Gospodarstvo

Razvoj gospodarstva u fokusu drugog Foruma jedinica lokalne samouprave brdsko-planinskih i potpomognutih područja u Delnicama

U tjednu obilježavanja Dana Gorskog kotara, u organizaciji Grada Delnice i Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije u Delnicama je održan Drugi Forum jedinica lokalne samouprave brdsko-planinskih i potpomognutih područja Republike Hrvatske na kojem su održana predavanja i panel rasprave usmjerene na teme razvoja gospodarstva.

Nakon uvodnih riječi predstavnika domaćina, delničke gradonačelnice Katarine Mihelčić, zaželjevši dobrodošlicu svim sudionicima u Radničkom domu, zamjenik župana Primorsko-goranske županije Petar Mamula poručio je kako se o problematici brdsko-planinskih područja nedovoljno govori i da se susjedne zemlje jednako tako suočavaju s istim izazovima.

„Problemi su isti i kod nas i kod Slovenaca i kod Austrijanaca, Švicaraca i Talijana. To su područja u kojima je teško provoditi određene gospodarske djelatnosti, u kojima se teško baviti poljoprivredom gdje su klimatski uvjeti ponešto oštriji nego u nizinama u kojima živi veliki broj stanovnika. To su područja iz kojih mladi ljudi odlaze u urbane centre gdje se pruža sve ono što mladim ljudima odgovara. Samo je jedna stvar različita – različit je pristup tih zemalja u rješavanju problema brdsko-planinskih područja u odnosu na pristup Republike Hrvatske“, rekao je zamjenik istaknuvši da je razlika u zakonima i ulaganjima novčanih sredstava da bi se zadržao život na tim prostorima.

U ime Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike nazočne je najprije pozdravio  državni tajnik Ivan Vidiš, napomenuvši kako je depopulacija opći problem i znatno razvijenijih društava pa će, primjerice, španjolska pokrajina Castilla po naseljenosti uskoro biti jednaka ruralnim dijelovima Finske.

Robert Blažinović, p.o. ravnatelja Uprave za poduzetništvo i obrt Ministarstva gospodarstva, najavio je nekoliko noviteta koji bi trebali pripomoći razvoju brdsko-planinskih i općenito ruralnih područja.

Ivan Bota, ravnatelj Uprave za regionalni razvoj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, rekao je da je u posljednjih osam godina iz nacionalnih, dakle ne EU sredstava, na brdsko-planinska područja usmjereno 260 milijuna eura, prije šest godina pokrenuto je šest velikih regionalnih programa, a u okviru EU fondova u pripremi je nova financijska injekcija vrijedna 470 milijuna eura namijenjena isključivo brdsko-planinskim područjima.

Forum je ujedno bio prilika za razgovor o utjecaju poticaja na razvoj gospodarstva kao i inovativnim projektima transformacija takvih područja. Tako se moglo čuti i da je kvalitetno radno mjesto najbolji motiv osiguranja života u brdsko-planinskim područjima, a predstavljeni su brojni uspješni primjeri razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini. Direktor EDIH Adria Damir Medved održao je prezentaciju oinovativnim projektima transformacije brdsko-planinskih područja i primjeni najnovijih tehnologija, dok je Adem Ibrahimović, vršitelj dužnosti direktora Poduzetničkog inkubatora Kočevje predstavio Kočevje kao primjer dobre prakse u privlačenju stranih investitora i otvaranju proizvodnih pogona koji mijenjaju kvalitetu života sanovništva i potiču zapošljavanje.

Uz predstavnike Ministarstava, brojnih predstavnika jedinica lokalnih samouprava, regionalnih razvojnih agencija iz hrvatskih županija i partnera, u panel raspravama, u ime Primorsko-goranske županije sudjelovali su pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Ljudevit Krpan te pročelnica UO za pomorsko dobro, promet i veze Izabela Linčić Mužić.

PREDSTAVLJENO ISTRAŽIVANJE O KVALITETI ŽIVOTA U PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI- U NAŠOJ REGIJI GRAĐANI ŽIVE KVALITETNIJE OD HRVATSKOG PROSJEKA!

„Istraživanje kvalitete života u našoj regiji  još je jedan dokaz u prilog tvrdnji kako  je najvažnije tržište svake regije – tržište rada. Lokalno tržište rada, ponuda kvalitetnih poslova te visoka razina znanja i kompetencija ljudi  ključni su za unapređenje kvalitete života nekog područja“. S ovim je riječima ravnatelj Regionalne razvojne agencija PRIGODA otvorio izvrsno posjećenu konferenciju.

Na Filozofskm fakultetu Sveučilišta u Rijeci, 16. listopada 2024. godine, Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u Primorsko-goranskoj županiji. Događaj pod nazivom  “Regija poželjna za život i rad- predstavljanje istraživanja o kvaliteti života u Primorsko-goranskoj županiji” Regionalna razvojna agencija PGŽ organizirala je u okviru inicijative Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije “Dani otvorenih vrata EU projekata”, a uoči Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti (17. listopada) i Svjetskog dana informiranja o pitanjima razvoja (24. listopada).

Na konferenciji su se uvodno obratili ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ, Vedran Kružić, prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju riječkog Filozofskog fakulteta, izv. prof. dr. sc. Tamara Mohorić te pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Primorsko-goranske županije, prof. dr. sc. Ljudevit Krpan.

Pročelnik Krpan, u prepunoj fakultetskoj dvorani, pozdravio je sudionike u ime Župana Zlatka Komadine te istaknuo da su se ovim istraživanjem htjeli potvrditi statistički podatci koji pokazuju da je Primorsko-goranska županija među 20% najrazvijenijih hrvatskih županija, ali koja isto tako bilježi i značajan demografski pad, prema posljednjem popisu stanovništva. “Htjeli smo vidjeti što naše građane najviše muči, odnosno koje su to domene života koji utječu na iseljavanje stanovništva iz naše županije” poručio je je pročelnik Krpan istaknuvši da ovo istraživanje pokazuje koje su naše snage, a koja područja za daljnji napredak.

Ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ Kružić predstavio je glavne rezultate istraživanja koje je izrađeno u drugoj polovici prošle godine na reprezentativnom uzorku od 1.200 stanovnika Primorsko-goranske županije u četiri mikroregije: Priobalje, Otoci i Gorski kotar te u grad Rijeka, što predstavlja prvo takvo istraživanje provedeno u Hrvatskoj, na razini županija, odnosno NUTS 3 razini. “Najjači smo po kvaliteti obrazovanja i zdravstvenih usluga, koja je daleko bolja od hrvatskog prosjeka“, istaknuo je ravnatelj Kružić te upozorio i na najslabije točke, primjerice da čak 16 posto stanovnika Primorsko-goranske županije živi na rubu ili ispod granice siromaštva te im je potrebna ozbiljna pomoć. Istraživanje je pokazalo i upozoravajući rast međusobnog nepovjerenja u malim sredinama, u kojima treba razvijati programe koji bi zadržali domicilno stanovništvo.  Jedan od najvećih problema je dostupnost stanovanja i za mlade izrazito nepovoljno stambeno tržište. Javne politike stoga treba usmjeriti na rješavanje problema stanovanja i na ponudu dobrih poslova. Među ispitivanim parametrima, istaknula se još jedna posebnost stanovništva PGŽ- neaktivnost.

““Regionalna razvojna agencija PGŽ do danas je koordinirala  pripremu, prijavu i provedbu  50-tak EU projekata u vrijednosti višoj od 110 milijuna € na području cijele regije.  Želja nam je kontinuirano pratiti rezultat nacionalnih, regionalnih i lokalnih politika na kvalitetu života stanovnika naše regije i mikroregija. S obzirom da smo na početku nove EU financijske perspektive, želimo pratiti reflektira li se realizacija mnogih programa i projekata financiranih EU fondovima na kvalitetu života građana, podiže li se kvaliteta javnih usluga koje pružaju komunalne tvrtke, lokalna i regionalna samouprava te želimo pratiti kvalitetu integracije sve većeg broja stranih radnika koji dolaze živjeti i raditi na naše područje.  Za sada to radimo jedini u Hrvatskoj kroz ovaj koncept“, rekao je ravnatelj Kružić.

Rezultati istraživanja potvrđuju da se u našoj Županiji živi kvalitetnije od hrvatskog prosjeka. Poglavito su optimistični mladi i samozaposleni ljudi. Optimizam naših građana viši je od hrvatskog ali i EU prosjeka što je pozitivna vijest za gospodarstvo, tržište rada i privlačenje investitora.  Isto tako, vidljivo je u kojim mikroregijama postoji potreba za dodatnim intervencijama i poboljšanja pojedinih javnih ili komunalnih usluga. Posebno se ističe potreba značajnih intervencija u podizanje kvalitete i standarda života u Gorskom kotaru gdje se  ključne mjere očekuju od Vlade RH.

U drugom dijelu konferencije predstavljeno je i nekoliko uspješnih projekata koji su financirani EU sredstvima, koji se provode u primorsko-goranskim mikroregijama, s naglaskom na to kako isti utječu na kvalitetu života građana i građanki.

Tako je Iris Bruketa, savjetnica za turizam, konkurentnost i projekte II u Upravnom odjelu za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije predstavila županijski EU projekt “CYROS- Provedba, u programskom području, EUSAIR Jadransko-jonske biciklističke rute za održivi turizam”. Projekt potiče jačanje suradnje u sektoru pomorskog prometa, implementirajući integriranu mobilnost putnika, posebno u odnosu na sektor turizma koji se temelji na alternativnim, multimodalnim, održivim  i atraktivnijim rješenjima mobilnosti koji bi zamijenili korištenje privatnog prijevoza.

Vlasta Linić, pomoćnica pročelnice Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade Grada Rijeke, predstavila je rezultate projekta „Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt“, odnosno Dječju kuću i novu Gradsku knjižnicu Rijeka, kao naznačajnije investicije u kulturu na području Rijeke, ali i cijele Hrvatske.

Kroz projekte Elektroindustrijske i obrtničke škole Rijeka, “ RCK KaRijERA” i “KaRijeERA i JA”, Ratko Božić, voditelj nastave, prikazao je upostavu Regionalnog centra kompetentnosti u podsektoru elektrotehnike i računalstva, kojim su poboljšali kvalitetu obrazovanja i osposobljavanja učenika i odgojno obrazovnih radnika u ustanovama za strukovno obrazovanje.

Gradonačelnik Čabra, Antonio Dražović, predstavio je ESF + projekt Želi pomoć!, kojim se pružaju usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu osobama starijim od 65 godina i odraslim osobama s invaliditetom.

Tehnički direktor, tvrtke PONIKVE EKO OTOK KRK, Dejan Kosić, predstavio je Obzor Europa projekt “In-No-Plastic (Inovativni pristupi prevenciji, uklanjanju i ponovnoj uporabi morskog plastičnog otpada)”, čiji je cilj razviti i demonstrirati tehnologije čišćenja nano, mikro i makro plastike u vodnom ekosustavu.

Predstavljeno istraživanje alat je koji nadopunjuje do sada razvijen koncept praćenja stotinu ključnih pokazatelja svih 36 primorsko-goranskih općina i gradova, koji je primio značajna priznanja stručnjaka OECD-a, čija članica Hrvatska nastoji postati, kao primjer najbolje prakse praćenja standarda i kvalitete života na lokalnoj razini.

Iz medija:

https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/kvaliteta-zivota-u-pgz-najbolji-smo-po-zdravstvu-i-obrazovanju-no-cak-16-posto-stanovnika-zupanije-zivi-u-siromastvu-11811495 

https://www.novilist.hr/rijeka-regija/nasi-ljudi-zadovoljniji-su-cak-i-od-nijemaca-kvaliteta-zivota-u-pgz-u-ipak-nije-tako-losa/ 

Lessons from Finland

POSJET DELEGACIJE IZ FINSKOG GRADA TAMPEREA PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI U ZNAKU ODRŽIVOSTI, ZELENOG I PAMETNOG RASTA TE SNAŽNOG UKLJUČIVANJA GRAĐANA

U razdoblju od 24. do 27. rujna 2024. godine, delegacija finske regije Tampere posjetila je Primorsko-goransku županiju, kako bi se istražila područja suradnje u razvoju pametnih gradova, održivosti i digitalnih inovacija. Ovaj posjet bio je ključna prilika za obje regije za razmjenu primjera najbolje prakse i uspostave nove suradnje, posebno u području klimatske politike, pametnog urbanog planiranja, digitalizacije i inovativnog upravljanja gradovima.

Delegaciju Tamperea činili su voditeljica razvoja Baltičkog instituta Finske Johanna Leino, voditeljica Odjela za klimatsku i okolišnu politiku Grada Tamperea, Laura Inha, direktor Baltičkog instituta Esa Kokkonen zadužen za predstavljanje ciljeva programa Tampere Smart City, kojim se Tampere nalazi u konkurenciji šest europskih gradova u natjecanju za Europsku prijestolnicu inovacije, te dr. sc. Anniina Autero zadužena za pametnu urbanu sigurnost i otpornost. Dolazak finskih stručnjka organizirala je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (PRIGODA), u suradnji s Veleposlanstvom Finske u Hrvatskoj, a ispred Regionalne razvojne agencije PGŽ-a sudjelovali su ravnatelj Vedran Kružić te viši stručni suradnik za pripremu i provedbu strateških i razvojnih dokumenata i programa Srđan Kerčević, kao i Laura Stojić iz Veleposlanstva Republike Finske u Hrvatskoj.

Delegacija je započela svoj posjet 25. rujna 2024. godine sastankom s predstavnicima Grada Rijeke na čelu s Markom Filipovićem, gradonačelnikom Rijeke. Razgovaralo se o strategijama urbanog razvoja i mogućim područjima buduće suradnje između gradova Tampere i Rijeke, ali i razvoju pametnih gradova, inovacija, klimatskih akcija te noviteta u području umjetne inteligencije i IoT rješenja implementiranih u Finskoj, sve s ciljem transfer znanja između regija i gradova, a osobito ona rješenja i primjere dobre prakse koji bi bili primjenjivi u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji. Na sastanku su, osim gradonačelnika Filipovića sudjelovali i pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo Ljiljana Buljan, Suzana Belošević Romac, savjetnica za EU projekte, te Danijel Antonić, voditelj Odsjeka za informatičke sustave i digitalni razvoj.

U okviru intenzivnog programa, održan je sastanak s rektoricom Sveučilišta, prof. dr. sc. Snježanom Prijić-Samaržija, i prorektorom za strateške projekte, prof. dr. sc. Sašom Zelenikom, kako bi raspravljali o digitalnoj transformaciji u visokom obrazovanju i ulozi sveučilišta kao inovacijskih centara. Uspostavljeni su temelji za zajedničku suradnju na istraživačkim projektima, posebno onima financiranima sredstvima programa Obzor Europa i Digitalna Europa, a poseban interes finskih stručnjaka privukao je koncept upravljanja vodnim resursima, primarno morem i s tim povezanim rizicima poput poplava, kao i upravljanje plavom ekonomijom u Primorsko-goranskoj županiji. Rektorica Prijić Samaržija predstavila je i članstvo riječkoga Sveučilišta u vrlo važnim europskim inicijativama poput članstva u YUFE- Young Universities for the Future of Europe te YERUN– Young European Research Universities Network, kojim rekotrica Prijić Samaržija trenutno predsjedava. Na sastanku je predstavljen i značajan projekt „Europski digitalni inovacijski centar- EDIH Adria, koji je predstavio direktor projekta Damir Medved, koji djeluje na području uvođenja digitalnih tehnologija u poslovanje poduzeća i javni sektor. EDIH Adria dio je Mreže europskih digitalnih centara za inovacije koju čini nekoliko stotina centara širom Europe, a EDIH Adria zadužen je za digitalnu transformaciju kompanija u Jadranskoj Hrvatskoj, primjenom umjetne inteligencije i računarstva visokih performansi.

TAMPERE + KASTAV SMART FUTURE FORUM

Središnji dio posjeta bila je konfernecija održana u večernjim satima u Kastvu pod nazivom “Tampere + Kastav Smart Future Forum”, koji je uključivao pojedinačne prezentacije svakog od članova delegacije o klimatskim politikama Tamperea, inicijativama pametnih gradova i Viziji Metaversuma 2040—naprednom urbanom planu koji uključuje zelene javne prostore i tehnologiju digitalnih blizanaca. Sudionicima se u okviru događanja obratio i gradonačelnik Kastva, gospodin Matej Mostarac koji je predstavio grad Kastav, ali i dosad realizirana postignuća u okviru „Kastav Smart City“ strategije,  kao prvog grada u Hrvatskoj koji je izradio i usvojio strateški dokument za realizaciju koncepta pametnih gradova.

Osim predstavnika Finske, izlaganje o primijenjenim rješenjima u našoj regiji održala je i riječka arhitektica Gorana Stipeč Brlić, predsjednica Društva arhitekata Rijeka. Događaj je organizirao Grad Kastav u suradnji s PRIGODA-om, a zaključen je zanimljivom i aktivnom panel raspravom „GREEN solutions for SMART Future“ o budućnosti inovativnih i održivih gradova, u kojoj su sudjelovali predstavnici Grada Tamperea, PRIGODA-e te Društva arhitekata Rijeka.

POSJET OPATIJI OTVORIO PITANJA ODRŽIVE TURISTIČKE DESTINACIJE, KLIMATSKE NEUTRALNOSTI I ISTINSKE GRAĐANSKE PARTICIPACIJE

Drugoga dana posjeta, 26. rujna 2024. godine, održan je sastank delegacije s predstavnicima Grada Opatije, gradonačelnikom Opatije, gospodinom Fernandom Kiriginom, zamjenicom Kristinom Đukić i pročelnicom Upravnog odjela za strateški razvoj, europske fondove i gospodarstvo Astrom Gašparini. Svrha sastanka bila je međusobna razmjena iskustava po pitanju razvoja održivih gradova, dok je poseban interes finske delegacije bio usmjeren na opatijska iskustva u razvoju i primjeni koncepta održive turističke destinacije te razvoju turističkih aktivnosti i djelatnosti općenito.

Istoga dana, u sklopu programa u opatijskome Centru Gervais održana je i radionica sa stručnjacima iz Finske, a na radionici su kroz izravnu raspravu sudionici i sudionice s područja Primorsko- goranske županije imali prilike razmijeniti ideje i iskustva te razgovarati o potencijalu umrežavanja među regijama, ali i gradovima. Tako su na radionici predstavnici Tamperea predstavili mnoga, već dosad primijenjena moderna dostignuća i inovacije što predstavlja izvrstan primjer razvoja pametnog i zelenog grada. Posebno su usmjereni na održivi razvoj i klimatske akcije te novitete u području umjetne inteligencije. Sudionike radionice gosti iz Finske su upoznali s projektima Carbon Neutral City 2030. i Metaverse Vision 2040. koje gradska vlast u Tampereu uspješno provodi. Fokus radionice bio je na participaciji građana odnosno modelima njihovog intenzivnijeg uključivanja u proces donošenja odluka kao i građanskoj podršci projektima koje grad Tampere provodi u okviru prioriteta postizanja klimatske neutralnosti te pametnog grada – metaverzuma.

Posjet je zaključen strateškim sastankom u Poslovnom inkubatoru HUBAZZIA, gdje su predstavnici grada Tamperea, Baltičkog instituta Finske i Regionalne razvojne agencije PGŽ-a na čelu s ravnateljem Kružićem raspravljali o zajedničkim inicijativama za poticanje digitalnih i zelenih inovacija. Ravnatelj Kružić predstavio je važne projekte i prednosti Primorsko-goranske županije kao i ključne prioritetne niše regije za uspostavu međusobne suradnje na zajedničkim projektima i inicijativama. Ovaj je sastanak nastavak suradnje između Regionalne razvojne agencije PGŽ-a s gradom i regijom Tampere nastao nakon studijskog posjeta u Tampere u rujnu 2022. godine, te je učvrstio partnerstvo između PRIGODA-e i grada Tamperea postavljajući temelje za daljnju suradnju na projektima koji povećavaju regionalnu konkurentnost i održivi razvoj, ali i primjenu koncepta klimatski neutralnoga grada/regije.

Pionirski rad Tamperea u inicijativama pametnih gradova prepoznat je i na europskoj razini, a ovaj susret pokazao je predanost Primorsko-goranske županije postizanju i usklađivanju s europskim standardima održivosti i inovacija. Ovaj susret u konačnici predstavlja značajan iskorak u izgradnji otporne, zelene i održive regije, koja na principu pamentnih gradova, aktivno uključuje građane za ostvaranje svojih strateških ciljeva i zajedničke vizije.

Tampere je treći po veličini grad u Finskoj, smješten je na dva velika jezera te je najveći nordijski grad u unutrašnjosti. Grad broji 224 tisuće stanovnika, a svake godine taj broj poraste za 5 tisuća novih. Zanimljivo je da gotovo polovinu stanovnika grada Tamperea čine  stanovnici u dobi od 20 do 39 godina. Tampere je ujedno i veliko sveučilišno središte sa 30 tisuća studenata, a u gradu su registrirane 22 tisuće aktivnih tvrtki, a vodeće su industrije automatizacija, AI i analitika, kružno gospodarstvo i čiste tehnologije.

Materijali i prezentacije predstavnika finske delegacije:

Iz medija:

https://www.rijeka.hr/sastanak-s-predstavnicima-finskog-grada-tamperea/

https://opatija.hr/tjedan-pametnih-gradovauz-primjere-dobre-prakse-finskog-grada-tampere/

https://kastav.hr/kastav-smart-city-od-23-do-25-rujna/

https://poduckun.net/novosti/tjedan-pametnih-gradovauz-primjere-dobre-prakse-finskog-grada-tampere

https://riportal.net.hr/rijeka/odrzan-sastanak-s-predstavnicima-finskog-grada-tamperea/467557/         

https://www.novilist.hr/rijeka-regija/gradonacelnik-rijeke-marko-filipovic-odrzao-sastanak-s-predstavnicima-finskog-grada-tamperea/

https://uniri.hr/vijesti/posjet-delegacije-iz-finskog-grada-tampere/ 

Završen ovogodišnji Kastav Smart City