EU fondovi

Razvoj gospodarstva u fokusu drugog Foruma jedinica lokalne samouprave brdsko-planinskih i potpomognutih područja u Delnicama

U tjednu obilježavanja Dana Gorskog kotara, u organizaciji Grada Delnice i Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije u Delnicama je održan Drugi Forum jedinica lokalne samouprave brdsko-planinskih i potpomognutih područja Republike Hrvatske na kojem su održana predavanja i panel rasprave usmjerene na teme razvoja gospodarstva.

Nakon uvodnih riječi predstavnika domaćina, delničke gradonačelnice Katarine Mihelčić, zaželjevši dobrodošlicu svim sudionicima u Radničkom domu, zamjenik župana Primorsko-goranske županije Petar Mamula poručio je kako se o problematici brdsko-planinskih područja nedovoljno govori i da se susjedne zemlje jednako tako suočavaju s istim izazovima.

„Problemi su isti i kod nas i kod Slovenaca i kod Austrijanaca, Švicaraca i Talijana. To su područja u kojima je teško provoditi određene gospodarske djelatnosti, u kojima se teško baviti poljoprivredom gdje su klimatski uvjeti ponešto oštriji nego u nizinama u kojima živi veliki broj stanovnika. To su područja iz kojih mladi ljudi odlaze u urbane centre gdje se pruža sve ono što mladim ljudima odgovara. Samo je jedna stvar različita – različit je pristup tih zemalja u rješavanju problema brdsko-planinskih područja u odnosu na pristup Republike Hrvatske“, rekao je zamjenik istaknuvši da je razlika u zakonima i ulaganjima novčanih sredstava da bi se zadržao život na tim prostorima.

U ime Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike nazočne je najprije pozdravio  državni tajnik Ivan Vidiš, napomenuvši kako je depopulacija opći problem i znatno razvijenijih društava pa će, primjerice, španjolska pokrajina Castilla po naseljenosti uskoro biti jednaka ruralnim dijelovima Finske.

Robert Blažinović, p.o. ravnatelja Uprave za poduzetništvo i obrt Ministarstva gospodarstva, najavio je nekoliko noviteta koji bi trebali pripomoći razvoju brdsko-planinskih i općenito ruralnih područja.

Ivan Bota, ravnatelj Uprave za regionalni razvoj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, rekao je da je u posljednjih osam godina iz nacionalnih, dakle ne EU sredstava, na brdsko-planinska područja usmjereno 260 milijuna eura, prije šest godina pokrenuto je šest velikih regionalnih programa, a u okviru EU fondova u pripremi je nova financijska injekcija vrijedna 470 milijuna eura namijenjena isključivo brdsko-planinskim područjima.

Forum je ujedno bio prilika za razgovor o utjecaju poticaja na razvoj gospodarstva kao i inovativnim projektima transformacija takvih područja. Tako se moglo čuti i da je kvalitetno radno mjesto najbolji motiv osiguranja života u brdsko-planinskim područjima, a predstavljeni su brojni uspješni primjeri razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini. Direktor EDIH Adria Damir Medved održao je prezentaciju oinovativnim projektima transformacije brdsko-planinskih područja i primjeni najnovijih tehnologija, dok je Adem Ibrahimović, vršitelj dužnosti direktora Poduzetničkog inkubatora Kočevje predstavio Kočevje kao primjer dobre prakse u privlačenju stranih investitora i otvaranju proizvodnih pogona koji mijenjaju kvalitetu života sanovništva i potiču zapošljavanje.

Uz predstavnike Ministarstava, brojnih predstavnika jedinica lokalnih samouprava, regionalnih razvojnih agencija iz hrvatskih županija i partnera, u panel raspravama, u ime Primorsko-goranske županije sudjelovali su pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Ljudevit Krpan te pročelnica UO za pomorsko dobro, promet i veze Izabela Linčić Mužić.

PREDSTAVLJENO ISTRAŽIVANJE O KVALITETI ŽIVOTA U PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI- U NAŠOJ REGIJI GRAĐANI ŽIVE KVALITETNIJE OD HRVATSKOG PROSJEKA!

„Istraživanje kvalitete života u našoj regiji  još je jedan dokaz u prilog tvrdnji kako  je najvažnije tržište svake regije – tržište rada. Lokalno tržište rada, ponuda kvalitetnih poslova te visoka razina znanja i kompetencija ljudi  ključni su za unapređenje kvalitete života nekog područja“. S ovim je riječima ravnatelj Regionalne razvojne agencija PRIGODA otvorio izvrsno posjećenu konferenciju.

Na Filozofskm fakultetu Sveučilišta u Rijeci, 16. listopada 2024. godine, Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u Primorsko-goranskoj županiji. Događaj pod nazivom  “Regija poželjna za život i rad- predstavljanje istraživanja o kvaliteti života u Primorsko-goranskoj županiji” Regionalna razvojna agencija PGŽ organizirala je u okviru inicijative Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije “Dani otvorenih vrata EU projekata”, a uoči Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti (17. listopada) i Svjetskog dana informiranja o pitanjima razvoja (24. listopada).

Na konferenciji su se uvodno obratili ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ, Vedran Kružić, prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju riječkog Filozofskog fakulteta, izv. prof. dr. sc. Tamara Mohorić te pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Primorsko-goranske županije, prof. dr. sc. Ljudevit Krpan.

Pročelnik Krpan, u prepunoj fakultetskoj dvorani, pozdravio je sudionike u ime Župana Zlatka Komadine te istaknuo da su se ovim istraživanjem htjeli potvrditi statistički podatci koji pokazuju da je Primorsko-goranska županija među 20% najrazvijenijih hrvatskih županija, ali koja isto tako bilježi i značajan demografski pad, prema posljednjem popisu stanovništva. “Htjeli smo vidjeti što naše građane najviše muči, odnosno koje su to domene života koji utječu na iseljavanje stanovništva iz naše županije” poručio je je pročelnik Krpan istaknuvši da ovo istraživanje pokazuje koje su naše snage, a koja područja za daljnji napredak.

Ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ Kružić predstavio je glavne rezultate istraživanja koje je izrađeno u drugoj polovici prošle godine na reprezentativnom uzorku od 1.200 stanovnika Primorsko-goranske županije u četiri mikroregije: Priobalje, Otoci i Gorski kotar te u grad Rijeka, što predstavlja prvo takvo istraživanje provedeno u Hrvatskoj, na razini županija, odnosno NUTS 3 razini. “Najjači smo po kvaliteti obrazovanja i zdravstvenih usluga, koja je daleko bolja od hrvatskog prosjeka“, istaknuo je ravnatelj Kružić te upozorio i na najslabije točke, primjerice da čak 16 posto stanovnika Primorsko-goranske županije živi na rubu ili ispod granice siromaštva te im je potrebna ozbiljna pomoć. Istraživanje je pokazalo i upozoravajući rast međusobnog nepovjerenja u malim sredinama, u kojima treba razvijati programe koji bi zadržali domicilno stanovništvo.  Jedan od najvećih problema je dostupnost stanovanja i za mlade izrazito nepovoljno stambeno tržište. Javne politike stoga treba usmjeriti na rješavanje problema stanovanja i na ponudu dobrih poslova. Među ispitivanim parametrima, istaknula se još jedna posebnost stanovništva PGŽ- neaktivnost.

““Regionalna razvojna agencija PGŽ do danas je koordinirala  pripremu, prijavu i provedbu  50-tak EU projekata u vrijednosti višoj od 110 milijuna € na području cijele regije.  Želja nam je kontinuirano pratiti rezultat nacionalnih, regionalnih i lokalnih politika na kvalitetu života stanovnika naše regije i mikroregija. S obzirom da smo na početku nove EU financijske perspektive, želimo pratiti reflektira li se realizacija mnogih programa i projekata financiranih EU fondovima na kvalitetu života građana, podiže li se kvaliteta javnih usluga koje pružaju komunalne tvrtke, lokalna i regionalna samouprava te želimo pratiti kvalitetu integracije sve većeg broja stranih radnika koji dolaze živjeti i raditi na naše područje.  Za sada to radimo jedini u Hrvatskoj kroz ovaj koncept“, rekao je ravnatelj Kružić.

Rezultati istraživanja potvrđuju da se u našoj Županiji živi kvalitetnije od hrvatskog prosjeka. Poglavito su optimistični mladi i samozaposleni ljudi. Optimizam naših građana viši je od hrvatskog ali i EU prosjeka što je pozitivna vijest za gospodarstvo, tržište rada i privlačenje investitora.  Isto tako, vidljivo je u kojim mikroregijama postoji potreba za dodatnim intervencijama i poboljšanja pojedinih javnih ili komunalnih usluga. Posebno se ističe potreba značajnih intervencija u podizanje kvalitete i standarda života u Gorskom kotaru gdje se  ključne mjere očekuju od Vlade RH.

U drugom dijelu konferencije predstavljeno je i nekoliko uspješnih projekata koji su financirani EU sredstvima, koji se provode u primorsko-goranskim mikroregijama, s naglaskom na to kako isti utječu na kvalitetu života građana i građanki.

Tako je Iris Bruketa, savjetnica za turizam, konkurentnost i projekte II u Upravnom odjelu za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije predstavila županijski EU projekt “CYROS- Provedba, u programskom području, EUSAIR Jadransko-jonske biciklističke rute za održivi turizam”. Projekt potiče jačanje suradnje u sektoru pomorskog prometa, implementirajući integriranu mobilnost putnika, posebno u odnosu na sektor turizma koji se temelji na alternativnim, multimodalnim, održivim  i atraktivnijim rješenjima mobilnosti koji bi zamijenili korištenje privatnog prijevoza.

Vlasta Linić, pomoćnica pročelnice Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade Grada Rijeke, predstavila je rezultate projekta „Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt“, odnosno Dječju kuću i novu Gradsku knjižnicu Rijeka, kao naznačajnije investicije u kulturu na području Rijeke, ali i cijele Hrvatske.

Kroz projekte Elektroindustrijske i obrtničke škole Rijeka, “ RCK KaRijERA” i “KaRijeERA i JA”, Ratko Božić, voditelj nastave, prikazao je upostavu Regionalnog centra kompetentnosti u podsektoru elektrotehnike i računalstva, kojim su poboljšali kvalitetu obrazovanja i osposobljavanja učenika i odgojno obrazovnih radnika u ustanovama za strukovno obrazovanje.

Gradonačelnik Čabra, Antonio Dražović, predstavio je ESF + projekt Želi pomoć!, kojim se pružaju usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu osobama starijim od 65 godina i odraslim osobama s invaliditetom.

Tehnički direktor, tvrtke PONIKVE EKO OTOK KRK, Dejan Kosić, predstavio je Obzor Europa projekt “In-No-Plastic (Inovativni pristupi prevenciji, uklanjanju i ponovnoj uporabi morskog plastičnog otpada)”, čiji je cilj razviti i demonstrirati tehnologije čišćenja nano, mikro i makro plastike u vodnom ekosustavu.

Predstavljeno istraživanje alat je koji nadopunjuje do sada razvijen koncept praćenja stotinu ključnih pokazatelja svih 36 primorsko-goranskih općina i gradova, koji je primio značajna priznanja stručnjaka OECD-a, čija članica Hrvatska nastoji postati, kao primjer najbolje prakse praćenja standarda i kvalitete života na lokalnoj razini.

Iz medija:

https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/kvaliteta-zivota-u-pgz-najbolji-smo-po-zdravstvu-i-obrazovanju-no-cak-16-posto-stanovnika-zupanije-zivi-u-siromastvu-11811495 

https://www.novilist.hr/rijeka-regija/nasi-ljudi-zadovoljniji-su-cak-i-od-nijemaca-kvaliteta-zivota-u-pgz-u-ipak-nije-tako-losa/