Category: EU fondovi

Produljen rok za dostavu projektnih prijedloga u okviru poziva CEF-Digital do 20.4.2022.

Europska izvršna agencija za zdravlje i digitalno gospodarstvo (HaDEA) objavila je informaciju da je rok za prijavu na prvi skup poziva za dostavu prijedloga projekata u sklopu Digitalnog programa Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility, CEF) produljen do 20. travnja 2022. godine.

Program ima planirani proračun od 258 milijuna eura za poboljšanje europskih infrastruktura za digitalno povezivanje, posebno gigabitnih i 5G mreža diljem Unije, te doprinos digitalnoj transformaciji Europe. Više o 11 objavljenih poziva, dostupno je na stanicama PRIGODE, ovdje.

Pročitaj više
U NAJAVI EU NATJEČAJ “TEHNIČKA POMOĆ ZA PROJEKTE NOVOG EUROPSKOG BAUHAUSA”

Poziv na dostavu projektnih prijedloga kojim se osigurava tehnička podrška lokalnim inicijativama Novoga Europskoga Bauhausa (Support to New European Bauhaus Local Initiatives) planira se pokrenuti 30. ožujka 2022. godine.

Novi Europski Bauhaus je  inicijativa koja ima za cilj povezati europski Zeleni plan s prostorima u kojima živimo i načinom na koji bismo željeli živjeti zajedno, poštujući planet i čuvajući prirodu. Njegova ambicija je umrežiti struke, ali i građane s ciljem transformacije i prilagodbe gradova u lijepa, održiva i uključiva mjesta. Obnova postojeće infrastrukture, brownfield investicije te transformacija životnog okruženja i životnih stilova bazira se na tri temeljne vrijednosti:

  • održivost, od klimatskih ciljeva do kružnosti i bioraznolikosti,
  • estetika, kvaliteta doživljaja i stila, izvan funkcionalnosti,
  • uključenost, uključujući dostupnost i priuštivost.

Cilj je promovirati projekte koje vode lokalne javne vlasti i doprinose Novom europskom Bauhausu u sljedeća četiri područja djelovanja:

  1. Obnova postojećih zgrada i javnih prostora u duhu kružnosti i ugljične neutralnosti;
  2. Očuvanje i transformacija kulturne baštine;
  3. Adaptacija i transformacija zgrada za pristupačna stambena rješenja;
  4. Regeneracija urbanih ili ruralnih prostora.

Ovaj poziv namijenjen je jedinicama lokalne i regionalne samouprave (npr. gradovi, mjesta, četvrti, županije) kao i aglomeracije, skupine općina i funkcionalna područja (uključujući prekogranična područja) koja imaju manje od manje od 100.000 stanovnika (unutar grupe svaka od općina mora imati manje od 100.000 stanovnika). Također, potrebno je zadovoljiti kriterij isključenja dvostrukog financiranja, odnosno JLS ne može već primati sličnu potporu EU-a.

Važno je da projekt doprinosi barem jednom od četiri područje djelovanja i da adresira sve tri temeljne vrijednosti Novog Europskog Bauhausa – održivost, estetiku i uključenost.

Rok za predaju prijave je 23. svibnja 2022. godine u 17.00 CET.

Više informacija potražite na poveznici [Link].

Odabrat će se 20 projekata koji će dobiti stručnu i savjetodavnu potporu od strane interdisciplinarnih stručnjaka putem Programa tehničke pomoći, uključujući:

  • Procjenu potreba: Stručnjaci će izvršiti procjenu specifičnih potreba predviđenog projekta Novi europski Bauhaus i razviti planove tehničke pomoći uz prilagođenu podršku.
  • Usluge podrške: Stručnjaci će pružiti najsuvremeniji razvoj i planiranje projekta, uključivanje dionika (npr. mapiranje dionika, angažman građana) i tehničke savjete (npr. procjene troškova, strategije financiranja, pravni savjet), u skladu s identificiranim potrebama .
  • Plan provedbe: Stručnjaci će podržati korisnike u inkubaciji projekta prema detaljnom planu puta koji će usmjeravati i omogućiti provedbu njihove ideje.

Konkretno, stručnost na koju pobjednički projekti mogu računati uključivat će:

  • Različite metodologije i kutije alata za kombiniranje prirode, kulture, uključivanja i umjetnosti u dizajnu mjesta i zgrada pogodnih za život;
  • Iskusni koordinatori projekta i stručnjaci na visokoj razini za održiva mjesta pogodna za život i angažman dionika (npr. digitalno omogućene antropološke metode koje se temelje na podacima);
  • Izrada projektnih prijedloga temeljenih na najboljim u klasi, sudjelovanju, planiranju i praksi razvoja projekata.

Iskustva pobjedničkih projekata bit će objedinjena u kutiji alata kako bi se osigurao nacrt i daljnje smjernice budućim vlasnicima projekata o tome kako integrirati načela NEB-a.

Izvor: https://mpgi.gov.hr/vijesti-8/novi-europski-bauhaus-neb-odabir-i-dodjela-nagrada/11918 

Pročitaj više
Rijeka najveće gradilište u Hrvatskoj

Realizacija strateških razvojnih projekata značajno će izmijeniti izgled grada Rijeke, ali u velikoj mjeri utjecati i na razvoj gospodarstva, posebno u području lučkog prometa, logistike i transporta, uz razvoj pratećih industrija i usluga, kao i u sektoru nautičkog turizma u kojemu će Rijeka zauzeti jedno od vodećih mjesta na jadranskoj obali, naročito kada je riječ o segmentu većih plovila i razvoju novih tehnologija u pomorstvu i zaštiti okoliša. Većina projekata sufinancirana je sredstvima Europske unije.

Najznačajniji projekt u sektoru pomorstva i prometa je NOVI KONTEJNERSKI TERMINAL NA ZAGREBAČKOJ OBALI, za koji je nedavno potpisan koncesijski ugovor s tvrtkom Rijeka Gateway. Procijenjena ukupna vrijednost koncesije, koja je potpisana na rok od 50 godina je 20,5 milijardi kuna. Koncesionar je dužan izgraditi dodatnih 280 m obale, te potpuno opremiti terminal, od vodovoda, odvodnje, električne mreže i telekomunikacija do zgrada i operativnih površina, kontejnerskih obalnih mostova, dizalica i ostale opreme neophodne za redovno poslovanje terminala. Vrijednost tih ulaganja procjenjuje se na oko 200 milijuna eura. Planira se zaposliti između 300 i 400 ljudi.

Slijedi projekt IZGRADNJE DRŽAVNE CESTE DC403, investiciju vrijednu pola milijarde kuna. Cesta će spajati terminal s riječkom zaobilaznicom, odnosno autocestom A7, koja predstavlja dio TEN-T mreže europskih prometnih koridora. Prometnicom će se ostvariti direktna veza između luke i TEN-T mrežu, ali i poboljšati regionalna i lokalna mobilnost, te povećati sigurnost prometa. Naime, rasteretit će se gradska cesta u smislu svakodnevnog prometovanja zapadnim dijelom grada.

U partnerstvu s Lučkom upravom Rijeka HŽ infrastruktura provodi projekt UNAPRJEĐENJE INFRASTRUKTURE U LUCI RIJEKA  – KONTEJNERSKI TERMINAL ZAGREBAČKO PRISTANIŠTE. Radovi na projektu već su izvršeni. Riječ je o projektu vrijednosti 25,2  milijuna eura, koji se sufinancira iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Projekt se provodio u tri faze: 1. rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka, 2. izrada priključka kolosiječnih postrojenja i izgradnja kabelske kanalizacije u području spoja rekonstruiranih kolosijeka teretnog kolodvora Rijeka i terminala na postojeće stanje, 3. izgradnja četiri kolosijeka duljine 400 m na novom dijelu kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu te dva kolosijeka za portalne dizalice.

Važno je izdvojiti još jedan projekt HŽ infrastrukture IZGRADNJA DVOKOLOSIJEČNE PRUGE OD ŠKRLJEVA DO JURDANA kroz Rijeku. Procijenjena vrijednost radova je oko 2,2 milijarde kuna, a u tijeku je priprema studijske i projektne dokumentacije. Ovim projektom brzina prometovanja povećat će se do 80 km/h, a povećat će se i propusna moć pruge te povećati broj prigradskih putničkih vlakova.

Izgled Rijeke u najvećoj mjeri izmijenit će projekt IZGRADNJE LUKE NAUTIČKOG TURIZMA U PORTO BAROŠU, ACI marine Rijeka. Marina će imati 260 vezova te niz pratećih sadržaja i usluga. U izgradnju luke i pratećih sadržaja tvrtka ACI-GITONE, investirat će oko 363 milijuna kuna, što predstavlja najveće ulaganje u nautički turizam posljednjih desetljeća.

Svi navedeni projekti transformirat će Rijeku u smjeru razvoja lučkog prometa, logistike i transporta, razvoja industrije novih tehnologija, te nautičkog turizma, čime će Rijeka biti pozicionirana na kartu najznačajnijih luka Mediterana.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Kohezijska politika EU-a: više od 1,5 milijuna projekata koje financira EU dostupno je na novoj javnoj platformi

Europska komisija je na početku 8. kohezijskog foruma pokrenula javnu internetsku platformu Kohesio na kojoj su prikupljene sve informacije o više od 1,5 milijuna projekata u svih 27 država članica financiranih iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijskog fonda i Europskog socijalnog fonda (ESF) od 2014.

To je prvi put da se stvara i stavlja javnosti na raspolaganje takva sveobuhvatna platforma s podacima o projektima, koja će biti dostupna na svim jezicima EU-a. Za njezinu uspostavu potrebna je bila bliska suradnja s upravljačkim tijelima u državama članicama ili regijama jer kohezijskim projektima upravljaju nacionalna i regionalna tijela.

Više na poveznici.

Izvor: https://croatia.representation.ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Hrvatska poslala zahtjev za plaćanje 700 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost

Europska komisija je od Republike Hrvatske zaprimila prvi zahtjev u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost za isplatu financijske potpore u iznosu od 700 milijuna EUR (bez pretfinanciranja).

Ukupni plan Hrvatske za oporavak i otpornost financirat će se bespovratnim sredstvima u iznosu od 6,3 milijarde eura. Plaćanja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost temelje se na uspješnoj provedbi i ovise o tome hoće li Hrvatska provesti ulaganja i reforme navedene u njezinu planu za oporavak i otpornost. Prvi zahtjev za plaćanje odnosi se na 34 ključne etape i ciljne vrijednosti kojima je obuhvaćeno nekoliko reformi u područjima zdravstva, socijalne politike, obrazovanja odraslih, borbe protiv korupcije, revizije i kontrole, borbe protiv pranja novca, energetike, prometa, gospodarenja vodama i otpadom te energetske učinkovitosti zgrada.

Europska komisija ima rok od dva mjeseca da ocijeni zahtjev. Zatim će Gospodarskom i financijskom odboru Vijeća poslati preliminarnu procjenu ostvarenja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti potrebnih za isplatu Hrvatskoj.

Izvor: https://croatia.representation.ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Na raspolaganju 1,3 milijardi kuna putem aktualnih natječaja Programa ruralnog razvoja

Objavljeno je 15 natječaja iz Programa ruralnog razvoja ukupne vrijednosti 1,3 milijarde kuna, osiguranih za ulaganja u sektore od strateške važnosti za hrvatsku poljoprivredu, pri čemu se nude brojne investicijske mogućnosti, između ostalog, za posebno osjetljiv sektor stočarstva.

Za ulaganja u tov svinja osigurano je 200 milijuna kuna, dok je za izgradnju/rekonstrukciju i opremanje objekata za životinje s izmuzištem u sektoru mliječnog govedarstva osigurano 150 milijuna. Za stočarski sektor osigurano je i 67 milijuna kuna za zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva.

Također, osigurana su sredstva za strateški značajna ulaganja u skladišne kapacitete za žitarice i uljarice u iznosu od 250 milijuna kuna, za investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja 150 milijuna kuna te za sjemensku i rasadničarsku proizvodnju 70 milijuna kuna.

Za ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije osigurana su sredstva iz Instrumenta Europske unije za oporavak (EURI) u iznosu većem od 141 milijuna kuna.

Za pomoć potresom pogođenim poljoprivrednicima na Banovini, kreirana su tri ubrzana natječaja Mjere 5, pri čemu je posljednji u tijeku, vrijedan 100 milijuna kuna. Uz to, otvoren je i Natječaj vrijedan 20 milijuna kuna za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog elementarnim i prirodnim nepogodama koje ne uključuju potres.

Dodatno, u svrhu povećanja učinkovitosti u predindustrijskoj preradi drva otvoren je Natječaj vrijedan 147 milijuna kuna, za potporu lokalnim akcijskim grupama tri natječaja ukupne vrijednosti veće od 23 milijuna kuna, kao i Natječaj vrijedan 3 milijuna kuna uz pomoć kojeg će se poljoprivrednicima pružiti potpora za sudjelovanje u sustavima kvalitete. Otvoren je i natječaj za Mjeru koja se odnosi na očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi u cilju očuvanja genetskih resursa i očuvanja tradicionalnih biljnih i životinjskih vrsta koje su u opasnosti od izumiranja, za što su osigurana sredstva u iznosu od 10 milijuna kuna.

Izvor: https://ruralnirazvoj.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Nacrt Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje do 2030. godine

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi javno savjetovanje o Nacrtu Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje do 2030. godine. Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti putem portala eSavjetovanja najkasnije do 22. ožujka 2022.

Program donosi okvir za poticanje energetske i sveobuhvatne obnove zgrada javnog sektora u Hrvatskoj u razdoblju do 2030. godine te model i plan provedbe za prvo trogodišnje razdoblje od 2022. do 2024. godine.

Program se odnosi na segment zgrada javnog sektora, koje predstavljaju 27,4% ukupnog nestambenog fonda odnosno 9,5% ukupnog fonda zgrada u Republici Hrvatskoj.

Fokus Programa je na zgradama s najlošijim energetskim svojstvima (energetskog razreda po Q“H,nd D ili lošijeg u kontinentalnoj te C ili lošijeg u primorskoj Hrvatskoj) a njime se predviđa nekoliko kategorija obnove:

  • Integralna energetska obnova – obuhvaća kombinaciju više mjera energetske obnove, a obavezno uključuje jednu ili više mjera na ovojnici zgrade kojima se postiže ušteda u godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje (QH,nd) od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove;
    • Integralna energetska obnova iznimno može obuhvaćati samo jednu mjeru na ovojnici ako ona rezultira uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) na godišnjoj razini od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove
  • Dubinska obnova – obuhvaća mjere energetske učinkovitosti na ovojnici i tehničkim sustavima te rezultira uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) i primarne energije  (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove.
  • Sveobuhvatna obnova obuhvaća optimalne mjere unapređenja postojećeg stanja zgrade te osim energetske obnove zgrade uključuje mjere poput:
    • povećanja sigurnosti u slučaju požara,
    • mjere za osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta te
    • mjere za unaprjeđenje ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti  zgrade, posebice radi povećanja potresne otpornosti zgrade, a može uključivati i druge mjere kojima se unaprjeđuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu.

Više na  poveznici.

Izvor: https://mpgi.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljeno 8 poziva u okviru programa EU za zdravlje

Europska komisija je, u suradnji s Europskom zdravstvenom i digitalnom izvršnom agencijom, objavila osam novih poziva u okviru radnoga programa za 2022. godinu, a koji se financiraju iz programa EU za zdravlje (EU4Health). Pozivi će se usredotočiti između ostalog na inovativne pristupe probiru raka, nezaraznim bolestima (NCD), mentalnom zdravlju, zdravstvenoj tehnologiji i radnoj snazi. Ukupna vrijednost svih poziva iznosi 107,3 miijuna EUR. 

Pozivi su dostpni putem EU Funding and Tenders Opportunities portala:

  • EU4H-2022-PJ-01 – Poziv za podnošenje prijedloga za praćenje i jačanje provedbe inovativnih pristupa probiru raka prostate, pluća i želuca na razini Unije
  • EU4H-2022-PJ-02 – Poziv za podnošenje prijedloga za prevenciju NCD – druge NCD (različite od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa)
  • EU4H-2022-PJ-03 – Poziv za podnošenje prijedloga za promicanje mentalnog zdravlja
  • EU4H-2022-PJ-04 – Poziv na dostavu prijedloga za potporu provedbi Uredbe o procjeni zdravstvene tehnologije – obuka pacijenata i kliničkih stručnjaka koji doprinose zajedničkim aktivnostima procjene zdravstvene tehnologije
  • EU4H-2022-PJ-05 – Poziv za podnošenje prijedloga za podršku povećanju kapaciteta prijavljenih tijela za medicinske uređaje
  • EU4H-2022-PJ-06 – Poziv za podnošenje prijedloga za pružanje obuke za zdravstvene djelatnike uključujući digitalne vještine
  • EU4H-2022-PJ-07 – Poziv za podnošenje prijedloga za potporu državama članicama i drugim relevantnim akterima u provedbi relevantnih rezultata inovativnih istraživanja javnog zdravlja u vezi s cijepljenjem protiv COVID-19
  • EU4H-2022-PJ-08 – Poziv za podnošenje prijedloga za razvoj značajki ranog upozorenja i smjernica u području određivanja cijena putem baze podataka EURIPID, na temelju slučajeva konkurencije

Rok za prijavu je 25. svibnja 2022. godine. 

Više informacija o ciljevima poziva kao i svrsi poziva dostuno je u radnom programu EU za zdravlje programa na poveznici.

Za uspješnu prijavu poziva održana je i informativna radinica za sve potencijalne prijavitelje, a više informacija nalazi se u snimci radionice kojoj možete pristupiti putem poveznice te unosom lozinke@Hpp_webinar2022.

Snimak informativne radionice HADEA

Prezentacije s informativne radionice za prijavu dostupne su u nastavku:

1. EU4Health Work Programme 2022

2. Administrative aspects of action grants

3. Cancer

4. Prevention of NCDs 

5. Promoting mental health

6. Health technology assessment

7. Notified bodies for medical devices

8. Training for health workforce

9. Innovative public health research

10. Financial aspects of action grants

Pročitaj više
Najava LIFE natječaja za 2022. godinu

Očekuje se da će svi LIFE pozivi za projektne prijedloge 2022. biti objavljeni na Funding & Tenders opportunities portalu 17. svibnja 2022.

Predviđeni su sljedeći rokovi za dostavu projektnih prijedloga:

  • Projekti standardnih djelovanja (SAP-ovi) za potprograme Kružno gospodarstvo i kvaliteta života, Priroda i bioraznolikost, Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama: 4. listopada 2022.
  • LIFE Akcijske potpore za potprogram Prijelaz na čistu energiju: 16. studenog 2022.
  • Strateški integrirani projekti (SIP-ovi) i Strateški projekti za prirodu (SNAP-ovi):
    –   Konceptni sažeci: 8. rujna 2022.
    –   Cjeloviti prijedlozi: 7. ožujka 2023.
  • Priprema tehničke pomoći za SIPove i SNAPove: 8. rujna 2022.
  • Specifični operativni ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava (SGA OG) za neprofitne subjekte: 21. rujna 2022.

Izvor: https://lifeprogramhrvatska.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Potpisan ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji i prenamjeni zgrade Energane u inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju

Glavni cilj EU projekta Energana – Inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju je jačanje konkurentnosti i poticanje rasta i razvoja novoosnovanih i postojećih malih i srednjih poduzeća u informatičko tehnološkom sektoru i kreativnim tehnologijama na području Urbane aglomeracije Rijeka, kroz suvremenu poduzetničku infrastrukturu koja uključuje inkubaciju i umrežavanje poduzetnika u ciljanim industrijama.

Energana je primarno namijenjena poduzetnicima početnicima i poduzetnicima u fazi rasta u IT i kreativnim industrijama te povezanim područjima, zatim startupovima proizašlima iz programa Startup inkubatora, no aktivnosti inkubatora orijentirane su i na studente, učenike srednjih škola, umjetnike, ustanove iz područja obrazovanja i kulture te znanstvene i visokoškolske institucije.

Korisnici Energane će kroz integrirane aktivnosti dobiti podršku u razvoju novih proizvoda i usluga, umrežavanju, internacionalizaciji i traženju izvora financiranja.

Ugovor o izvođenju građevinskih radova na rekonstrukciji i prenamjeni zgrade Energane potpisali su riječki gradonačelnik Marko Filipović i Stipe Gulić, predstavnik izvođača radova – zajednice ponuditelja Lavčević d.d. i Lavčević-inženjering d.o.o.

Ukupna vrijednost projekta Energana – Inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju iznosi 46.315.956 kuna, od čega je 31.468.168 kuna sufinancirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj – Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija 2014.- 2020.’ putem mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam), a 2.776.603 kuna od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.rijeka.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više