Gospodarstvo Archives - Page 19 of 45

Poziv za sudjelovanjem na mrežnom predstavljanju Programa Unije za ciljane skupine na regionalnoj razini

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU u suradnji s resornim tijelima nadležnim za provedbu Programa Unije u RH organizira mrežne promotivne radionice o Programima Unije na regionalnoj razini.

Radionice su osmišljene po regionalnom ključu, i to kako slijedi:

Jadranska Hrvatska -5. prosinca 2023.,
Panonska Hrvatska -6. prosinca,
Grad Zagreb -11. prosinca,
Sjeverna Hrvatska -12. prosinca.

Za svaku od regija održava se zasebno cjelodnevno predstavljanje Programa Unije namijenjeno sljedećim ciljanim skupinama:

Tijela javne vlasti,
Istraživačke i obrazovne institucije te institucije za osposobljavanje,
Poslovni sektor,
Organizacije civilnog društva.

Predstavljanja Programa usmjerena su na inicijalno upoznavanje potencijalnih korisnika s mogućnostima financiranja iz pojedinog Programa Unije. Primarni interes je dosegnuti one potencijalne korisnike koji bi se s Programima Unije susreli po prvi puta. Na mrežnom događanju bit će moguće dobiti najvažnije informacije o pojedinim Programima Unije te mogućnostima koje nude.
Događanje suorganiziraju Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, regionalni koordinatori te tijela državne uprave nadležna za provedbu Programa Unije.

Prijavu za sudjelovanjem na mrežnim radionicama možete izvršiti putem sljedeće poveznice: prijava.

Po zatvaranju prijava na adresu e-pošte dobit ćete poveznicu putem koje ćete moći pratiti promotivno događanje za koje ste se prijavili.

Prijave za Jadransku Hrvatsku i Panonsku Hrvatsku molimo izvršiti najkasnije do 1. prosinca.

Po završetku roka za prijavu na mrežne radionice prijavljena tijela dobiti će poveznice putem kojih će se moći spojiti i pratiti izlaganja.

Na radionicama će biti predstavljeni sljedeći Programi Unije:

Program Unije	Ciljane skupine	Vrijeme održavanja
Uvodno izlaganje		9:00-9:10
LIFE	Sve skupine	9:10-10:10
Građani, jednakost, prava i vrijednosti	Sve skupine	10:10-11:10
Obzor Europa	Sve skupine	11:10-12:10
Mehanizam Unije za civilnu zaštitu	Sve skupine	12:10-13:10
Kreativna Europa	organizacije civilnog društva poslovni sektor	13:10-14:10
Program jedinstvenog tržišta	tijela javne vlasti istraživačke i obrazovne institucije te institucije za osposobljavanje	14:10-15:10
EU za zdravlje	organizacije civilnog društva poslovni sektor	15:10-16:00

U slučaju dodatnih pitanja možete se obratiti na: programi.unije@mrrfeu.hr

Više informacija dostupno je na poveznici: https://razvoj.gov.hr/vijesti/poziv-za-sudjelovanjem-na-mreznom-predstavljanju-programa-unije-za-ciljane-skupine-na-regionalnoj-razini/5440

Pročitaj više

EU FONDOVI/GOSPODARSTVO-Predstavljen sustav dizalice topline s morskom vodom, projekt vrijedan gotovo pola milijuna eura

U Brodogradilištu Viktor Lenac predstavljen je projekt “Sustav dizalice topline s morskom vodom”, vrijedan 480.312 eura, koji će doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova i unaprijediti energetsku učinkovitost tog brodogradilišta.

Riječ je o ulaganju u proizvodnju čiste energije putem sustava dizalice topline s morskom vodom, s mogućnošću rada u režimu grijanja i u režimu hlađenja.

Projekt financiraju Island, Lihtenštajn i Norveška kroz Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora 2014.-2021., uz nacionalno sufinanciranje Hrvatske s bespovratnih 232.583 eura u okviru Programa “Energija i klimatske promjene”.

Brodogradilište u svom procesu troši značajne količine energije koje opterećuju poslovanje, a ponekad i odnose s okruženjem. Stoga od 2013. godine ulažu značajna sredstva u projekte energetske učinkovitosti.

Izvor: https://www.nacional.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Otvoren poziv za male projekte programa INTERREG Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027.

Program prekogranične suradnje Interreg Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027. 17. studenoga 2023. otvorio je prvi poziv na dostavu projektnih prijedloga za male projekte te poziva zainteresirane javne i privatne organizacije na dostavu projektnih prijedloga. Poziv će biti otvoren do 31. siječnja 2024. godine do 12:00 sati.

Predmet otvorenog poziva je sufinanciranje projekata iz Prioriteta 3. Dostupna i povezana regija; Specifičnog cilja 6.3: Izgradnja uzajamnog povjerenja, osobito poticanjem djelovanja „od građana za građane“.

Svrha malih projekata je produbiti uzajamno povjerenje i razumijevanje među stanovnicima prekograničnog područja Hrvatske i Slovenije i ojačati povezanost među njima. Podržat će se 2 tipa malih projekata:

Projekti prekogranične suradnje Tip 1 – projekti kojima se podupiru manja događanja namijenjena specifičnim ciljnim skupinama koje su definirane projektom i njegovim ciljevima, kao što su radionice, konferencije, seminari, treninzi i kampovi;
Projekti izgradnje uzajamnog povjerenja Tip 2 – projekti kojima se podupiru veća događanja koja će imati utjecaj na stanovništvo koje živi u prekograničnom području, kao što su koncerti, tržnice, sajmovi, kulturna događanja, sportska događanja, rekreacijske aktivnosti u prirodi, zajedničke akcije čišćenja prirode i ozelenjivanje javnih prostora.

Program daje mogućnost za suradnju projektnim partnerima iz programskog područja koje obuhvaća osam NUTS 3 regija u Republici Hrvatskoj (Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska i Karlovačka županija te Grad Zagreb) te devet NUTS 3 regija u Republici Sloveniji.

Najviši iznos proračuna za male projekte iznosi do 16.000,00 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj za projekte Tipa 1 i do 24.800,00 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj za projekte Tipa 2. Ukupna vrijednost poziva je 720.555,00 eura, uz stopu sufinanciranja od 80%. Projektnu prijavu mora podnijeti vodeći partner putem elektronskog sustava Jems, a trajanje projekta ne smije biti dulje od 12 mjeseci. Projektni prijedlozi moraju uključivati minimalno jednog projektnog partnera iz Slovenije i jednog iz Hrvatske ili Europsku grupaciju za teritorijalnu suradnju, a na projektu mogu sudjelovati maksimalno četiri projektna partnera. Svi projektni partneri moraju imati sjedište na programskom području.

U svrhu upoznavanja s uvjetima poziva i postupkom prijave projektnih prijedloga, za sve zainteresirane biti će organizirana online radionica. Točno vrijeme i modalitet održavanja radionice bit će objavljeni na web stranici programa http://www.si-hr.eu/2127/hr/ .

Sve dodatne informacije i relevantna dokumentacija otvorenog poziva, kao i kontakt podaci programskih tijela dostupni su na web stranici programa http://www.si-hr.eu/2127/hr/small-scale-projects/

Pročitaj više

INVESTICIJE/GOSPODARSTVO-Nova Radna zona Marišćina K-2

Izgrađena nova Radna zona Marišćina K-2 u Općini Viškovo predstavlja dodatni zamašnjak razvoju gospodarstva na ovom području. U zoni su predviđeni proizvodni pogoni – proizvodnja, prerada i obrada prehrambenih, tekstilnih, metalnih, betonskih, drvenih i drugih proizvoda, skladišno-prodajni prostor, trgovina na veliko, poduzetnički inkubator, komunalne djelatnosti, servisne djelatnosti i drugo. Do radne zone izgrađena je i nova cesta te pripadajuća komunalna infrastruktura.

Projekt je sufinanciran sredstvima iz europskih fondova. Vrijednost cjelokupnog projekta je nešto više od 2,7 milijuna eura, od čega oko 1,5 milijuna eura iznose bespovratna sredstva. Iznos od 210 tisuća eura financiralo je Ministarstvo regionalna razvoja i fondova Europske unije.

Do kraja 2023. godine planira se objaviti javni natječaj za kupnju zemljišta, nakon čega će u novoj radnoj zoni doći do pokretanja gospodarske aktivnosti.

Općina Viškovo će tako biti bogatija za iznos prihoda od poreza na dohodak, prihoda od prodaje zemljišta radne zone, kao i prihoda od komunalne naknade. Prihodima od radne zone Općina će moći dodatno uložiti u komunalnu infrastrukturu i kapitalne projekte.

Važno je naglasiti i kako u Općini Viškovo živi i velik broj radno aktivnog stanovništva, koji bi mogli pronaći svoje mjesto rada u novoj radnoj zoni.

Postoji i mogućnost daljnjeg širenja zone s postojećih 7 na više od 10 hektara.

U blizini Radne zone Marišćina K-2 nalazi se i poslovna zona Kunfin u Općini Klana, te je plan da se jednog dana te dvije poslovne zone povežu.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Objavljen NPOO Poziv “Sanacija zatvorenih odlagališta neopasnog otpada”

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je u sklopu programa Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. objavilo Poziv na dostavu projektnih prijedloga”NPOO.C1.3.R2-I2.01″ – “Sanacija zatvorenih odlagališta neopasnog otpada”.

Svrha poziva

Svrha poziva je sanacija zatvorenih odlagališta neopasnog otpada koja ne zadovoljavaju uvjete utvrđene Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15, 103/18, 56/19), te koja su prestala s radom, odnosno aktivnim korištenjem i nakon sanacije se više neće koristiti u svrhu odlaganja otpada.

Predmet poziva

Predmet ovog Poziva je doprinos ispunjenju pravne stečevine EU na temelju obveza iz Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji iz područja gospodarenja otpadom, odnosno sanacija zatvorenih odlagališta neopasnog otpada u skladu s Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. i Naputkom o provedbi Izmjena Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine u projektima održivog gospodarenja otpadom, na način da budu usklađena s Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15, 103/18, 56/19) i odredbama Direktive 1999/31/EZ, kako bi smanjile emisije stakleničkih plinova te onemogućilo onečišćenje podzemnih i površinski voda štetnim tvarima koje su nastale tijekom rada odlagališta.

U okviru ovog Poziva bespovratna sredstva mogu se dodijeliti projektima sanacije zatvorenih odlagališta neopasnog otpada, koja u popisu odlagališta iz Izvješća o komunalnom otpadu za 2020. godinu, Prilog 4 – Popis službenih odlagališta otpada, status operativnosti i sanacije, stanje s krajem 2020. godine nemaju status operativnosti „aktivno“.

Prihvatljive aktivnosti

Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva trebaju izravno biti vezane uz sanaciju zatvorenih odlagališta neopasnog otpada, a glavne projektne aktivnosti navedene su kako slijedi:

a) aktivnosti izvođenja radova sanacije zatvorenih odlagališta sukladno pravomoćnom aktu na temelju kojeg mogu započeti radovi (izvedba građevinskih i drugih radova – pripremnih, zemljanih, konstrukterskih, instalaterskih, završnih te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja, provođenje potrebnih ispitivanja i izdavanje atesta, tehnički pregled te ishođenje uporabne dozvole);

b) aktivnosti vezane uz priključenje na komunalnu i energetsku infrastrukturu isključivo za potrebe saniranog odlagališta otpada;

c) aktivnosti izrade gradilišne i druge dokumentacije (kao što je elaborat iskolčenja, elaborat izvedenog stanja, razni atesti i upute za korištenje te drugo) potrebne za provedbu projekta i za ishođenje uporabne dozvole za sanaciju odlagališta, a koje su započete nakon donošenja Odluke o financiranju;

d) aktivnosti projektantskog nadzora, stručnog nadzora građenja koji provodi nadzorni inženjer u skladu s Zakonom o gradnji (NN, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) te koordinacija zaštite na radu u fazi izvođenja radova (koordinator II).

e) usluga vođenja projekta sukladno Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15 i 118/18, 110/19);

f) usluge tehničke pomoći za upravljanje projektom (angažiranje vanjskih stručnjaka za poslove upravljanja i administracije projekta, financijsko upravljanje, izvještavanje, pripremu i provedbu javne nabave te ostale aktivnosti povezane s upravljanjem projektom),

g) aktivnosti informiranja i vidljivosti.

Navedeno ne predstavlja iscrpnu listu, već može uključivati i sve ostale aktivnosti potrebne za izvođenje/realizaciju projekta.

Prihvatljivi prijavitelji: Jedinice lokalne samouprave

Ukupna bespovratna sredstva: 10.617.824,67 €

Minimalni iznos bespovratnih sredstava: 0,00 €

Maksimalni iznos bespovratnih sredstava: 3.981.684,25 €

Krajnji rok za dostavu projektnih prijedloga je 30. travnja 2024. godine do 14:00 h ili do iskorištenja raspoloživih sredstava.

Više informacija dostupno je na poveznici: https://fondovieu.gov.hr/pozivi/9

Pročitaj više

Otočne koordinatorice Regionalne razvojne agencije PGŽ na sastanku Otočnoga vijeća u Zadru

Zamjenik župana Primorsko-goranske županije Petar Mamula i otočne koordinatorice Nevenka Kos i Darija Jakuš Kučan iz Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije sudjelovali su na sastanku Otočnog vijeća koji se održavala u Zadru pod predsjedanjem premijera Andreja Plenkovića. Na sastanku su uručeni i ugovori iz Programa poticanja razvoja civilnog društva na otocima kao i Programa potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za pokretanje gospodarskih aktivnosti i očuvanje radnih mjesta.

Raspravljalo se i o nizu, za otoke, aktualnih tema, između ostalog, ministar Vili Beroš govorio je o mjerama za poboljšanje zdravstvenih usluga na otocima, a predstavljen je i program daljnjih ulaganja u lučku infrastrukturu na otocima.

Pročitaj više

INVESTICIJE-Crikvenica će dobiti “hotel budućnosti”

Crikvenički hotel International će do ljeta 2025. godine biti rekonstruiran i pretvoren u “hotel budućnosti”. U obnovu ovoga hotela planira se uložiti 22 milijuna eura.

Po završetku rekonstrukcije, ovaj hotel će biti visokokvalitetan objekt u građevinskom, arhitektonskom i funkcionalnom pogledu, prilagođen najvišim turističkim i hotelijerskim standardima, a prema tehnološkim rješenjima zadovoljavat će visoke kriterije očuvanja okoliša i korištenja obnovljivih izvora energije, s vrlo niskom emisijom stakleničkih plinova. Ovaj projekt planira se prijaviti i na natječaje u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Nova uvučena baza hotela zadržat će dvije postojeće etaže izvornog oblikovanja hotela, iznad kojih će se formirati novi transparentni prostori smještajnih jedinica, čime će se uklopiti u urbanistički prostor središta Crikvenice. U najvećem dijelu, građevina će biti ozelenjena po obodu svih etaža i po zelenim krovovima različitim raslinjem koje pripada lokalnom podneblju.

U urbanističkom smislu, bit će to povratak izvornom projektu hotela.

Vezano za održivost, radit će se zahvati na fasadi hotela, staklenim stijenama koje će imati zvučnu i toplinsku izolaciju, a umjesto postojećih ravnih krovova planiraju se klimatski prihvatljiviji i energetski učinkovitiji zeleni krovovi. Postavit će se novi sustav fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, koja će pokriti 86% ukupnih potreba cijelog objekta. Sve intervencije u prostor trebale bi smanjiti sadašnji godišnji utrošak energije za čak 93% i smanjiti ukupne emisije štetnih plinova za čak 95%.

Sustavi grijanja bit će napredni i visokoučinkoviti, rasvjeta će biti LED, uređaji za vodu bit će svrstani u prva dva razreda potrošnje vode EU vodne oznake. Tako će sve sobe postati takozvane “pametne sobe”.

Najmanje 70% neopasnog građevinskog otpada i otpada od rušenja nastalog na gradilištu bit će pripremljeno za recikliranje i ponovnu uporabu.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Najava NPOO Poziva- Vaučeri za digitalizaciju

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. najavilo je objavu 5 poziva za digitalne vaučere namijenjenih mikro, malim i srednjim podruzetnicima. Svrha je ovog Poziva doprinijeti povećanju razine digitalne zrelosti MSP-ova kroz razvoj digitalnih poslovnih modela, jačanje kapaciteta za provedbu digitalizacije i digitalne transformacije ili unaprjeđenje kibernetičke sigurnosti, što će u konačnici povećati konkurentnost i otpornost poduzeća korištenjem digitalnih tehnologija.

Ovim pozivom poticat će se ulaganja MSP-ova usmjerena na provedbu digitalizacije i digitalne transformacije poslovanja kroz osposobljavanje i usluge za poboljšanje digitalnih vještina (među ostalim onih povezanih s tehnologijama u oblaku), prilagodbu poslovnih modela digitalnoj transformaciji, digitalni marketing, kiberotpornost i primjenu složenih digitalnih rješenja .

Ukupna bespovratna sredstva: 1.924.480,00 €

Minimalni iznos bespovratnih sredstava: 0,00 €

Maksimalni iznos bespovratnih sredstava: 19.900,00 €

Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog poziva:

Mikro poduzetnici
Mali poduzetnici
Srednji poduzetnici

Cilj ovog Poziva je doprinijeti povećanju razine digitalne zrelosti MSP-ova kroz razvoj digitalnih poslovnih modela, jačanje kapaciteta za provedbu digitalizacije i digitalne transformacije ili unaprjeđenje kibernetičke sigurnosti, što će u konačnici povećati konkurentnost i otpornost poduzeća korištenjem digitalnih tehnologija.

Poziv obuhvaća nekoliko vrsta vaučera, ovisno o potrebama MSP-ova:

Vaučer za poboljšanje digitalnih vještina
Vaučer za digitalni marketing
Vaučer za izradu strategije digitalne transformacije
Vaučer za dijagnostiku kibernetičke otpornosti
Vaučer za složena digitalna rješenja

Prihvatljive aktivnosti koje je moguće financirati, ovisno o vrsti vaučera:

specijalizirani programe neformalnog učenja usmjereni na razvoj digitalnih vještina za provođenje digitalizacije i digitalne transformacije
izrada internetskih stranica, aplikacija i e-trgovine, upravljanje društvenim mrežama
izradu strategije digitalne transformacije s akcijskim planom provedbe i metodologijom praćenja provedbe
provjeru kibernetičke sigurnosti poduzeća kroz provedbu sigurnosnih provjera i analizu prikupljenih podataka te definiranje dodatnih poboljšanja sustava
uvođenje složenih digitalnih rješenja kojima će se omogućiti razvoj digitalnih poslovnih modela te jačanje kapaciteta za provedbu digitalizacije i digitalne transformacije

Prihvatljivi pružatelji usluga su isključivo pravne i fizičke osobe upisane u Katalog pružatelja usluga u okviru Poziva “Vaučeri za digitalizaciju” koji je objavljen na stranicama Ministarstva prema vrstama vaučera.

Poziv se provodi kao otvoreni postupak u modalitetu privremenog poziva na dostavu projektnih prijedloga, a predviđena su tri roka za podnošenje projektnih prijedloga:

rok od 1. lipnja 2023. do 7. srpnja 2023.
rok od 1. studenog 2023. do 1. prosinca 2023. godine
rok od 1. ožujka 2024. do 1. travnja 2024. godine

Više informacija dostupno je na poveznici: https://fondovieu.gov.hr/pozivi?page=1&statusGroup=najava

Pročitaj više

INOVACIJE/GOSPODARSTVO-Dalmont izgradio putnički brod na hibridni pogon

Kraljevički Dalmont prvi je u Hrvatskoj izgradio i isporučio brod za komercijalnu plovidbu na hibridni pogon imena Lacroma.

Riječ je o 15-metarskom aluminijskom katamaranu s pogonom na dizel-elektro-propulziju. Izradu plovila naručila je javna ustanova Rezervat Lokrum, a povezivat će Arboretum Trsteno s otokom Lokrumom i tamošnjim Botaničkim vrtom. Katamaran je širok 5,2 metra i ima kapacitet prijevoza 50 osoba te tri člana posade.

Vrijednost ovoga broda je oko 1,15 milijuna eura s PDV-om, a gradnja je financirana u okviru EU projekta “Povijesni vrtovi dubrovačkog područja”.

Ovo je jedna od referenci kraljevičkog brodogradilišta, a za podsjetnik, prije tri godine Dalmont je isporučio dva katamarana na čisti elektropogon Nacionalnom parku Krka. Uz elektromotore i akumulatorske baterije koje im osiguravaju dovoljnu energiju za osam sati plovidbe, katamarani u NP Krka na krovnoj konstrukciji imaju postavljenu i solarnu elektranu uz pomoć koje im je u ljetnim mjesecima osigurana dodatna autonomnost plovidbe.

Izvor: https://www.poslovni.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Na Kampusu održana panel rasprava ”Desetljeće članstva u Europskoj uniji: Živimo li bolje nego prije 10 godina? Utjecaj EU-a na kvalitetu i standard života”

U ”Akvariju” Studentskog centra na Kampusu Sveučilišta u Rijeci u četvrtak, 26. listopada 2023. održana je panel- rasprava pod nazivom ”Desetljeće članstva u Europskoj uniji: Živimo li bolje nego prije 10 godina? Utjecaj EU-a na kvalitetu i standard života”. Panel-raspravu organizirali su Javna ustanova ”Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije” i Sveučilište u Rijeci, povodom obilježavanja 10. godišnjice članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji.

U raspravi su sudjelovali prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, mr. sc. Velimir Šonje, osnivač Arhivanalitika/ Ekonomski lab i Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije.

Rektorica Prijić Samaržija istaknula je: Članstvo RH u Europskoj uniji mi na Sveučilištu promatramo kroz tri dimenzije: internacionalizaciju, programi financiranja i kroz europske vrijednosti. Naš se istraživački prostor, posebice nakon što smo postali član saveza YUFE i mreže YERUN proširio na mnogo širi, europski istraživački prostor. Sveučilište u Rijeci za 16.153 studenta i 3.171 zaposlenikom čini zajednicu od 20-ak tisuća ljudi, no uzimajući u obzir i ove asocijacije, umreženi smo s desetcima tisuća ljudi diljem Europe, čijim se dijelom istinski osjećamo. U posljednjih 5 godina odradili smo 109 projekata, koji su financirani europskim fondovima. Sveučilište ukupno gledano ima 48 % prihvaćenost projekata, a sam Rektorat čak 100 %. Tu se radi o iznosima od oko 6,8 milijuna eura godišnje. Samo projekt EDIH Adria vrijedan je 2.64 milijuna eura, a samo Rektorat trenutno rukovodi čak 19 projekata. Pored njegovanja europejstva i europskih vrijednosti postoje i izazovi koji se odnose na nacionalnu razinu, probleme u motivaciji, institucionalnim preprekama i izlascima iz zona komfora.

Šonje je podijelio članstvo RH u EU na tri faze: od 2013. do 2016. faza frustracije u kojoj se činilo da smo u Uniju ušli, a da se ništa ne pokreće; zatim je od 2017. do 2021. uslijedila faza obnove nade, a od 2022. kreće faza prvih pravih rezultata. Naš realni BDP po stanovniku 2013. je iznosio 61 %, a danas iznosi 73,8 %, što pokazuje jasan rast. Pitati se sada trebamo koji je naš idući cilj i hoćemo li biti npr. kao Portugal, koji je nekako stagnirao na razini od oko 75 % prosjeka EU-a ili pak možemo biti kao Irska i Eu prosjek i nadmašiti? Kada govorimo o internacionalizaciji ono u ekonomskom smislu svakako uključuje izvoz, ali i strukturne promjene u samim poduzećima, primjerice promjenu strukture, odnosno upliv stranih kapitala. Toga se pak ne treba bojati, jer su i mnoge druge male otvorene ekonomije prepune stranog kapitala. Razvidno je da poduzeća jačaju i tehnološki i kapitalno, no još uvijek zaostajemo. U Hrvatskoj postoji oko 150 tisuća poduzeća, no samo se oko 12.700 smatraju značajnima, a to su ona koja premaše godišnji prihod od 1 milijuna eura. Trebamo dakle ‘dublje roniti’ i vidim ipak elemente prema kojima možemo ostvariti značajan napredak u nadolazećem razdoblju, zaključio je Šonje.

Kružić je potom poveo raspravu o tome osjećaju li ljudi zaista te statistički dobre pokazatelje i njihove učinke. Šonje je komentirao kako je hrvatski institucijski okvir ograničavajuć i kako značajno zaostajemo u kontroli i sankcijama korupcije. Rektorica se pak osvrnula na demokratske procese i naglasila nedostatak pravog demokratskog funkcioniranja, gdje bi ljudi trebali u procese i odlučivanje biti više i direktnije uključeni. Šonje je dodao kako je Hrvatska, nažalost, i 33 godine nakon osamostaljenja i dalje u tranziciji te kako moramo razumjeti da bespovratna sredstva nisu donacija, nego ulog.

Panel se dotakao i pitanja mladih te je nakon rasprave zaključeno da generacija ‘Z’ ima drukčiji set vrijednosti i interesa, ali i da tržište rada, koje postaje sve fleksibilnije traži kvalitetan kadar, koji je danas dio šireg, europskog prostora. Iako je Hrvatska izgubila 10 % stanovništva, možemo se ipak nadati da će se jedan dio ljudi vratiti, kada se ekonomski standard u RH približi onome u zapadnim zemljama Europe te poboljša slika funkcioniranja Države i javnih servisa.

Događanje je organizirala Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (PRIGODA) u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci u okviru projekta ”Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije” financiranog iz Operativnog programa ”Konkurentnost i kohezija”, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj. PRIGODA djeluje kao regionalni koordinator Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU na području Primorsko-goranske županije, čija je svrha koordinacija i poticanje održivog ravnomjernog regionalnog razvoja županije te privlačenja potencijalnih ulagača u ključnim djelatnostima karakterističnim za razvoj ovog područja.

Pročitaj više