Prigoda.hr Prigoda.hr
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
      • Informacije i dokumenti
      • Transparentni proračun
      • Partnerstvo
      • Projekti agencije
      • O županiji
        • Položaj i prostor
        • Stanovništvo i ljudski potencijali
        • Obrazovna struktura stanovništva
        • Gospodarstvo
        • Konkurentnost
    • EU Fondovi
      • VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR 2021.-2027.
      • Najveći EU projekti u Primorsko-goranskoj županiji
        • Prometna i lučka infrastruktura
          • RIBARSKA LUKA KRK
          • Rekonstrukcija gata Pumpurela u luci Rab – ribarska luka
          • Dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška
          • Sanacija i produženje pristana u luci Unije
          • Rekonstrukcija i dogradnja luke Cres
          • Dogradnja luke Crikvenica
          • Projekt dogradnje i rekonstrukcije luke Baška
          • Nabava novih autobusa u Gradu Rijeci
          • Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala
          • Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici
          • Podizanje konkurentnosti željeznice i luke Rijeka
          • Projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka
        • Komunalna infrastruktura
          • Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka
          • Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka
          • Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce
          • POBOLJŠANJE VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE DELNICE, FUŽINE, BROD MORAVICE
          • PROJEKT POBOLJŠANJA VODNOKOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE CRES, MARTINŠĆICA, NEREZINE, MALI I VELI LOŠINJ
        • Gospodarenje otpadom i zaštita okoliša
          • Sanacija lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom – jama Sovjak
          • Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina
        • Istraživanje i razvoj
          • Energana – Startup inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju
          • CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove
          • Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci
        • Razvoj sveučilišta
          • Studentski smještaj na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, 1. faza (TRIS)
        • Razvoj zdravstvenih usluga
          • Rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC-a Rijeka
        • Kulturno-povijesna baština
          • Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana
          • Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine
          • Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt
        • Prirodna baština
          • Učka 360°
    • Regionalni razvoj
      • Poslovi regionalnog koordinatora
      • Razvojna strategija PGŽ 2016. – 2020.(2021.)
        • Organizacija izrade
        • Sadržaj
        • Zakonska regulativa
        • Akcijski plan za razdoblje 2019. – 2020.
      • Plan razvoja PGŽ 2022. – 2027.
        • Organizacija izrade
        • Zakonska regulativa
        • Tijek izrade
        • Analitičke podloge
      • Provedbeni program PGŽ
      • PLAN RAZVOJA GORSKOG KOTARA 2021.-2027.
      • Plan razvoja otoka Primorsko-goranske županije do 2027. godine.
      • Partnersko vijeće Primorsko-goranske županije
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
      • INVESTPGZ.HR
      • Poslovanje u Republici Hrvatskoj
        • Osnivanje trgovačkog društva
        • Zapošljavanje
        • Plaće
        • Porezi
      • Poticaji za investicijske projekte
      • Poduzetničke zone
      • Najveće investicije u PGŽ
        • Projekt INTEGRA 2020 JGL-a
        • Luka nautičkog turizma u Porto Barošu
        • Proširenje i modernizacija pozadinskog lučkog terminala na Škrljevu
        • Nabava tri nova spremnika za sirovu naftu na Omišaljskom terminalu
        • Izgradnja Luxury Resort & Spa Welness hotel Costabella u Rijeci
        • Izgradnja tvornice peleta u Delnicama
        • Trgovina Interspar u naselju Rujevica u Rijeci
        • Uređenje Remisens Premium hotela i vile Ambasador u Opatiji
        • Izgradnja najveće poslovne hale tvrtke Plodine u Primorsko-goranskoj županiji na Kukuljanovu u Bakru
        • Izgradnja hotela Ikador Luxury Boutique hotel & spa u naselju Ika u Opatiji
        • Povećanje proizvodnih kapaciteta pilane Vrbovsko
        • Rekonstrukcija hotela Bellevue u uvali Čikat na Malom lošinju
        • Prodavaonica namještaja MIMA
    • Pametna regija
      • Pametna specijalizacija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
      • Priobalje
        • Priobalje – novosti
        • Priobalje – najznačajniji projekti i investicije
        • Priobalje – multimedija
      • Otoci
        • Otoci – novosti
        • Otoci – najznačajniji projekti i investicije
        • Otoci – multimedija
      • Gorski kotar
        • Gorski kotar – novosti
        • Gorski kotar – najznačajniji projekti i investicije
        • Gorski kotar – multimedija
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
    • EU Fondovi
    • Regionalni razvoj
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
    • Pametna regija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  •  

Gospodarstvo

Home / Archive by Category "Gospodarstvo" ( - Page 9)

Category: Gospodarstvo

Pokrenut Syntagent – prva spin-off tvrtka Sveučilišta u Rijeci, namijenjena razvoju A.I.

„Regionalna razvojna agencija PGŽ podržavati će rad i koristiti Syntagent A.I. rješenja“ – ravnatelj RRA PGŽ Vedran Kružić

Tim stručnjaka i znanstvenika Sveučilišta osnovao je prvu spin-off tvrtku SyntAgent d.o.o. koja se, primjenom najnovijih postignuća umjetne inteligencije (AI), fokusira na razvoj sustava AI agenata za napredne analize podataka u svrhu generiranja novih znanja te automatizaciju i optimizaciju poslovnih procesa.

SyntAgent nastao je kao odgovor na rastuće zahtjeve tržišta za AI-em i naprednim analitičkim rješenjima te za realizaciju razmjene znanja, iskustva i novih ideja između akademske zajednice i gospodarstva.

Tvrtka će omogućiti i studentima Sveučilišta stjecanje praktičnih znanja i vještina, što će potaknuti mlade talente na iskorištavanje potencijala istraživanja i tehnologija na Sveučilištu i pružiti im prednost na tržištu rada, a na jučerašnjem predstavljanju direktor SyntAgenta, Damir Medved, naglasio je da tvrtka nije nastala slučajno. – Surađujemo već dugi niz godina na projektima, a jednako dugo se bavimo i umjetnom inteligencijom.

Ideja za uspostavu tvrtke došla je iz projekta EDIH Adria, čiji je cilj potpora malim i srednjim poduzetnicima te jedinicama lokalne samouprave s budžetom gotovo tri milijuna eura.

Rektorica Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, osnivanje spin-offa ocijenila kao još jednu točku kojom riječko Sveučilište nadilazi stereotipe o tome što sveučilišta rade. – Ideja da možemo imati pravo i autentično istraživanje koje se transferira je nešto što treba postati opće mjesto sveučilišta. Dodala je i da su u stvaranje tvrtke sudjelovali znanstvenici Filozofskog te Fakulteta za informatiku.

Prorektor za strateške projekte, prof. dr. Saša Zelenika, jedan od najzaslužnijih za realizaciju navedenog projekta  naglasio je dobru suradnju s Regionalnom razvojnom agencijom Primorsko-goranske županije.

Ravnatelj Vedran Kružić istaknuo je da je u posljednjih šest godina, od osnivanja Agencije, pomaknut, okrupljen i povećan regionalni inovacijski ekosustav. Sveučilište u Rijeci dobiva poslovni subjekt koji na tržište može isporučiti konkretno, aplikativno znanje što je ponekad predstavljalo problem u suradnji sa sastavnicama. Nadamo se razvoju brojnih rješenja namijenjenih poduzetništvu i javnopravnim tijelima.

-Regionalna razvojna agencija PGŽ podržavati će rad i koristiti Syntagent A.I. rješenja , zaključio je ravnatelj RRA PGŽ Vedran Kružić.

Pročitaj više
Zeleni pojas- INA objavila natječaj za projekte proširenja zelenih površina

INA – Industrija nafte, d.d. provodi „Zeleni pojas“ – program koji se bavi zaštitom okoliša i prirode, a u čijem je fokusu sufinanciranje projekata i uključivanje lokalne zajednice u aktivnosti poput revitalizacije zelenih površina, čišćenja podmorja, priobalja, jezera i rijeka, pošumljavanja, edukacije o ekologiji, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe na klimatske promjene te drugih aktivnosti u području zašite okoliša, prirode i klime.

Poseban program ovogodišnjeg 12. Ininog Zelenog pojasa je proširenje zelenih površina u naseljenim mjestima i gradovima, kako bi se proširilo područje koje pruža ekološke, estetske, zdravstvene i klimatske dobrobiti za zajednicu. Zagađenje zraka u naseljenim mjestima posebno zimi, te sve opasnije ljetne žege i toplinski valovi, dovele su do trenda pojačane sadnje zelenila u gradovima i naseljima. Zeleni otoci kao zaštita od sve jačeg sunca, te sadnja stabala na svakoj slobodnoj površini pa čak i na gradskim krovovima, postaje sastavni dio zelenih politika.

Program je namijenjen organizacijama civilnog društva, javnim ustanovama, uključujući i obrazovne (škole, vrtići, fakulteti), parkovima prirode i dobrovoljnim vatrogasnim društvima u Hrvatskoj.

Projekti za dodjeljivanje sredstava po ovom Natječaju prijavljuju se isključivo ispunjavanjem elektroničkog obrasca kojem podnositelji zahtjeva mogu pristupiti putem web stranice tvrtke INA – Industrija nafte, d.d www.ina.hr/zelenipojas od 4.4.2025. u 00 sati do 5.5.2025. do 23:59 sati. Sve prijave poslane izvan roka neće biti uzete u razmatranje. Program se u cijelosti odvija u 2025. godini te svi prijavljeni projekti trebaju biti dovršeni zaključno s 30.11.2025.

Više informacija dostupno je na poveznici: https://zelenipojas.ina.hr/ 

 

 

Pročitaj više
Otvorene prijave za URBACT poziv za mreže za prijenos dobrih praksi

Program URBACT objavio je poziv za mreže za prijenos dobrih praksi. Poziv će biti otvoren od 1. travnja do 30. lipnja 2025., a usmjeren je na gradove koji žele prenijeti jednu od 116 URBACT dobrih praksi u svoju lokalnu sredinu.

Poziv za mreže za prijenos namijenjen je gradovima iz država članica EU, država partnera (Norveška, Švicarska) te IPA država (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija), kao i iz Ukrajine i Moldavije.

Svaka URBACT mreža za prijenos okupljat će između 6 i 8 gradova partnera na čelu s vodećim partnerom.  Vodeći partneri mogu biti isključivo oni gradovi koji su u 2024. godini dobili oznaku URBACT dobre prakse.

Uz stručnu i financijsku podršku, partneri će krenuti na 2,5-godišnje putovanje učenja i razmjene s europskim kolegama, prilagođavajući dobru praksu vodećeg partnera prilikama svojih gradova, koristeći mogućnosti izgradnje kapaciteta i znanja, pri čemu će stjecati vidljivost na europskoj razini.

Detalji poziva nalaze se na infografici, a sve informacije o pozivu dostupne su na službenoj web stranici: urbact.eu/get-involved

Pročitaj više
Predstavljen ESF+ financijski instrument „Mikro zajmovi za rast i uključenost”

Dana 31. ožujka 2025. predstavljen je ESF+ financijski instrument “Mikro zajmovi za rast i uključenost”. Ovi zajmovi imaju za cilj poticati investicije mikro i malih poduzeća, otvarajući nova radna mjesta, posebice za skupine u nepovoljnom položaju na tržištu rada.

Financijski instrumenti predstavljaju inovativan pristup korištenju sredstava iz Europskih fondova, a u Hrvatskoj se koriste od 2016. godine. “Mikro zajmovi za rast i uključenost” dio su programa Učinkoviti ljudski potencijali za razdoblje 2021. – 2027. te se usredotočuju na najranjivije skupine, uključujući osobe s invaliditetom, starije od 55 godina, mlade i dugotrajno nezaposlene.

Ukupna alokacija iznosi 30 milijuna eura, dok pojedinačni zajmovi iznose do 25 tisuća eura, a predviđaju i mogućnost otpisa dijela glavnice zajma do 30% uz zadovoljenje određenih uvjeta. Ovi mikro zajmovi namijenjeni su financiranju osnovnih sredstava (materijalne i nematerijalne imovine) te obrtnih sredstava do 30% iznosa zajma.

Zaprimanje zahtjeva za ove zajmove započelo je 31. ožujka 2025. godine u 12 sati putem on-line obrasca na web stranicama Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO). Sve informacije o uvjetima programa i potrebnoj dokumentaciji dostupne su na službenim stranicama HAMAG-BICRO-a.

Ovi financijski instrumenti predstavljaju značajan korak u jačanju mikro i malih poduzeća, čime se doprinosi razvoju gospodarstva i stvaranju održivih radnih mjesta u Hrvatskoj.

Cjelokupna dokumentacija za podnošenje zahtjeva dostupna je na poveznici.

 

 

Pročitaj više
Objavljen provedbeni plan za Novi europski Bauhaus (NEB) Facility 2025. – 2027

Europska komisija objavila je sveobuhvatni plan za instrument NEB Facility (New European Bauhaus Facility Roadmap) koji uključuje glavne smjernice njegove provedbe u bliskoj suradnji s državama članicama i dionicima NEB-a u razdoblju 2025. – 2027. Plan uključuje informacije o proračunu, upravljanju, implementaciji i aktivnostima koje će podržati NEB Facility 2025. – 2027.

Instrument NEB Facility ima za cilj omogućiti transformaciju europskih susjedstava kroz održive i inovativne dizajne, s posebnim naglaskom na smanjenje socio-ekonomskih nejednakosti, promicanje kružnog i regenerativnog građevinskog ekosustava, te jačanje društvene kohezije i dobrobiti. Osiguravanje ciljanih sredstava za istraživanje i inovacije važno je za ostvarivanje tih ciljeva.

Za 2025. – 2027. godinu, ukupni proračun za komponentu istraživanja i inovacija iznosi 120 milijuna eura godišnje u radnim programima Obzora Europa za razdoblje 2025. – 2027.

Instrument će također pružiti sredstva za podršku u razvoju inovativnih rješenja koja mogu pozitivno utjecati na izgrađeni okoliš i međuljudske odnose u europskim susjedstvima.

Objavljeno izvješće o javnom savjetovanju s više od 300 sudionika iz Europe ističe važnost dobivanja povratnih informacija od dionika kako bi se bolje oblikovali budući koraci u implementaciji ovog plana.

Sadržaj plana i izvješće javnog savjetovanja NEB Facility možete pogledati na mrežnim stranicama Novi europski Bauhaus.

Pročitaj više

Objavljen ITU poziv za višenamjensku infrastrukturu na području UA Rijeka

U okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. -2027. objavljen je poziv Poziv za integrirana teritorijalna ulaganja (ITU) Urbane Aglomeracije Rijeka za višenamjensku infrastrukturu.

Svrha poziva je izgradnja i/ili rekonstrukcija i opremanje integrirane višenamjenske javne, društveno – kulturne i sportsko – rekreacijske infrastrukture koja obuhvaća objekte i prostore namijenjene javnim, kulturnim, društvenim, sportskim i edukativnim aktivnostima koje doprinose očuvanju kulturne baštine (materijalne i/ili nematerijalne), promociji umjetnosti, razvoju zajednice, unaprjeđenju kvalitete života građana te obnova/uređenje javnih površina i s njima povezane zelene infrastrukture koja obuhvaća javne površine i prostore radi osiguranja adekvatnih prostora za događaje i aktivnosti od interesa za opće dobro, ljepši izgled naselja i kvalitetniju infrastrukturu u cilju poboljšanja kvalitete života stanovnika na području Urbane aglomeracije Rijeka.

Predemt poziva je ulaganje u razvoj javne integrirane višenamjenske društveno – kulturne (društveni domovi) i sportsko – rekreacijske infrastrukture te obnovu i uređenje javnih površina i s njima povezane zelene infrastrukture na području Urbane aglomeracije Rijeka.

Ukupna bespovratna sredstva: 4.115.187,37 €

Minimalni iznos potpore: 500.000,00 €

Maksimalni iznos potpore: 3.300.000,00 €

Prijavitelji u okviru ovog poziva: Jedinice lokalne samouprave

Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog Poziva su jedinice lokalne samouprave iz obuhvata Urbane aglomeracije Rijeka, definirane Odlukom Gradskog vijeća Grada Rijeke o proširenju Urbane aglomeracije Rijeka i utvrđivanju Konačnog prijedloga obuhvata Urbane aglomeracije Rijeka od 30. studenoga 2021. (KLASA:021-05/21-01/119; URBROJ:2170-01-16-00-21-2) prema kojoj u obuhvat ulazi 14 JLS-ova s područja Primorsko-goranske županije i to: Grad Rijeka, Grad Bakar, Grad Kastav, Grad Kraljevica, Grad Opatija, Općina Čavle, Općina Jelenje, Općina Klana, Općina Kostrena, Općina Lovran, Općina Matulji, Općina Mošćenička Draga, Općina Omišalj, Općina Viškovo.

Projekt se u cijelosti provodi na području Urbane aglomeracije Rijeka.

Partnerstvo je prihvatljivo. Prihvatljivi partneri su jedinice lokalne samouprave iz obuhvata Urbane aglomeracije Rijeka. Prijavitelj može prijaviti i provoditi projekt samostalno ili u partnerstvu. Prijavitelj može imati više od jednog partnera. Partner/i moraju ispunjavati sve uvjete prihvatljivosti kao i prijavitelj. Jedan prihvatljivi partner ne može biti partner na više projektnih prijedloga u okviru Poziva.

Prihvatljive aktivnosti su:

  • priprema, izrada i ažuriranje projektno-tehničke i studijske dokumentacije;
  • radovi na izgradnji i/ili rekonstrukciji javne integrirane višenamjenske društveno – kulturne i sportsko – rekreacijske infrastrukture;
  • radovi na obnovi i uređenju javnih površina i s njima povezane zelene infrastrukture;
  • opremanje javne integrirane višenamjenske društveno – kulturne i sportsko – rekreacijske infrastrukture te javnih površina i s njima povezane zelene infrastrukture;
  • upravljanje projektom i administracija;
  • promidžba i vidljivost;
  • horizontalne aktivnosti (aktivnosti povezane s promicanjem horizontalnih načela);
  • aktivnosti koje doprinose temeljnim vrijednostima i radnim principima Novog europskog Bauhausa (NEB)

Postupak dodjele započinje zaprimanjem prvog projektnog prijedloga, najranije 1. travnja 2025. godine, a rok za podnošenje projektnih prijedloga ističe danom u kojem je utvrđeno da je za financiranje odabran projektni prijedlog kojim se iscrpljuju raspoloživa financijska sredstva ovog Poziva, s krajnjim rokom dostave projektnih prijedloga do 30. lipnja 2025. godine.

Više informacija dostupno je na poveznici: https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=5ba023dd-e7d7-4fa2-be4d-f323c4c4b7d9

Pročitaj više
Ravnatelj Kružić sudjelovao na 3. Europskom forumu na temu gradova budućnosti na Sveučilištu u Rijeci

Na Kampusu Sveučilišta u Rijeci u ponedjeljak, 24. ožujka 2025. održana je cjelodnevna međunarodna konferencija – 3. Europski forum s temom ”Gradovi budućnosti”. Uvodnim riječima i pozdravnim govorima obratili su se: rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, Peter Lürssen, izvršni direktor Grupacije Lürssen, riječki gradonačelnik Marko Filipović te ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ-a, Vedran Kružić. Video-porukom pristunima se obratila i Nikolina Brnjac, zastupnica u Europskom parlamentu.

Ravnatelj Kružić pozdravio je sve prisutne u ime Primorsko-goranske županije te je istaknuo najvažnije inicijative Primorsko-goranske županije i Regionalne razvojne agencije PGŽ-a u cilju poticanja implementacije pametnih projekata i budućeg razvoja gradova. Kružić je, među ostalim, predstavio i najzanimljivije rezultate “Istraživanja kvalitete života u Primorsko-goranskoj županiji” koje je provela PRIGODA, kao prvo takvo istraživanje u Hrvatskoj na razini županija, u pravo u cilju detektiranja ključnih područja za unaprjeđenje javnih politika, ali i provedbe onih projekata koji će značajno utjecati na rad, poslovanje i standard života građana.

U vremenu kada gradovi postaju ključni globalni akteri – dom više od polovice svjetskog stanovništva i pokretači ekonomskog razvoja – sve se više suočavaju s rastućim društvenim nejednakostima. Gentrifikacija, rast troškova stanovanja i isključivanje ranjivih skupina postaju gorući izazovi urbane budućnosti. Rasprava ovogodišnjeg Europskog foruma usmjerena je na formiranje prijedloga i preporuka, odnosno otkrivanje odgovora na sljedeće pitanje: Kako grad može osigurati osjećaj pripadnosti svim svojim stanovnicima unatoč ekonomskim razlikama?

Tijekom ovogodišnjeg foruma održana su čak dva plenarna izlaganja. O gradovima jednakih govorio je Jonathan Wolff, britanski filozof, profesor na Sveučilištu Oxford te jedan od autora knjige ”Grad jednakih”, koja je i poslužila kao motivacija i misao vodilja za rasprave. Drugo plenarno izlaganje održao je Carsten Beck, poznati danski predavač, futurolog i govornik koji je u 30 godina rada u Institutu za studije budućnosti u Kopenhagenu. U fokusu njegovih interesa nalaze se analiza trendova i mogući scenariji za budućnost, a sve teme koje obrađuje odnose se na to kako globalni i lokalni trendovi oblikuju budućnost za organizacije, tvrtke i društva.

Nakon što je prošle godine i službeno pokrenuta Zaklada Lürssen, tijekom foruma svečano su dodijeljene stipendije ovogodišnjim stipendistima.

Forum je završio raspravom o izazovima urbanog života i socijalnoj pravdi, a o modernim izazovima i zadovoljstvu svojih sugrađana govorili su  splitski gradonačelnik Ivica Puljak i  gradonačelnik Rijeke Marko Filipović.




Izvor fotografija: Sveučilište u Rijeci

Pročitaj više
Finska osmu godinu za redom najsretnija zemlja na svijetu. Hrvatska na 72. mjestu.

Piše: Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije

Objavljen je popis najsretnijih zemalja svijeta. Sedam od deset država sa subjektivnom ocjenom najviše  kvalitete života nalaze se u Europi.

Izvještaj, izrađen uz podršku UN, rangira države sukladno subjektivnoj ocjeni građana o ocjeni zadovoljstva vlastitim životom, skalom od 0 – 10. Rezultati se uprosjećuju za posljednje tri godine kako bise dobio godišnji ranking.

Osmu godinu u nizu Finska je proglašena najsretnijom zemljom na svijetu, prema World Happiness Reportu (Svjetskom izvještaju o sreći). Uz Finsku, na popisu deset najsretnijih zemalja dominiraju ostale nordijske države, Danska, Island, Norveška i Švedska.

Hrvatska je na 72.mjestu u svijetu. Prošle 2024. godine Hrvatska je bila na 63.mjestu u svijetu. 2023. godine. Zanimljivo je da je SAD pao na 24.mjesto što je najniža pozicija od kada je uveden ovaj indeks.

Što čini Finsku najsretnijom zemljom?

Nordijske zemlje redovito zauzimaju vrh ljestvice jer pružaju stabilnost i sigurnost svojim građanima. Finska je iznimka koja privlači pažnju svijeta. Ljudi tamo imaju visoku razinu povjerenja u institucije, optimizam za budućnost i snažnu društvenu podršku od obitelji i prijatelja.

Jedan od ključnih razloga finske sreće je i niska stopa nejednakosti  među stanovništvom, u usporedbi s državama poput SAD-a, u čemu treba zahvaliti izrazito naprednom obrazovnom sustavu koji stvara kvalitetne, odgovorne i obrazovane građane.

Regionalna razvojna agencija PGŽ  2024. godine izradila je vlastito usporedivo istraživanje na reprezentativnom uzorku od 1.200 stanovnika Primorsko-goranske županije te na razini četiri mikroregije: Priobalje, Otoci i Gorski kotar te Grad Rijeka, što predstavlja prvo takvo istraživanje provedeno u Hrvatskoj, na razini županija.

Rezultati istraživanja potvrđuju da se u našoj Županiji živi kvalitetnije od hrvatskog prosjeka. Poglavito su optimistični mladi i samozaposleni ljudi. Optimizam naših građana viši je od hrvatskog ali i EU prosjeka što je pozitivna vijest za gospodarstvo, tržište rada i privlačenje investitora.  Isto tako, vidljivo je u kojim mikroregijama postoji potreba za dodatnim intervencijama i poboljšanjima pojedinih javnih ili komunalnih usluga. Posebno se ističe potreba značajnih intervencija u podizanje kvalitete i standarda života u Gorskom kotaru gdje se  konkretne,  snažnije mjere i značajniji iznos financijske podrške očekuju od Vlade RH.

Pročitaj više
Objavljen poziv za visoka učilišta i institucije “Jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizicima”

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo je poziv na dostavu projektnih prijedloga “Jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizicima”.  Poziv se provodi u sklopu specifičnog cilja RSO 2.4. Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima, Programa Konkurentnost i kohezija 2021 – 2027.

Cilj Poziva je pružanje potpore provedbi primijenjenih znanstvenih istraživanja iz područja prilagodbe klimatskim promjenama i smanjenja rizika od katastrofa vezanih za prilagodbu klimatskim promjenama.

Predmet Poziva je provedba primijenjenih znanstvenih istraživanja iz područja prilagodbe klimatskim promjenama i smanjenja rizika od katastrofa vezanih za prilagodbu klimatskim promjenama.

Ukupno raspoloživa bespovratna sredstva Poziva iznose 4.000.000,00 eura. Najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti u okviru Poziva po jednom projektnom prijedlogu je 500.000,00 eura, a najniži 200.000,00 eura.

Iznos sufinanciranja (udio) bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti u sklopu ovog Poziva po pojedinom projektnom prijedlogu iznosi maksimalno 85% od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova/izdataka projekta.

Prihvatljivi prijavitelji u sklopu ovog Poziva su visoka učilišta i znanstveni instituti kao ustanove u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti sukladno Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN br. 119/2022).

Obvezni partner u sklopu ovog Poziva je minimalno jedna županija ili Grad Zagreb ili jedan veliki grad sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20) na čijem području se projekt provodi.

Opcionalno, ukoliko prijavitelj nema dovoljno stručnih, znanstvenih, tehničkih i/ili materijalnih kapaciteta za provedbu svih potrebnih segmenata primijenjenog znanstvenog istraživanja dozvoljeno je partnerstvo više različitih visokih učilišta i znanstvenih instituta na projektu.

Prihvatljive aktivnosti za financiranje u sklopu ovog Poziva su sljedeće:

  • Pripremne aktivnosti
  • Aktivnosti primijenjenog istraživanja
  • Aktivnosti osiguravanja dostupnosti podataka i projektnih rezultata javnosti te aktivnosti podizanja svijesti javnosti o prilagodbi klimatskim promjenama i smanjenju rizika od katastrofa
  • Aktivnosti jačanja kapaciteta članova stručnog tima za provedbu istraživanja, u svrsi jačanja stručnog znanja i razmjene iskustva isključivo vezanih za predmet primijenjenih istraživanja
  • Aktivnosti upravljanja projektom i administracije za provedbu projekta 
  • poslovi djelatnika prijavitelja i/ili partnera na provedbi aktivnosti upravljanja projektom i/ili nabava usluge tehničke pomoći za upravljanje projektom
  • Aktivnosti informiranja i vidljivosti vezano za sufinanciranje projekta EU sredstvima
  • Aktivnosti kojima se osigurava usklađenost projekta s horizontalnim politikama EU o održivome razvoju, ravnopravnosti spolova i nediskriminaciji te pristupačnosti za osobe s invaliditetom.

Operacija/projekt se provodi na cijelom području RH, a provedba u drugim Zemljama članicama Europske Unije ograničena je na aktivnosti jačanja kapaciteta članova stručnog tima za provedbu istraživanja te za provedbu onih faza primijenjenih istraživanja koje prijavitelj i partner ne mogu provesti u Republici Hrvatskoj, zbog nedostatka znanja i/ili adekvatne istraživačke opreme i/ili infrastrukture.

Datum početka zaprimanja projektnih prijava: 20.03.2025, 09:00

Rok za podnošenje projektnih prijava: 25.07.2025, 12:00

Više informacija dostupno je na poveznici: https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=dd3eb349-beec-4314-82ad-6d70974ca32f

 

Pročitaj više
Poziv na dostavu projektnih prijedloga u okviru M-ERA.NET poziva za 2025. godinu- fokus na Europski zeleni plan

Dana 4. ožujka 2025. godine objavljen je novi Zajednički poziv za M-ERA.NET COFUND za 2025. godinu. U ovom pozivu sudjeluje više od 38 organizacija za financiranje iz 30 zemalja, uključujući i Republiku Hrvatsku koju u M-ERA.NET-u predstavlja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Ukupan proračun ovog poziva iznosi približno 38 milijuna eura.

M-ERA.NET COFUND za istraživanje i inovacije u području materijala i baterijskih tehnologija provodi zajedničke pozive za financiranje, podržavajući pri tome implementaciju Europskoga zelenog plana. Na taj način nastoji pridonijeti zelenoj tranziciji i digitalnoj transformaciji industrije u Europi i diljem svijeta.

Poziv u 2025. godini uključuje sljedeća tematska područja:

  • Održivi napredni materijali za energiju
  • Inovativne površine, premazi i sučelja
  • Napredni kompoziti i lagani materijali
  • Funkcionalni materijali
  • Materijali za rješavanje ekoloških izazova
  • Materijali sljedeće generacije za naprednu elektroniku.

Republika Hrvatska sudjeluje u ovom pozivu sa 150.000,00 eura.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih financirat će samo hrvatske projektne partnere u sklopu transnacionalnog konzorcija. Hrvatski projektni partner također može biti konzorcij prijavitelja (koji čine najmanje dvije pravne osobe) ili jedna pravna osoba.

Prihvatljivi hrvatski projektni partneri su sljedeći:

  • istraživačke organizacije:
    • javni znanstveni instituti
    • javne visokoškolske ustanove
    • druge pravne osobe koje se bave istraživačkom djelatnošću;
  • ostale pravne osobe koje se bave istraživačkom djelatnošću:
    • nevladine i neprofitne organizacije (NVO) ili institucije čiji je glavni cilj istraživačka djelatnost ili istraživačka i razvojna djelatnost, a registrirane su u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
    • mikro, mala i srednja poduzeća (MSP) upisana u relevantan Nacionalni registar (sudski ili obrtnički) i registrirana za obavljanje istraživačko-razvojne djelatnosti.

Prijedlozi projekata koji su već financirani u sklopu drugih zasebnih financijskih instrumenata/poziva neće se pregledavati i neće biti prihvatljivi u sklopu ovog poziva.

Druge pravne osobe iz poslovnog sektora koje nisu mala ili srednja poduzeća mogu se prijaviti kao projektni partneri u ovom pozivu, ali moraju osigurati vlastita sredstva za sudjelovanje u projektnim aktivnostima.

Prijava projekata događa se u dvije faze.

Rok za podnošenje projektnih prijedloga u prvoj fazi prijave (pretprijava) je 13. svibnja 2025. godine do 12:00 sati prema srednjoeuropskom vremenu (CET).

Rok za podnošenje projektnih prijedloga u drugoj fazi prijave je 19. studenoga 2025. godine do 12:00 sati prema srednjoeuropskom vremenu (CET).

U drugi krug prijava bit će pozvani samo prijavitelji čiji su projektni prijedlozi pozitivno ocijenjeni u prvom evaluacijskom krugu.

Prije podnošenja projektnog prijedloga, hrvatski prijavitelji dužni su obavijestiti nacionalnu kontakt osobu o svojem sudjelovanju u projektnom konzorciju.

Potencijalni partneri u M-ERA.NET pozivu imaju mogućnost da 25. ožujka sudjeluju na informativnom webinaru u sklopu Poziva za 2025. godinu. Za prisustvovanje webinaru potrebna je registracija.

Više informacija o pozivu dostupno je na poveznici, a na tražilici možete pronaći potencijalne partnere.

Sve dodatne informacije možete zatražiti slanjem upita na elektroničku adresu: MateoAnte.Bosnic@mzom.hr

Pročitaj više

Posljednje novosti

Objavljen Poziv “Ulaganje u istraživačko-inovacijsku infrastrukturu”
16/04/2026
Objavljen Poziv “Ulaganje u istraživačko-inovacijsku infrastrukturu”
Održana INNO2MARE policy konferencija: ključni izazovi i smjerovi razvoja maritimnog sektora Jadranske Hrvatske
16/04/2026
Održana INNO2MARE policy konferencija: ključni izazovi i smjerovi razvoja maritimnog sektora Jadranske Hrvatske
Čestitke povodom Dana Primorsko-goranske županije
14/04/2026
Čestitke povodom Dana Primorsko-goranske županije

Arhiva

NOVOSTI

Posts pagination

« 1 … 8 9 10 … 45 »
Kontakt:
info@prigoda.hr

Sjedište:
Ciottina 17/b, HR - 51 000 Rijeka

Ured u Delnicama:
Školska 24, HR – 51 300 Delnice
Menu
  • Početna
  • Prigoda tim
  • Agencija
  • Natječaji
  • EU Projekti
  • Regionalni razvoj
  • Poticanje ulaganja
  • Pametna regija
  • Informacije i dokumenti
  • Transparentni proračun

Prilagodba

  • Pomoć
  • Reset
  • Powered with favoriteLove by Codenroll