Prigoda.hr Prigoda.hr
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
      • Informacije i dokumenti
      • Transparentni proračun
      • Partnerstvo
      • Projekti agencije
      • O županiji
        • Položaj i prostor
        • Stanovništvo i ljudski potencijali
        • Obrazovna struktura stanovništva
        • Gospodarstvo
        • Konkurentnost
    • EU Fondovi
      • VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR 2021.-2027.
      • Najveći EU projekti u Primorsko-goranskoj županiji
        • Prometna i lučka infrastruktura
          • RIBARSKA LUKA KRK
          • Rekonstrukcija gata Pumpurela u luci Rab – ribarska luka
          • Dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška
          • Sanacija i produženje pristana u luci Unije
          • Rekonstrukcija i dogradnja luke Cres
          • Dogradnja luke Crikvenica
          • Projekt dogradnje i rekonstrukcije luke Baška
          • Nabava novih autobusa u Gradu Rijeci
          • Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala
          • Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici
          • Podizanje konkurentnosti željeznice i luke Rijeka
          • Projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka
        • Komunalna infrastruktura
          • Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka
          • Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka
          • Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce
          • POBOLJŠANJE VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE DELNICE, FUŽINE, BROD MORAVICE
          • PROJEKT POBOLJŠANJA VODNOKOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE CRES, MARTINŠĆICA, NEREZINE, MALI I VELI LOŠINJ
        • Gospodarenje otpadom i zaštita okoliša
          • Sanacija lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom – jama Sovjak
          • Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina
        • Istraživanje i razvoj
          • Energana – Startup inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju
          • CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove
          • Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci
        • Razvoj sveučilišta
          • Studentski smještaj na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, 1. faza (TRIS)
        • Razvoj zdravstvenih usluga
          • Rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC-a Rijeka
        • Kulturno-povijesna baština
          • Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana
          • Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine
          • Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt
        • Prirodna baština
          • Učka 360°
    • Regionalni razvoj
      • Poslovi regionalnog koordinatora
      • Razvojna strategija PGŽ 2016. – 2020.(2021.)
        • Organizacija izrade
        • Sadržaj
        • Zakonska regulativa
        • Akcijski plan za razdoblje 2019. – 2020.
      • Plan razvoja PGŽ 2022. – 2027.
        • Organizacija izrade
        • Zakonska regulativa
        • Tijek izrade
        • Analitičke podloge
      • Provedbeni program PGŽ
      • PLAN RAZVOJA GORSKOG KOTARA 2021.-2027.
      • Plan razvoja otoka Primorsko-goranske županije do 2027. godine.
      • Partnersko vijeće Primorsko-goranske županije
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
      • INVESTPGZ.HR
      • Poslovanje u Republici Hrvatskoj
        • Osnivanje trgovačkog društva
        • Zapošljavanje
        • Plaće
        • Porezi
      • Poticaji za investicijske projekte
      • Poduzetničke zone
      • Najveće investicije u PGŽ
        • Projekt INTEGRA 2020 JGL-a
        • Luka nautičkog turizma u Porto Barošu
        • Proširenje i modernizacija pozadinskog lučkog terminala na Škrljevu
        • Nabava tri nova spremnika za sirovu naftu na Omišaljskom terminalu
        • Izgradnja Luxury Resort & Spa Welness hotel Costabella u Rijeci
        • Izgradnja tvornice peleta u Delnicama
        • Trgovina Interspar u naselju Rujevica u Rijeci
        • Uređenje Remisens Premium hotela i vile Ambasador u Opatiji
        • Izgradnja najveće poslovne hale tvrtke Plodine u Primorsko-goranskoj županiji na Kukuljanovu u Bakru
        • Izgradnja hotela Ikador Luxury Boutique hotel & spa u naselju Ika u Opatiji
        • Povećanje proizvodnih kapaciteta pilane Vrbovsko
        • Rekonstrukcija hotela Bellevue u uvali Čikat na Malom lošinju
        • Prodavaonica namještaja MIMA
    • Pametna regija
      • Pametna specijalizacija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
      • Priobalje
        • Priobalje – novosti
        • Priobalje – najznačajniji projekti i investicije
        • Priobalje – multimedija
      • Otoci
        • Otoci – novosti
        • Otoci – najznačajniji projekti i investicije
        • Otoci – multimedija
      • Gorski kotar
        • Gorski kotar – novosti
        • Gorski kotar – najznačajniji projekti i investicije
        • Gorski kotar – multimedija
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
    • EU Fondovi
    • Regionalni razvoj
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
    • Pametna regija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  •  

Gospodarstvo

Home / Archive by Category "Gospodarstvo" ( - Page 13)

Category: Gospodarstvo

Plan EU-a za čistu industriju: Europska komisija predstavila novi Plan EU-a za poticanje poticanje proizvodnje i industrijsku preobrazbu

Suočene s visokim troškovima energije i žestokom globalnom konkurencijom, europske industrije trebaju hitnu potporu. U planu za čistu industriju navode se konkretne mjere za pretvaranje dekarbonizacije u pokretača rasta za europske industrije. To uključuje smanjenje cijena energije, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i odgovarajuće uvjete za uspjeh poduzeća. Mjere su to koje će, u prvih 100 dana provedbe Komisijina plana za čistu industriju dati prednost konkurentnosti i blagostanju EU-a. Ova se inicijativa temelji na doprinosu čelnika industrije, socijalnih partnera i civilnog društva nakon Deklaracije iz Antwerpena o europskom industrijskom planu i dijaloga o čistoj tranziciji.

U planu su predstavljene mjere za poticanje svih faza proizvodnje, s naglaskom na:

  • energetski intenzivne industrije kao što su industrija čelika, metala i kemikalija kojima je hitno potrebna potpora za dekarbonizaciju, prelazak na čistu energiju i rješavanje problema visokih troškova, nepoštenog globalnog tržišnog natjecanja i složenih propisa
  • sektor čistih tehnologija koji je u središtu buduće konkurentnosti i potreban za industrijsku preobrazbu, kružnost i dekarbonizaciju.

Još jedan element dogovora je kružnost, čiji je cilj smanjenje otpada i produljenje životnog vijeka materijala promicanjem recikliranja, ponovne uporabe i održive proizvodnje. Maksimalno iskorištavanje ograničenih resursa EU-a i smanjenje prekomjerne ovisnosti o dobavljačima sirovina iz trećih zemalja ključni su za konkurentno i otporno tržište.

Glavni elementi plana za čistu industriju:

Cjenovno pristupačna energija

Cjenovno pristupačna energija temelj je konkurentnosti. Kako bi se smanjili računi za energiju za industrije, poduzeća i kućanstva te istodobno promicao prelazak na niskougljično gospodarstvo, Komisija je donijela Akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju kako bi se moglo:

  • ubrzati uvođenje čiste energije i ubrzati elektrifikaciju
  • dovršiti unutarnje energetsko tržište fizičkim međusobnim vezama
  • učinkovitije upotrebljavati energiju i smanjiti ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima.

Povećanje potražnje za čistim proizvodima

Aktom o akceleratoru industrijske dekarbonizacije povećat će se potražnja za čistim proizvodima proizvedenima u EU-u uvođenjem kriterija održivosti, otpornosti i „proizvedeno u Europi” u javnu i privatnu nabavu.

Komisija će također preispitati Okvir za javnu nabavu 2026. kako bi se u javnu nabavu za strateške sektore uveli kriteriji održivosti, otpornosti i europske preferencije.

Financiranje čiste tranzicije

U okviru plana za čistu industriju mobilizirat će se više od 100 milijardi eura za potporu čistoj proizvodnji proizvedenoj u EU-u. Komisija će učiniti sljedeće:

  • donijeti novi Okvir za državne potpore za čisti industrijski plan kako bi se ubrzalo odobravanje državnih potpora za uvođenje energije iz obnovljivih izvora, dekarbonizaciju industrije i osiguravanje dostatnih proizvodnih kapaciteta za čistu tehnologiju
  • ojačati Inovacijski fond i predložiti Banka za dekarbonizaciju industrije, s ciljem financiranja u iznosu od 100 milijardi eura, na temelju dostupnih sredstava u Inovacijskom fondu, dodatnih prihoda koji proizlaze iz dijelova ETS-a te revizije programa InvestEU
  • objaviti poseban poziv u okviru programa Obzor Europa za poticanje istraživanja i inovacija u tim područjima
  • izmijeniti Uredba o programu InvestEU kako bi se povećao iznos financijskih jamstava koje InvestEU može pružiti za potporu ulaganjima. Time će se mobilizirati do 50 milijardi eura za uvođenje čistih tehnologija, čistu mobilnost i smanjenje otpada.

Kružnost i pristup materijalima

Kritične sirovine ključne su za našu industriju. EU mora osigurati pristup takvim materijalima i smanjiti ovisnost o nepouzdanim dobavljačima. Uključivanje kružnosti u našu strategiju dekarbonizacije ključno je za maksimalno iskorištavanje ograničenih resursa EU-a. Komisija će učiniti sljedeće:

  • uspostaviti mehanizam kojim se europskim poduzećima omogućuje da se udruže i agregiraju svoju potražnju za kritičnim sirovinama
  • stvoriti Centar EU-a za kritične sirovine zajednički će kupovati sirovine u ime zainteresiranih poduzeća, čime će se stvoriti ekonomija razmjera i ponuditi veća poluga za pregovaranje o boljim cijenama i uvjetima
  • donijeti Zakon o kružnom gospodarstvu iz 2026. kako bi se ubrzala kružna tranzicija i osiguralo da se oskudni materijali učinkovito upotrebljavaju i ponovno upotrebljavaju, smanjile naše globalne ovisnosti i otvorila visokokvalitetna radna mjesta. Cilj je da do 2030. godine 24 % materijala bude kružno.

Djelovanje na globalnoj razini

EU-u su više nego ikad potrebni pouzdani globalni partneri. Uz postojeće i nove trgovinske sporazume Komisija će:

  • pokrenuti prvo Partnerstvo za čistu trgovinu i ulaganja radi diversifikacije lanaca opskrbe i sklapanja uzajamno korisnih dogovora
  • nizom mjera za osiguravanje gospodarske sigurnosti i otpornosti industrije EU-a s obzirom na globalnu konkurenciju i geopolitičku neizvjesnosttrgovinsku zaštitu i druge instrumente
  • pojednostavniti i ojačati mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama, alat EU-a za određivanje pravedne cijene ugljika koji se ispušta tijekom proizvodnje robe s visokim emisijama ugljika.

Vještine i kvalitetna radna mjesta

Radna snaga EU-a mora imati potrebne vještine za potporu prijelazu na niskougljično gospodarstvo, uključujući vještine u području čistih tehnologija, digitalizacije i poduzetništva. Komisija će uspostaviti Uniju  vještina koja ulaže u radnike, razvija vještine i stvara kvalitetna radna mjesta.

Programom Erasmus+ ojačat će se programi obrazovanja i osposobljavanja kako bi se razvila kvalificirana i prilagodljiva radna snaga te riješio problem nedostatka vještina u ključnim sektorima, za što će se izdvojiti do 90 milijuna eura.

Dogovor o čistoj industriji bit će usmjeren i na horizontalne pokretače potrebne za konkurentno gospodarstvo:

  • smanjenje birokracije,
  • potpuno iskorištavanje razmjera jedinstvenog tržišta,
  • promicanje kvalitetnih radnih mjesta,
  • bolja koordinacija politika na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

Cijeli Plan za čistu industriju dostupan je na engleskom jeziku u nastavku ili na poveznici: https://commission.europa.eu/topics/eu-competitiveness/clean-industrial-deal_en?prefLang=hr&etrans=hr 

View Fullscreen
Skip to PDF content
Pročitaj više
Poziv na Nacionalni tematski seminar u sklopu projekta ECCENTRIC, 4. ožujka 2025.

Nacionalni tematski seminar u sklopu projekta ECCENTRIC – Enhancing Circularity in the Adriatic Area Supporting Innovation and Growth of the Blue-Economy Emerging Sectors iz Programa Interreg IT-HR će se održati 4. ožujka 2025. u Opatiji (Hotel Admiral).

Projekt se bavi specifičnim zajedničkim izazovima: jačanje suradnje između novih sektora i istraživačkih institucija, primjena inovativnih proizvoda i procesa te poticanje održivosti u plavom gospodarstvu. Poseban naglasak stavljen je na transformaciju malih i srednjih poduzeća u skladu sa zelenom i digitalnom tranzicijom.

Seminar će okupiti predstavnike akademske zajednice, poslovnog sektora i dionike iz plavoga gospodarstva s ciljem razmjene znanja i jačanja suradnje u sektorima morske energije, pomorskog nadzora i sigurnosti i infrastrukture.

Sudionici će imati priliku čuti istraživačke uvide i rezultate vezane uz ove sektore, pratiti panel diskusiju s predstavnicima industrije i umrežiti se s ključnim dionicima.

Sudjelovanje je besplatno, a svoj dolazak možete potvrditi putem obrasca za registraciju.

 

View Fullscreen
Skip to PDF content
Pročitaj više
Županijski Zavod za prostorno uređenje PGŽ objavio Digitalni katalog brownfield lokacija pogodnih za revitalizaciju

Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije na svojim je službenim internetskim stranicama objavio digitalni katalog brownfield lokacija koje su prepoznate kao potencijal za ponovnu revitalizaciju.

Radi se o rezultatima studije “Brownfield u Primorsko-goranskoj županiji”, gdje su, po prvi puta u Hrvatskoj na jednom mjestu objedinjene i analizirane brownfield lokacije na području jedne županije, s ciljem privlačenja potencijalnih investitora. U okviru studije bilo je identificirano oko 140 lokacija napuštenih građevina na području Županije, uz pomoć podataka iz prostornih planova, lokalnih razvojnih strategija te suradnjom s gradovima i općinama.

Većina gradova i općina na području Županije ima barem jednu takvu lokaciju. Najviše ih je detektirano u mikroregiji Priobalje, gradu Rijeci, općini Klana, oko trećina ih se nalazi na području Gorskoga kotara, najviše u Vrbovskom, a na otocima najveći broj na Rabu.

U digitalnom katalogu našlo se 68 brownfield lokacija raspoređenih prema veličini, namjeni, prometnoj povezanosti.

Katalog je dostupan na POVEZNICI.


Izvor: https://zavod.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
PRIGODA NA EU INFO DANU U PGŽ-U PREDSTAVILA NAJAVLJENE POZIVE IZ EU FONDOVA ZA 2025. GODINU

Što nam donosi 2025. godina u svijetu EU projekata bila je jedna od glavnih tema konferencije „EU info dan u Primorsko-goranskoj županiji- 2025. godina svijetu EU fondova“ u organizaciji Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije (PRIGODA)  koja se održala u petak, 7. veljače 2025. u Akvariju na Kampusu Sveučilišta u Rijeci. Događaj je okupio stručnjake i dionike iz raznih sektora, s ciljem informiranja o novostima u svijetu EU fondova i projektima koji će biti objavljeni u 2025. godini.

Konferenciju je otvorio ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedran Kružić, naglasivši da je trenutna financijska perspektiva orijentirana više na stvaranje znanja, razvoj inovativnih digitalnih i zelenih rješenja, nego na infrastrukturu kako je to bio slučaj u prethodnom razdoblju. „Do sada je sklopljeno više od 60 sporazuma s različitim javnopravnim tijelima i tako u našu regiju dovedeno preko 110 milijuna eura vrijednosti projekata.“, istaknuo je Kružić, dodavši kako se intenzivno pripremaju natječaji za digitalizaciju, prvenstveno jedinica lokalnih samouprava, a s nekim novim rješenjima sigurno će se podići i kvaliteta javnih servisa. Predstoje nam nova ulaganja u energetsku obnovu javnih zgrada, mi u agenciji već sada imamo u pripremi više od deset projekata, naveo je Kružić.

Pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima, prof. dr. sc. Ljudevit Krpan prigodno je pozdravio prisutne u ime Primorsko-goranske županije te istaknuo zadovoljstvo dosadašnjim korištenjem EU sredstava u Primorsko-goranskoj županiji te najavio nastavak aktivne pripreme novih razvojnih projekata. „Smisao europskih fondova jest da se na području Primorsko-goranske županije, ali i cijele Hrvatske dogodi promjena, ne samo u infrastrukturi, već i u kvaliteti života građana. To je ono čemu teži i naša županija“, poručio je pročelnik Krpan istaknuvši nadu da će se zajedničkim naporima i nacionalne i regionalne razine pronaći načini kako da se što bolje iskoriste europska sredstva i riješe izazovi koji onemogućuju realizaciju projekata.

U ime Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, obratio se Ivan Bota, ravnatelj Uprave za regionalni razvoj, koji je istaknuo da na raspolaganju imamo pozamašnih 25 milijardi eura europskih sredstava, a upravo je to prigoda da se ta sredstva maksimalno iskoriste i u Primorsko-goranskoj županiji. „Do sada je Primorsko-goranska županija iskoristila otprilike 750 milijuna eura, a gotovo polovica tog iznosa prošla je kroz ruke Regionalne razvojne agencije PGŽ, što predstavlja veliki uspjeh i garanciju uspjeha u budućnosti. U ovom proračunskom razdoblju, za Primorsko-goransku županiju rezervirano je  55 milijuna eura za ITU mehanizam odnosno Urbanu aglomeraciju Rijeka te dodatnih 32 milijuna eura za primorske otoke.“, naveo je Bota, uz mogućnosti korištenja sredstava kroz ostale otvorene pozive te posebna nacionalna sredstva kroz Program za Gorski kotar.

Upravo navedene otvorene pozive te najavu novih EU  poziva iz Programa Konkurentnost i kohezija i Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. predstavila je Sanja Ivetić iz Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije. Ivetić je najavila da se, prema posljednjim podacima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, najviše natječaja očekuje u području jačanja gospodarstva kroz istraživanje, inovacije i digitalizaciju te u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Ukupna bespovratna sredstva za najavljene pozive u kojima su prihvatljivi prijavitelji javni i privatni sektor s područja PGŽ-a iznosi više od milijarde eura.

Ravnatelj Vedran Kružić potom je predstavio novi plan objave poziva u okviru programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.“.  Za ulaganja u aktivnosti i programske sadržaje u okviru Europskog socijalnog fonda plus godine očekuje se dvadesetak poziva vrijednosti preko 330 milijuna eura samo za 2025. godinu, od kojih je najviše namijenjeno socijalnom uključivanju. Financirat će se i ulaganja u inkluzivne usluge ustanova u kulturi, pokretne knjižnice ili pak socijalne usluge za djecu i povećanje kvalitete života umirovljenika. Isto tako, u ovoj godini očekuju se i brojna ulaganja u osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje i liječničke specijalizacije te specijalizacije magistara farmacije.

U sklopu događanja održala se i panel rasprava o stanju regionalnoga razvoja u kojoj su sudjelovali Ivan Bota, ravnatelj Uprave za regionalni razvoj Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, prof. dr. sc. Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Primorsko-goranske županije, Katarina Mihelčić, gradonačelnica Delnica te Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije. Glavne teme panel rasprave bile su izazovi na lokalnoj i regionalnoj razini za uspješnu pripremu i provedbu EU projekata, koji ne ovise samo o jedinicama lokalne ili regionalne samouprave, već i o čitavom nizu dionika i struka te intenzivnom kretanju cijena kao i svih ostalih čimbenika koji utječu na realizaciju projekata. Sudionici panel rasprave govorili su i o primjerima dobre prakse i načinima kako pospješiti korištenje EU sredstava, u konačnici za dobrobit i bolji život građana. U panel raspravi bilo je riječi i o izradi novog zakona o regionalnome razvoju u ovoj godini te novitetima koje on donosi.

Prezentacija PKK i ITP_ Sanja Ivetić RRA PGŽ

Prezentacija PKK i ITP 07-02-2025_Sanja Ivetić RRA PGŽ2.1 MB

ESF+ Indikativni plan objave Poziva u okviru programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021-2027_ Vedran Kružić

ESF PLUS_ GODIŠNJI PLAN OBJAVE POZIVA NA DOSTAVU PROJEKTNIH PRIJEDLOGA 2025. _ VK 07.02.2025.420.9 KB

 





Iz medija:

EU info dan: Novca više no ikad, ali ima i problema u provedbi projekata

 

Pročitaj više
Najava Poziva za energetsku obnovu zgrada javnog sektora

Ministarstvo prostornoga uređenja graditeljstva i državne imovine planira krajem I. kvartala 2025. godine objaviti Poziv na dostavu projektnih prijedloga ”Energetska obnova zgrada javnog sektora”, koji će biti sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.

Za energetsku obnovu zgrada javnog sektora u okviru prioriteta 3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa, Specifični cilj 2.i Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova, osigurana je alokacija u iznosu od 106.000.000,00 eura od čega je 21.000.000,00 eura osigurano za ulaganja na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima.

Svrha Poziva je provedba integralne energetske obnove, dubinske obnove, sveobuhvatne obnove te kružne obnove zgrada javnog sektora koja će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QHnd) od najmanje 50% i uštedom godišnje primarne energije (Eprim) od najmanje 30%, te smanjenjem emisije CO2 u odnosu na stanje prije obnove. Iznimno, za zgrade sa statusom kulturnog dobra očekivani rezultati obuhvaćaju smanjenje godišnje primarne energije (Eprim) od najmanje 30% u odnosu na stanje prije obnove.

Prihvatljivi prijavitelji u sklopu ovog Poziva mogu biti tijela državne vlasti i državne uprave, jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, javne ustanove ili ustanove koje obavljaju društvene djelatnosti, vjerske zajednice koje obavljaju društvene djelatnosti te udruge koje obavljaju društvene djelatnosti korištenjem javnih ovlasti.

Pozivom će se sufinancirati izrada projektne dokumentacije te energetska i kružna obnova postojećih zgrada javnog sektora, u pretežitom vlasništvu javnog sektora, u kojima se obavljaju društvene djelatnosti.

Prihvatljive aktivnosti za sufinanciranje su izrada projektno – tehničke dokumentacije, energetska obnova, upravljanje projektom i administracija te promidžba i vidljivost. Stope sufinanciranja prihvatljivih troškova u ovisnosti su o kategoriji obnove, a kreću se od 85%-100% za aktivnosti izrade projektne dokumentacije i upravljanje projektom i administraciju, 60-80% za aktivnost energetske obnove, dok je stopa sufinanciranja za aktivnost promidžbe i vidljivosti fiksnih 85%.

Uz mjere energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije, Pozivom se podupire kružna obnova, povećanje potresne otpornosti zgrade, povećanje sigurnosti u slučaju požara, osiguranje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, mjere za osiguranje pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, mjere ugradnje elemenata zelene infrastrukture, održive urbane mobilnosti i elektromobilnosti.

Poziv će biti objavljen u informacijskom sustavu eKohezija preko kojega će se projektni prijedlozi podnositi od strane ovlaštenih osoba Prijavitelja u elektroničkom obliku.

Više informacija o najavljenom Pozivu možete pronaći OVDJE .

Pročitaj više
Hrvatska ima PRIGODU postati europski predvodnik na području podvodne robotike

U Brodarskom institutu u Zagrebu svečano je obilježen početak projekta CoE Marble (Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivo plavo gospodarstvo), prvog europskog centra izvrsnosti u Hrvatskoj.

Taj 30 milijuna eura vrijedni projekt pokrenuo je Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu s inozemnim partnerima Norwegian University of Science and Technology (NTNU) iz Trondheima i Consiglio Nazionale delle Ricerche (CNR) iz Genove, dok su partnerske institucije iz Hrvatske Institut “Ruđer Bošković” (IRB), DIH Agrifood Hrvatska i MARINN – Maritime Innovation Cluster iz Rijeke te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.

U prvom europskom centru izvrsnosti u Hrvatskoj zamišljena su četiri ključna istraživačka područja: pomorska robotika i autonomni sustavi, pomorska zelena izdržljivost, pomorski internet stvari i pomorski digitalni blizanci.

U sklopu projekta planirane su tri pilot-lokacije: u Šibeniku, pametna uzgajališta dagnji u sklopu DIH Agrifood Hrvatska i autonomni sustavi za morske plovne jedinice u akvatoriju ispred IRB-ove morske postaje Martinska te u Rijeci pametna marina u suradnji s Maritime Innovation Clusterom.

Predviđeno trajanje projekta je šest godina, a nakon šeste godine Centar će morati funkcionirati samostalno dijelom nudeći svoje usluge i istraživačke aktivnosti na tržištu, a dijelom prijavljivanjem na kompetitivne projekte.

Pročitaj više
Objavljeno Javno savjetovanje za Poziv „Podrška digitalizaciji poslovanja MSP-ova u procesu industrijske tranzicije hrvatskih regija“

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u svojstvu Upravljačkog tijela za Integrirani teritorijalni program, objavilo je putem e-Savjetovanja Nacrt Uputa za prijavitelje planiranog Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Podrška digitalizaciji poslovanja MSP-ova u procesu industrijske tranzicije hrvatskih regija“. Otvoreni poziv će se provoditi u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027., Prioriteta 1. Industrijska tranzicija hrvatskih regija, Specifičnog cilja 1.iii Jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja.

Svrha Poziva je poticanje ulaganja u digitalna tehnološka rješenja, opremu i sustave te vještine MSP-ova, a posebno poduzetnika početnika, s ciljem modernizacije proizvodnih procesa, značajnog unapređenja modela poslovanja ili razvoja usluga.

Pozivaju se svi zainteresirani da svoje komentare na nacrt uputa dostave putem portala e-Savjetovanja, a savjetovanje je otvoreno do  13. veljače 2025. godine.

Više detalja o objavljenom nacrtu možete pronaći na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=29620

Pročitaj više
Javni poziv za prijavu projekata razvoja javne turističke infrastrukture Gorskog kotara

Primorsko-goranska županije je putem Upravnog odjela  za  turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj objavila Javni poziv za prijavu projekata razvoja javne turističke infrastrukture Gorskog kotara za sufinanciranje iz Proračuna Primorsko-goranske županije za 2025. godinu.

Svrha programa je povećati kvalitetu i sadržaje javne turističke infrastrukture, jačati identitet Županije kao destinacije, ali i svih njezinih subdestinacija; trajna zaštita prostora i razvoj turizma na temeljima održivog razvoja i visokih ekoloških standarda; razvoj selektivnih oblika turizma, povećanje konkurentnosti turističke ponude Županije, osigurati ravnomjerniji turistički razvoj Županije.

Pravo podnošenja prijave projekata na ovaj Javni poziv imaju jedinice lokalne samouprave na području Gorskog kotara.

Najniži iznos: 10.000,00 eura po projektu.

Najviši iznos: 70.000,00 eura po projektu

Rok za dostavu Prijave projekta je 03.03.2025.

Uputa za prijavitelje na javni poziv dostupna je na web-stranici: https://www.pgz.hr/projekt_program/javni-poziv-za-prijavu-projekata-razvoja-javne-turisticke-infrastrukture-gorskog-kotara-za-sufinanciranje-iz-proracuna-pgz-za-2025-godinu/

Pročitaj više

Javni poziv za sufinanciranje projekata „Razvoja mreže sanjkališta u Gorskom kotaru“ iz Proračuna Primorsko-goranske županije za 2025. godinu.

Primorsko-goranska županije je putem Upravnog odjela  za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima objavila Javni poziv za sufinanciranje projekata „Razvoja mreže sanjkališta u Gorskom kotaru“ iz Proračuna Primorsko-goranske županije za 2025. godinu. Svrha sufinanciranja „Razvoja mreže sanjkališta u Gorskom kotaru“ je pridonijeti stvaranju preduvjeta za gospodarski razvoj, unapređenje turističke ponude i privlačenje što većeg broja posjetitelja u zimskim mjesecima. Dodatno, planira se unapređenje postojećih i razvoj novih sanjkališta s krajnjim ciljem uspostave mreže istih na području Gorskog kotara.

Pravo na podnošenje prijava imaju jedinice lokalne samouprave na području Gorskog kotara.

Sredstva planirana za sufinanciranje  u okviru „Razvoja mreže sanjkališta u Gorskom kotaru“ rasporedit će se prijaviteljima prema redoslijedu zaprimanja prijava do konačne raspodjele ukupnog iznosa osiguranih proračunskih sredstava.

Primorsko-goranska županija će sudjelovati u sufinanciranju do 100% iznosa prijavljenog projekta, ali ne iznad iznosa od 100.000,00 eura po prijavitelju.

Prihvatljive aktivnosti i troškovi, kriteriji za odabir i ostale odredbe bitne za prijavu programa sadržane su u uputama za prijavitelje: https://www.pgz.hr/projekt_program/javni-poziv-za-sufinanciranje-projekata-razvoj-mreze-sanjkalista-u-gorskom-kotaru-iz-proracuna-primorsko-goranske-zupanije-za-2025-godinu/

Pročitaj više
Europska komisija predstavila prvi Kompas konkurentnosti, fokus na inovacije, dekarbonizaciju i sigurnost

Europska komisija predstavila je Kompas konkurentnosti, prvu veliku inicijativu kojom se utvrđuje smjer koji Europa treba slijediti kako bi postala mjesto na kojem se osmišljavaju, proizvode i stavljaju na tržište nove tehnologije, usluge i čisti proizvodi. Vodeći se Draghijevim izvješćem iz 2024. godine, Kompasom su utvrđena su tri transformacijska zahtjeva za poticanje konkurentnosti, kao i glavne mjere: inovacije, dekarbonizacija i sigurnost.

Prvi je smanjenje inovacijskog jaza. Europska unija teži stvaranju poticajnih uvjeta za mlada i inovativna start-up poduzeća, osiguravanju vodećeg položaja u sektorima visokog rasta koji se temelje na dubokim tehnologijama. U tom će pogledu Komisija predložiti inicijative „Gigatvornice umjetne inteligencije” i „Primjena umjetne inteligencije” za poticanje razvoja i industrijske primjene umjetne inteligencije u najvažnijim sektorima. Predstavit će akcijske planove za napredne materijale, kvantne tehnologije, biotehnologiju, robotiku i svemirske tehnologije. U okviru posebne Strategije EU-a za start-up i scale-up poduzeća uklanjat će prepreke osnivanju i rastu novih poduzeća. Prijedlogom 28. pravnog režima pojednostavnit će se primjenjiva pravila, uključujući relevantne aspekte prava trgovačkih društava, stečajnog, radnog i poreznog prava, te smanjiti troškovi neuspjeha. To će inovativnim poduzećima osigurati koristi od jedinstvenog skupa pravila bez obzira na to gdje ulažu i posluju na jedinstvenom tržištu.

Drugi zahtjev odnosi se na uspostavu Zajedničkog plana za dekarbonizaciju i konkurentnost pri čemu se kao glavni izazov ističu visoke i nestabilne cijene energije te se utvrđuju područja za intervenciju kako bi se olakšao pristup cjenovno pristupačnoj energiji. U predstojećem planu za čistu industriju utvrdit će se pristup dekarbonizaciji usmjeren na konkurentnost, čiji je cilj osigurati da EU postane privlačno mjesto za proizvodnju, među ostalim za energetski intenzivne industrije, te promicati čistu tehnologiju i nove kružne poslovne modele. Akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju pridonijet će smanjenju cijena i troškova energije, a Aktom o ubrzanju industrijske dekarbonizacije ubrzano izdavanje dozvola proširit će se na sektore u tranziciji. Osim toga, u Kompasu se predviđaju prilagođeni akcijski planovi za energetski intenzivne sektore, kao što su sektori čelika, metala i kemikalija.

Mogućnosti EU-a za diversifikaciju i smanjenje ovisnosti ovisit će o uspješnim partnerstvima. Stoga će treći cilj biti smanjenje prekomjernih ovisnosti i povećanje sigurnosti. EU već ima najveću i najbrže rastuću mrežu trgovinskih sporazuma na svijetu koja obuhvaća 76 zemalja. Kako bi se nastavila diversifikacija i jačanje naših lanaca opskrbe, u Kompasu se spominje novi niz partnerstava za čistu trgovinu i ulaganja koja će doprinijeti sigurnosti opskrbe sirovinama, čistom energijom, održivim gorivima u prometu i čistim tehnologijama. Na unutarnjem tržištu preispitat će se pravila o javnoj nabavi kako bi u javnim nabavama za ključne sektore i tehnologije prednost imale europske prijave.

Tri stupa dopunjena su s pet horizontalnih čimbenika koji su nužni za konkurentnost u svim sektorima. Cilj je drastično smanjiti regulatorno i administrativno opterećenje, horizontalnom strategijom jedinstvenog tržišta modernizirati okvir upravljanja te predstaviti  Uniju za štednju i ulaganja. Kako bi se uskladile vještine i potražnja na tržištu rada, Komisija će predstaviti inicijativu za izgradnju Unije vještina usmjerenu na ulaganja, obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje, razvoj vještina prilagođenih budućim potrebama, pravednu mobilnost, privlačenje i integraciju kvalificiranih radnika iz inozemstva te priznavanje različitih vrsta osposobljavanja. Komisija će uvesti alat za koordinaciju konkurentnosti kako bi se uz suradnju s državama članicama na razini EU-a i na nacionalnoj razini osigurala provedba zajedničkih ciljeva politike EU-a.

U sljedećem višegodišnjem financijskom okviru Fond za konkurentnost zamijenit će više postojećih financijskih instrumenata EU-a sa sličnim ciljevima.

Zbog stalnog posustajanja u rastu produktivnosti Europa posljednja dva desetljeća gubi korak s drugim velikim gospodarstvima. EU stoga pokušava preokrenuti taj trend – talentiranu i obrazovanu radnu snagu, kapital, uštedama, jedinstveno tržište i jedinstvenu socijalnu infrastrukturu – ali treba hitno ukloniti dugogodišnje prepreke i strukturne nedostatke.


Izvor: Europska komisija, 30. siječnja 2025.  https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_25_339

Pročitaj više

Posljednje novosti

Glasajte za BUSINESS GOES VIRAL u finalu Izbora za najbolji EU projekt
09/09/2026
Glasajte za BUSINESS GOES VIRAL u finalu Izbora za najbolji EU projekt
Sedam novih projekata za Gorski kotar: Dodijeljeno gotovo 4,5 milijuna eura za razvoj i revitalizaciju
08/09/2026
Sedam novih projekata za Gorski kotar: Dodijeljeno gotovo 4,5 milijuna eura za razvoj i revitalizaciju
Energetski obnovljena Sveučilišna knjižnica Rijeka konferencijom obilježila završetak NextGenerationEU projekta energetske obnove zgrada sa statusom kulturnog dobra
07/09/2026
Energetski obnovljena Sveučilišna knjižnica Rijeka konferencijom obilježila završetak NextGenerationEU projekta energetske obnove zgrada sa statusom kulturnog dobra

Arhiva

NOVOSTI

Posts pagination

« 1 … 12 13 14 … 47 »
Kontakt:
info@prigoda.hr

Sjedište:
Ciottina 17/b, HR - 51 000 Rijeka

Ured u Delnicama:
Školska 24, HR – 51 300 Delnice
Menu
  • Početna
  • Prigoda tim
  • Agencija
  • Natječaji
  • EU Projekti
  • Regionalni razvoj
  • Poticanje ulaganja
  • Pametna regija
  • Informacije i dokumenti
  • Transparentni proračun

Prilagodba

  • Pomoć
  • Reset
  • Powered with favoriteLove by Codenroll
hititbet
kingroyal
kingroyal
betplay
holiganbet
betnano
betnano
betnano
betgaranti
betgaranti
Betgaranti
betgaranti
kolaybet
hititbet
hititbet güncel giriş
hititbet
vdcasino
vdcasino
betpark
hititbet
hititbet
hitit üniversitesi
betgaranti
betgaranti
betpark
betpark
betpark
Hititbet
hititbet
Hititbet Giriş
hititbet
hititbet
hititbet
hititbet
hititbet
hititbet
hititbet
tuzla cilt bakım
Tuzla İpek Kirpik
Tuzla Güzellik Merkezi
hititbet
hititbet giriş
hititbet güncel giriş
hititbet giriş adresi 2026
Hititbet news
holiganbet
marsbahis
betpark
betpark
betpark
betpark
xslot
betpark
milanobet
milanobet
milanobet
xslot
setrabet
xslot
xslot
betplay
Tuzla Cilt Bakım
Tuzla İpek Kirpik
hititbet
hititbet
norabahis
norabahis
nesinecasino
nesinecasino
nesinecasino
nesinecasino
betyap
betyap
norabahis
norabahis
betpark
betyap
betyap
norabahis
norabahis
betyap
enbet
enbet
enbet