnička pitanja o sustavu za podnošenje prijedloga na portalu (zaboravljene lozinke, prava pristupa i uloge, tehnički aspekti podnošenja prijedloga itd.)
- COMM-REP-ZAG-EUROPE-DIRECT@ec.europa.eu – za ostala pitanja vezana za poziv; ova će se pitanja i s njima povezani odgovori kontinuirano objavljivati na mrežnoj stranici Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj; rok za postavljanje pitanja pisanim putem na navedenu e-mail adresu je 23. srpnja 2025. do kraja dana
Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike
Najava godišnje konferencije programa Obzor Europa “Otvorena znanost” te radionica “Od ideje do projektnog prijedloga”
Agencija za mobilnost i programe Unije poziva sve zainteresirane na godišnju konferenciju programa Obzor Europa pod nazivom Otvorena znanost koja će se 20. svibnja 2025. godine održati u Zagrebu.
Konferenciju organiziraju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih i Agencija za mobilnost i programe Europske unije, a u suradnji s Hrvatskom zakladom za znanost, Sveučilišnim računskim centrom Sveučilišta u Zagrebu (Srce) i Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO).
U prvom će dijelu programa biti predstavljen Plan za otvorenu znanost te raspravljene perspektive budućega – 10. okvirnog programa za istraživanje i inovacije. Poslijepodnevni dio konferencije obuhvatit će predstavljanje poziva na dostavu projektnih prijedloga u okviru Radnog programa za 2025. godinu za brojna područja Obzora Europa.
Najavni program konferencije dostupan je ovdje, a registracije su otvorene zaključno s 14. svibnja 2025. do kraja dana.
Radionica “Od ideje do projektnog prijedloga”
Također, sljedećega dana, u Zagrebu se 21. svibnja 2025. održava radionica programa Obzor Europa Od ideje do projektnog prijedloga.
Radionica je namijenjena isključivo potencijalnim prijaviteljima projektnih prijedloga iz tematskih područja klastera 1: Zdravlje, klastera 4: Digitalizacija, industrija i svemir i klastera 6: Hrana, biogospodarstvo, prirodni resursi, poljoprivreda i okoliš.
Ciljana su publika znanstveno-nastavno, administrativno osoblje i stručnjaci s iskustvom u projektima Obzora Europa u svojstvu partnera, a koji žele unaprijediti stručna znanja kako bi mogli razvijati projekte u svojstvu koordinatora projektnoga konzorcija.
Prednost pri registraciji bit će dana sudionicima iz organizacija izvan Zagreba koji prethodno nisu sudjelovali u projektnim radionicama u organizaciji nacionalnog sustava podrške, te posebno sudionicima izvan Zagreba koji sudjeluju i na godišnjoj konferenciji programa Obzor Europa 20. svibnja 2025.
Program radionice dostupan je ovdje, a registracije su otvorene zaključno s 14. svibnja 2025. do kraja dana.
Tijekom lipnja na YouTube kanalu Obzor Europa Hrvatska objavit će se video inačica ove radionice prilagođenu zainteresiranim prijaviteljima za sve klastere unutar drugog stupa programa Globalni izazovi i industrijska konkurentnost Europe.
Pročitaj višePROJEKT INNO2MARE PREDSTAVLJEN NA HRVATSKOM RADIJU, RADIO RIJECI U EMISIJI CAFFE EUROPA
Naša kolegica Nikolina Pomenić i profesor Saša Zelenika predsjenik Inovacijskog vijeća projekta INNO2MARE gostovali su u radijskoj emisiji Caffe Europa Radio Rijeke gdje su predstavili Horizon projekt INNO2MARE u kojem su PRIGODA i Sveučilište u Rijeci projektni partneri.
Profesor Zelenika prezentirao je centre inovacijske izvrsnosti Sveučilišta u Rijeci, pilot projekte koji se izrađuju unutar projekta i naglasio važnost Sveučilišta i samog projekta u privlačenju mladih za obrazovanje u tehnološkim strukama.
Kolegica Pomenić je predstavila aktivnosti i ulogu PRIGODE u projektu te rezultate projektnih aktivnosti vezanih za dionike maritimnog inovacijskog ekosusutava Jadranske Hrvatske sa naglaskom na Primorsko-goransku županiju.
Hrvatski radio Radio Rijeka prenosi:
Projekt Inno2mare dio je prestižnog programa Obzor Europa (Horizon Europe), a odobren je u iznimno snažnoj konkurenciji – među preko 100 prijava, izabrano ih je svega desetak.
Riječ je o velikom međunarodnom partnerstvu s ukupno 19 partnera iz Hrvatske, Slovenije i Belgije, a cilj mu je ojačati inovacijske kapacitete u maritimnim regijama te povezati znanstvenu zajednicu, poduzetnike i javne institucije.
Tri su glavna fokusa projekta:
- Digitalna sigurnost na brodovima, uključujući simulacije požara pomoću proširene stvarnosti,
- Zelena propulzija, s naglaskom na korištenje vodika i optimizaciju procesa,
- Autonomna plovila koja se samostalno kreću morem zahvaljujući naprednim algoritmima i umjetnoj inteligenciji.
Među hrvatskim partnerima nalaze se Sveučilište u Rijeci, uključujući Pomorski, Tehnički i Fakultet informatike, zatim Maritime Center of Excellence, MS Tech, Centar tehničke kulture Rijeka, te javna ustanova Prigoda.
Rijeka, kao inženjerski hub, pokazala se idealnim okruženjem za ovakav projekt. U regiji djeluje više desetaka tvrtki koje se bave projektiranjem brodova, a više od 70% njihovih proizvoda odlazi na izvozna tržišta.
„Nažalost, često se inovacije događaju u sjedištima stranih firmi, a ne ovdje. Ovakvi projekti mogu promijeniti tu dinamiku,“ rekla je Pomenić.
Projekt uključuje i snažan edukacijski element, s ciljem popularizacije tehničkih struka među mladima, ali i suradnje s realnim sektorom. Pritom se koristi postojeća infrastruktura kao što je Europski centar za digitalne inovacije (EDIH), gdje se konkretna rješenja razvijaju za potrebe i javnog i privatnog sektora.
„Jedan od glavnih izazova je privući nove generacije u struke budućnosti, a spajanje zelenih i digitalnih tehnologija upravo to može učiniti atraktivnijim,“ dodao je Zelenika.
Inno2mare je odličan primjer kako se znanost, gospodarstvo i institucije mogu povezati kroz europske projekte – s konkretnim rezultatima i dugoročnim utjecajem na regiju.
Kako su gosti emisije zaključili, Rijeka ima sve potrebne uvjete da postane mjesto gdje se ne samo proizvode inovacije, već i zadržavaju.”
Cijelu emisiju možete poslušati na linku: https://radio.hrt.hr/slusaonica/caffe-europa

Objavljene radne verzije radnih programa Obzor Europa za 2025. godinu
Europska komisija objavila je radne verzije radnih programa za Obzor Europa 2025., koji su dio trogodišnjeg paketa 2023.–2025. Službeno objavljivanje očekuje se u svibnju, no već sada su vidljive ključne promjene koje će oblikovati prioritete istraživačko-inovacijskog programa EU.
- Fokus na kompetitivnost i strateške tehnologije
Glavni naglasak stavljen je na jačanje europske kompetitivnosti, što će ostati prioritet i u završnim godinama programa – 2026. i 2027. Ovaj smjer nastavit će se i u novom okvirnom programu koji se očekuje na ljeto 2025. godine.
I dalje ostaju u fokusu zelena i digitalna tranzicija, a dodatno se uvodi novi mehanizam za podršku strateškim projektima:
- STEP – Strategic Technologies for Europe Platform
Novi “pečat izvrsnosti” dodjeljivat će se projektima iz područja digitalnih i čistih tehnologija te biotehnologije koji su dobili visoke ocjene, ali nisu ostvarili financiranje.
Radni programi za 2025. godinu donose niz novosti u načinu pripreme i prijave projekata:
- Kraći i manje preskriptivni programi – više fleksibilnosti za prijavitelje.
- Manji broj poziva koji financiraju samo jedan projekt – veća konkurentnost.
- Povećan broj dvostupanjskih poziva – s evaluacijom u dvije faze.
- Više od 35% poziva koristi lump sum financiranje – jednokratna isplata sredstava.
- Nastavak evaluacija na slijepo – anonimna ocjena prijava u prvoj fazi dvostupanjskih poziva.
Ove promjene imaju za cilj pojednostaviti prijavu, povećati učinkovitost financiranja i dodatno potaknuti projekte koji doprinose strateškoj autonomiji i tehnološkoj izvrsnosti Europe.
Radne verzije programa mogu se pronaći na POVEZNICI.
Izvor: https://research-and-innovation.ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA PGŽ – PRIGODA OBILJEŽILA DAN EUROPE U OPATIJI KONFERENCIJOM O BUDUĆNOSTI EUROPSKIH REGIJA TE REGIONALNOJ I KOHEZIJSKOJ POLITICI
U Vili Angiolina u Opatiji, 6. svibnja 2025., održana je konferencija “Shaping the role of the EU regions: Perspectives on the Future of Regional and Cohesion Policy in changing Europe“, posvećena budućnosti regionalne i kohezijske politike Europske unije. Događaj je organizirala Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije– PRIGODA, u suradnji s Gradom Opatijom i Jean Monnet Međusveučilišnim centrom izvrsnosti Opatija, povodom Dana Europe i 75. obljetnice Schumanove deklaracije.
Konferencija je privukla brojne visoke dužnosnike, uključujući predstavnike Europske komisije, veleposlanike Njemačke i Francuske u Hrvatskoj, regionalne stručnjake, strane i domaće studente. Sudionike je pozdravila ravnateljica Hrvatskog muzeja turizma, Nataša Ivančević, u ulozi domaćina.
Ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, Vedran Kružić, otvorio je konferenciju uvodnim govorom, istaknuvši važnost obilježavanja Dana Europe, ne samo zbog europskih sredstava, već i pozitivnih europskih vrijednosti koje su utkane u tkivo Primorsko-goranske županije. Kružić je naglasio značaj EU fondova iz kohezijske politike, koja predstavlja više od 52% ulaganja u manje razvijenim državama EU. Posebno je istaknuo procjenu kako se 80% investicija javnog sektora u Hrvatskoj financira iz europskih fondova te da će utjecaj korištenja Kohezijske politike u Hrvatskoj do 2030. biti oko 8% BDP-a. 
“Posebno nas raduje činjenica da je u posljednjih sedam godina u PGŽ privučeno više od 770 milijuna eura u različitim programima i projektima, uglavnom u infrastrukturu. Ponosan sam što mogu reći da je gotovo polovica tog iznosa stigla u našu regiju uz sudjelovanje Regionalne razvojne agencije PGŽ, što vidimo koliko su vrijedna ta sredstva za razvoj naših škola, sveučilišta, kvalitete života, zdravstvenog sustava, poduzetništva i inovacija”, rekao je Kružić koji je također podsjetio da je prije 20 godina Primorsko-goranska županija bila na oko 61% europskog standarda života, dok je danas na 87%.
“Decentralizacija, značajnija uloga regija, policentrični razvoj države te pametna specijalizacija regija uz primjenu konkretnih industrijskih politika, implementaciju naprednih tehnologija i stvaranja kvalitetnih poslova, koncepti su i izazovi koji će obilježiti budući razvoj naše regije u godinama koje dolaze a danas se za njih intenzivno pripremamo u PRIGODI”, zaključio je Kružić.

Voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Zrinka Ujević, istaknula je da je Hrvatskoj u okviru Kohezijske politike dodijeljeno 8 milijardi eura iz različitih fondova do 2027. godine, s ciljem smanjenja regionalnih razlika, razvoja regija i gradova, podrške klimatskoj neutralnosti i razvoja prometnih projekata. Ujević je također govorila o promjenama i prioritetima EU-a, posebno u kontekstu promijenjene geopolitičke situacije, koja nameće nove prioritete poput financiranja Ukrajine te ulaganja u obranu i sigurnost.
Veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj, Christian Hellbach,
naglasio je važnost kohezijske politike za europsko jedinstvo, ali i potrebu za njenom modernizacijom kako bi odgovorila na globalne promjene i nove prioritete, posebno u području sigurnosti, zelene i digitalne tranzicije. Posebno je naglasio važnost ulaganja u konkurentnost i otpornost, uz poštivanje regionalnog pristupa i potreba, te upozorio na opasnosti energetske ovisnosti i potrebu za razvojem zelene tehnologije. Na kraju, veleposlanik Hellbach je istaknuo važnost povjerenja mladih u Europu, što zahtijeva učinkovito djelovanje EU-a i pravednu raspodjelu.
Veleposlanik Francuske Republike u Republici Hrvatskoj, Fabien Guillaume Edmond Fieschi, podsjetio je na povijesnu ulogu Francuske u zagovaranju kohezijske politike, još od vremena predsjednika Komisije Jacquesa Delorsa. Veleposlanik Fieschi je naglasio da je kohezijska politika važna za postizanje ekonomske i socijalne kohezije te da je postala jedno od najvidljivijih postignuća Europe za građane. Također je upozorio na izazove s kojima se Europa suočava, uključujući potrebu za ulaganjem u konkurentnost, sigurnost, zelenu i digitalnu tranziciju, te naglasio ključnu ulogu regija u provedbi kohezijske politike.
Tijekom panel rasprave, u kojoj su osim veleposlanika Fieschija i predstavnice Europske komisije, Zrinke Ujević, sudjelovali i prof. dr. sc. Ana Meštrović sa Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija te prof. dr. Saša Zelenika, direktor projekta EDIH Adria i INNO2MARE inovacijskog savjeta Sveučilišta u Rijeci, raspravljalo se o prioritetima EU-a u novom financijskom razdoblju od 2028. do 2034. godine. Rasprava je obuhvatila potrebu za prilagodbom geopolitičkim promjenama, financiranje Ukrajine, ulaganja u obranu i sigurnost, te zelenu i digitalnu tranziciju s posebnim naglaskom na utjecaj umjetne intelignecije na društvo i poslovanje. Paneliti su u raspravi identificirali izazove poput demografskih promjena, odljeva mozgova, potrebe za stvaranjem kvalitetnih radnih mjesta, osiguranjem pristupačnog i priuštivog stanovanja te poboljšanjem obrazovnog i zdravstvenog sustava.

Konferencija je zaključena pozivom na nastavak dijaloga za modernizacijom kohezijske politike radi učinkovitijeg korištenja sredstava, uz regionalni pristup i pametnu specijalizaciju te provedbu konkretnih mjera za jačanje uloge regija u oblikovanju budućnosti Europe te osiguravanje pravednog i održivog razvoja za sve građane.
Uz konferenciju i posjet Gradu Opatiji veleposlanici Njemačke i Francuske posjetili su i Jean Monnet Međusveučilišni centar izvrsnosti Opatija koji ove godine obilježava petnaest godina od osnivanja. Riječ je o jedinom takvom centru u Opatiji koji se tijekom godina etablirao kao forum za promicanje interdisciplinarnih istraživanja i poučavanja u području europskih studija.
Pročitaj više
PRGIODA ORGANIZIRALA POSJET VELEPOSLANIKA FRANCUSKE I NJEMAČKE GRADU OPATIJI
Povodom obilježavanja Dana Europe, u organizaciji Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, 6. svibnja 2025. godine u Gradu Opatiji je održan sastanak na kojem su sudjelovali veleposlanik Njemačke, Nj. E. g. Fabien Guillaume Edmond Fieschi, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Francuske Republike u Hrvatskoj i Nj. E. g. Christian Hellbach, veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Hrvatskoj.
Veleposlanike su primili gradonačelnik Opatije Fernando Kirigin i zamjenica gradonačelnika Kristina Đukić. Na sastanku su sudjelovali i predstavnici Grada Opatije, Ana Brumnjak Iličić, voditeljica Odjela za odnose s javnošću, protokol i međunarodne odnose, te Emma Supperina, menadžerica za marketing Turističke zajednice Grada Opatije. U ime Regionalne razvojne agencije PGŽ-a (PRIGODA) sudjelovali su ravnatelj Vedran Kružić i viši stručni suradnik Srđan Kerčević. Kao članovi delegacije sastanku su prisustvovali i g. Igor Kolman, savjetnik za politike i voditelj Odjela za odnose s javnošću Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj, te g. Emmanuel Dagron-Halimi, prvi tajnik i savjetnik za medije Veleposlanstva Francuske Republike u Republici Hrvatskoj.
Tijekom sastanka veleposlanici su podijelili iskustva iz svojih zemalja i razgovarali o modelima uspješne suradnje između privatnog i javnog sektora u cilju razvoja inovativnih i održivih rješenja. Poseban naglasak stavljen je na izazove poput sezonalnosti turizma, pristupačnog stanovanja i uravnoteženog ekonomskog razvoja te osobito na modelima privlačenja posjetitelja izvan glavne turističke sezone, kao i inicijativama koje podržavaju ravnotežu između turizma i kvalitete života lokalnog stanovništva.
Uz bogatu opatijsku povijest, predstavljene su i brojne inicijative i projekti grada, poput Opatija, oaza zdravlja i blagostanja, koji nudi zdravstvene i wellness programe tijekom cijele godine, te događanjima poput Retro Opatije, Festivala čokolade i Opatija Adventa. Veleposlanici su istaknuli slične prakse u Francuskoj i Njemačkoj, ukazujući na važnost kulturne baštine i kreativnog pristupa u promociji turističkih destinacija. Ravnatelj Kružić istaknuo je vrlo kvalitetnu dugogodišnju suradnju s francuskim gradovima i regijama, poput grada Nice s kojima PRIGODA, ali i grad Opatija surađuju u području inovativnih oblika obrazovanja mladih u turizmu i ugostiteljstvu.
Unatoč turističkom uspjehu i visokom stupnju razvijenosti, kao i mnoge turističke destinacije, Opatija se suočava s izazovima poput visoke cijene nekretnina, što otežava život lokalnom stanovništvu, osobito mladim obiteljima. Grad aktivno radi na modelima pristupačnog stanovanja kako bi se osigurao kontinuirani život kroz sva godišnja doba, osobito zimi. Razgovor je također obuhvatio izazove poput gentrifikacije, visokih cijena nekretnina i održivih modela stanovanja. Slični izazovi i trendovi prisutni su i u mnogobrojnim francuskim i njemačkim regijama, zbog čega je nužna primjena inovativnih pristupa koji mogu poslužiti kao inspiracija za buduće urbanističke i demografske politike, a na važnost suočavanja s tim izazovima ukazuje i činjenica da je priuštivo stanovanje postalo je jedan od prioriteta Europske komisije.
U sklopu diskusije o diversifikaciji gospodarstva, naglasak je stavljen na privlačenje novih industrija i ulaganja u obrazovanje kako bi se stvorilo snažno središte s ponudom kvalitetnih radnih mjesta, a jedna od važnijih tema sastanka bilo je i pitanje mobilnosti u odnosu na regionalno središte- grad Rijeku te mogućnostima za uvođenje novih modela prijevoza koji bi osigurali bolju povezanost ovih dvaju gradova, ali i šire područje Liburnije i ostatka Primorsko-goranske županije.
Sastanak je zaključen razmjenom primjera uspješnih projekata koji podupiru tehnološki razvoj, održivu ekonomiju te povećanje konkurentnosti na europskom tržištu.
Nakon posjeta Gradu Opatiji veleposlanici Njemačke i Francuske posjetili su Jean Monnet Međusveučilišni centar izvrsnosti Opatija koji ove godine obilježava petnaest godina od osnivanja. Riječ je o jedinom takvom centru u Opatiji koji se tijekom godina etablirao kao forum za promicanje interdisciplinarnih istraživanja i poučavanja u području europskih studija.



