Category: Gospodarstvo

INVESTICIJE/GOSPODARSTVO-Nova Radna zona Marišćina K-2

Izgrađena nova Radna zona Marišćina K-2 u Općini Viškovo predstavlja dodatni zamašnjak razvoju gospodarstva na ovom području. U zoni su predviđeni proizvodni pogoni – proizvodnja, prerada i obrada prehrambenih, tekstilnih, metalnih, betonskih, drvenih i drugih proizvoda, skladišno-prodajni prostor, trgovina na veliko, poduzetnički inkubator, komunalne djelatnosti, servisne djelatnosti i drugo. Do radne zone izgrađena je i nova cesta te pripadajuća komunalna infrastruktura.

Projekt je sufinanciran sredstvima iz europskih fondova. Vrijednost cjelokupnog projekta je nešto više od 2,7 milijuna eura, od čega oko 1,5 milijuna eura iznose bespovratna sredstva. Iznos od 210 tisuća eura financiralo je Ministarstvo regionalna razvoja i fondova Europske unije.

Do kraja 2023. godine planira se objaviti javni natječaj za kupnju zemljišta, nakon čega će u novoj radnoj zoni doći do pokretanja gospodarske aktivnosti.

Općina Viškovo će tako biti bogatija za iznos prihoda od poreza na dohodak, prihoda od prodaje zemljišta radne zone, kao i prihoda od komunalne naknade. Prihodima od radne zone Općina će moći dodatno uložiti u komunalnu infrastrukturu i kapitalne projekte.

Važno je naglasiti i kako u Općini Viškovo živi i velik broj radno aktivnog stanovništva, koji bi mogli pronaći svoje mjesto rada u novoj radnoj zoni.

Postoji i mogućnost daljnjeg širenja zone s postojećih 7 na više od 10 hektara.

U blizini Radne zone Marišćina K-2 nalazi se i poslovna zona Kunfin u Općini Klana, te je plan da se jednog dana te dvije poslovne zone povežu.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljen NPOO Poziv “Sanacija zatvorenih odlagališta neopasnog otpada”

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je u sklopu programa Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. objavilo Poziv na dostavu projektnih prijedloga”NPOO.C1.3.R2-I2.01″ – “Sanacija zatvorenih odlagališta neopasnog otpada”.

Svrha poziva

Svrha poziva je sanacija zatvorenih odlagališta neopasnog otpada koja ne zadovoljavaju uvjete utvrđene Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15, 103/18, 56/19), te koja su prestala s radom, odnosno aktivnim korištenjem i nakon sanacije se više neće koristiti u svrhu odlaganja otpada.

Predmet poziva

Predmet ovog Poziva je doprinos ispunjenju pravne stečevine EU na temelju obveza iz Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji iz područja gospodarenja otpadom, odnosno sanacija zatvorenih odlagališta neopasnog otpada u skladu s Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. i Naputkom o provedbi Izmjena Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine u projektima održivog gospodarenja otpadom, na način da budu usklađena s Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15, 103/18, 56/19) i odredbama Direktive 1999/31/EZ, kako bi smanjile emisije stakleničkih plinova te onemogućilo onečišćenje podzemnih i površinski voda štetnim tvarima koje su nastale tijekom rada odlagališta.

U okviru ovog Poziva bespovratna sredstva mogu se dodijeliti projektima sanacije zatvorenih odlagališta neopasnog otpada, koja u popisu odlagališta iz Izvješća o komunalnom otpadu za 2020. godinu, Prilog 4 – Popis službenih odlagališta otpada, status operativnosti i sanacije, stanje s krajem 2020. godine nemaju status operativnosti „aktivno“.

Prihvatljive aktivnosti

Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva trebaju izravno biti vezane uz sanaciju zatvorenih odlagališta neopasnog otpada, a glavne projektne aktivnosti navedene su kako slijedi:

a) aktivnosti izvođenja radova sanacije zatvorenih odlagališta sukladno pravomoćnom aktu na temelju kojeg mogu započeti radovi (izvedba građevinskih i drugih radova – pripremnih, zemljanih, konstrukterskih, instalaterskih, završnih te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja, provođenje potrebnih ispitivanja i izdavanje atesta, tehnički pregled te ishođenje uporabne dozvole);

b) aktivnosti vezane uz priključenje na komunalnu i energetsku infrastrukturu isključivo za potrebe saniranog odlagališta otpada;

c) aktivnosti izrade gradilišne i druge dokumentacije (kao što je elaborat iskolčenja, elaborat izvedenog stanja, razni atesti i upute za korištenje te drugo) potrebne za provedbu projekta i za ishođenje uporabne dozvole za sanaciju odlagališta, a koje su započete nakon donošenja Odluke o financiranju;

d) aktivnosti projektantskog nadzora, stručnog nadzora građenja koji provodi nadzorni inženjer u skladu s Zakonom o gradnji (NN, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) te koordinacija zaštite na radu u fazi izvođenja radova (koordinator II).

e) usluga vođenja projekta sukladno Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15 i 118/18, 110/19);

f) usluge tehničke pomoći za upravljanje projektom (angažiranje vanjskih stručnjaka za poslove upravljanja i administracije projekta, financijsko upravljanje, izvještavanje, pripremu i provedbu javne nabave te ostale aktivnosti povezane s upravljanjem projektom),

g) aktivnosti informiranja i vidljivosti.

Navedeno ne predstavlja iscrpnu listu, već može uključivati i sve ostale aktivnosti potrebne za izvođenje/realizaciju projekta.

Prihvatljivi prijavitelji: Jedinice lokalne samouprave

Ukupna bespovratna sredstva: 10.617.824,67 €

Minimalni iznos bespovratnih sredstava: 0,00 €

Maksimalni iznos bespovratnih sredstava: 3.981.684,25 €

Krajnji rok za dostavu projektnih prijedloga je 30. travnja 2024. godine do 14:00 h ili do iskorištenja raspoloživih sredstava.

Više informacija dostupno je na poveznici: https://fondovieu.gov.hr/pozivi/9

Pročitaj više
Otočne koordinatorice Regionalne razvojne agencije PGŽ na sastanku Otočnoga vijeća u Zadru

Zamjenik župana Primorsko-goranske županije Petar Mamula i otočne koordinatorice Nevenka Kos i Darija Jakuš Kučan iz Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije sudjelovali su na sastanku Otočnog vijeća koji se održavala u Zadru pod predsjedanjem premijera Andreja Plenkovića. Na sastanku su uručeni i ugovori iz Programa poticanja razvoja civilnog društva na otocima kao i Programa potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za pokretanje gospodarskih aktivnosti i očuvanje radnih mjesta.

Raspravljalo se i o nizu, za otoke, aktualnih tema, između ostalog, ministar Vili Beroš govorio je o mjerama za poboljšanje zdravstvenih usluga na otocima, a predstavljen je i program daljnjih ulaganja u lučku infrastrukturu na otocima.

Pročitaj više
INVESTICIJE-Crikvenica će dobiti “hotel budućnosti”

Crikvenički hotel International će do ljeta 2025. godine biti rekonstruiran i pretvoren u “hotel budućnosti”. U obnovu ovoga hotela planira se uložiti 22 milijuna eura.

Po završetku rekonstrukcije, ovaj hotel će biti visokokvalitetan objekt u građevinskom, arhitektonskom i funkcionalnom pogledu, prilagođen najvišim turističkim i hotelijerskim standardima, a prema tehnološkim rješenjima zadovoljavat će visoke kriterije očuvanja okoliša i korištenja obnovljivih izvora energije, s vrlo niskom emisijom stakleničkih plinova. Ovaj projekt planira se prijaviti i na natječaje u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Nova uvučena baza hotela zadržat će dvije postojeće etaže izvornog oblikovanja hotela, iznad kojih će se formirati novi transparentni prostori smještajnih jedinica, čime će se uklopiti u urbanistički prostor središta Crikvenice. U najvećem dijelu, građevina će biti ozelenjena po obodu svih etaža i po zelenim krovovima različitim raslinjem koje pripada lokalnom podneblju.

U urbanističkom smislu, bit će to povratak izvornom projektu hotela.

Vezano za održivost, radit će se zahvati na fasadi hotela, staklenim stijenama koje će imati zvučnu i toplinsku izolaciju, a umjesto postojećih ravnih krovova planiraju se klimatski prihvatljiviji i energetski učinkovitiji zeleni krovovi. Postavit će se novi sustav fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, koja će pokriti 86% ukupnih potreba cijelog objekta. Sve intervencije u prostor trebale bi smanjiti sadašnji godišnji utrošak energije za čak 93%  i smanjiti ukupne emisije štetnih plinova za čak 95%.

Sustavi grijanja bit će napredni i visokoučinkoviti, rasvjeta će biti LED, uređaji za vodu bit će svrstani u prva dva razreda potrošnje vode EU vodne oznake. Tako će sve sobe postati takozvane “pametne sobe”.

Najmanje 70% neopasnog građevinskog otpada i otpada od rušenja nastalog na gradilištu bit će pripremljeno za recikliranje i ponovnu uporabu.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Najava NPOO Poziva- Vaučeri za digitalizaciju

 Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.  najavilo je objavu 5 poziva za digitalne vaučere namijenjenih mikro, malim i srednjim podruzetnicima. Svrha je ovog Poziva doprinijeti povećanju razine digitalne zrelosti MSP-ova kroz razvoj digitalnih poslovnih modela, jačanje kapaciteta za provedbu digitalizacije i digitalne transformacije ili unaprjeđenje kibernetičke sigurnosti, što će u konačnici povećati konkurentnost i otpornost poduzeća korištenjem digitalnih tehnologija.

Ovim pozivom poticat će se ulaganja MSP-ova usmjerena na provedbu digitalizacije i digitalne transformacije poslovanja kroz osposobljavanje i usluge za poboljšanje digitalnih vještina (među ostalim onih povezanih s tehnologijama u oblaku), prilagodbu poslovnih modela digitalnoj transformaciji, digitalni marketing, kiberotpornost i primjenu složenih digitalnih rješenja .

Ukupna bespovratna sredstva: 1.924.480,00 €

Minimalni iznos bespovratnih sredstava: 0,00 €

Maksimalni iznos bespovratnih sredstava: 19.900,00 €

Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog poziva:

  • Mikro poduzetnici
  • Mali poduzetnici
  • Srednji poduzetnici

Cilj ovog Poziva je doprinijeti povećanju razine digitalne zrelosti MSP-ova kroz razvoj digitalnih poslovnih modela, jačanje kapaciteta za provedbu digitalizacije i digitalne transformacije ili unaprjeđenje kibernetičke sigurnosti, što će u konačnici povećati konkurentnost i otpornost poduzeća korištenjem digitalnih tehnologija.

Poziv obuhvaća nekoliko vrsta vaučera, ovisno o potrebama MSP-ova:

  • Vaučer za poboljšanje digitalnih vještina
  • Vaučer za digitalni marketing
  • Vaučer za izradu strategije digitalne transformacije
  • Vaučer za dijagnostiku kibernetičke otpornosti
  • Vaučer za složena digitalna rješenja

Prihvatljive aktivnosti koje je moguće financirati, ovisno o vrsti vaučera:

  • specijalizirani programe neformalnog učenja usmjereni na razvoj digitalnih vještina za provođenje digitalizacije i digitalne transformacije
  • izrada internetskih stranica, aplikacija i e-trgovine, upravljanje društvenim mrežama
  • izradu strategije digitalne transformacije s akcijskim planom provedbe i metodologijom praćenja provedbe
  • provjeru kibernetičke sigurnosti poduzeća kroz provedbu sigurnosnih provjera i analizu prikupljenih podataka te definiranje dodatnih poboljšanja sustava
  • uvođenje složenih digitalnih rješenja kojima će se omogućiti razvoj digitalnih poslovnih modela te jačanje kapaciteta za provedbu digitalizacije i digitalne transformacije

Prihvatljivi pružatelji usluga su isključivo pravne i fizičke osobe upisane u Katalog pružatelja usluga u okviru Poziva “Vaučeri za digitalizaciju” koji je objavljen na stranicama Ministarstva prema vrstama vaučera.

Poziv se provodi kao otvoreni postupak u modalitetu privremenog poziva na dostavu projektnih prijedloga, a predviđena su tri roka za podnošenje projektnih prijedloga:

  1. rok od 1. lipnja 2023. do 7. srpnja 2023.
  2. rok od 1. studenog 2023. do 1. prosinca 2023. godine
  3. rok od 1. ožujka 2024. do 1. travnja 2024. godine

Više informacija dostupno je na poveznici: https://fondovieu.gov.hr/pozivi?page=1&statusGroup=najava 

Pročitaj više
INOVACIJE/GOSPODARSTVO-Dalmont izgradio putnički brod na hibridni pogon

Kraljevički Dalmont prvi je u Hrvatskoj izgradio i isporučio brod za komercijalnu plovidbu na hibridni pogon imena Lacroma.

Riječ je o 15-metarskom aluminijskom katamaranu s pogonom na dizel-elektro-propulziju. Izradu plovila naručila je javna ustanova Rezervat Lokrum, a povezivat će Arboretum Trsteno s otokom Lokrumom i tamošnjim Botaničkim vrtom. Katamaran je širok 5,2 metra i ima kapacitet prijevoza 50 osoba te tri člana posade.

Vrijednost ovoga broda je oko 1,15 milijuna eura s PDV-om, a gradnja je financirana u okviru EU projekta “Povijesni vrtovi dubrovačkog područja”.

Ovo je jedna od referenci kraljevičkog brodogradilišta, a za podsjetnik, prije tri godine Dalmont je isporučio dva katamarana na čisti elektropogon Nacionalnom parku Krka. Uz elektromotore i akumulatorske baterije koje im osiguravaju dovoljnu energiju za osam sati plovidbe, katamarani u NP Krka na krovnoj konstrukciji imaju postavljenu i solarnu elektranu uz pomoć koje im je u ljetnim mjesecima osigurana dodatna autonomnost plovidbe.

Izvor: https://www.poslovni.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Na Kampusu održana panel rasprava ”Desetljeće članstva u Europskoj uniji: Živimo li bolje nego prije 10 godina? Utjecaj EU-a na kvalitetu i standard života”

U ”Akvariju” Studentskog centra na Kampusu Sveučilišta u Rijeci u četvrtak, 26. listopada 2023. održana je panel- rasprava pod nazivom ”Desetljeće članstva u Europskoj uniji: Živimo li bolje nego prije 10 godina? Utjecaj EU-a na kvalitetu i standard života”. Panel-raspravu organizirali su Javna ustanova ”Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije” i Sveučilište u Rijeci, povodom obilježavanja 10. godišnjice članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji.

U raspravi su sudjelovali prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, mr. sc. Velimir Šonje, osnivač Arhivanalitika/ Ekonomski lab i Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije.

Rektorica Prijić Samaržija istaknula je: Članstvo RH u Europskoj uniji mi na Sveučilištu promatramo kroz tri dimenzije: internacionalizaciju, programi financiranja i kroz europske vrijednosti. Naš se istraživački prostor, posebice nakon što smo postali član saveza YUFE i mreže YERUN proširio na mnogo širi, europski istraživački prostor. Sveučilište u Rijeci za 16.153 studenta i 3.171 zaposlenikom čini zajednicu od 20-ak tisuća ljudi, no uzimajući u obzir i ove asocijacije, umreženi smo s desetcima tisuća ljudi diljem Europe, čijim se dijelom istinski osjećamo. U posljednjih 5 godina odradili smo 109 projekata, koji su financirani europskim fondovima. Sveučilište ukupno gledano ima 48 % prihvaćenost projekata, a sam Rektorat čak 100 %. Tu se radi o iznosima od oko 6,8 milijuna eura godišnje. Samo projekt EDIH Adria vrijedan je 2.64 milijuna eura, a samo Rektorat trenutno rukovodi čak 19 projekata. Pored njegovanja europejstva i europskih vrijednosti postoje i izazovi koji se odnose na nacionalnu razinu, probleme u motivaciji, institucionalnim preprekama i izlascima iz zona komfora.

Šonje je podijelio članstvo RH u EU na tri faze: od 2013. do 2016. faza frustracije u kojoj se činilo da smo u Uniju ušli, a da se ništa ne pokreće; zatim je od 2017. do 2021. uslijedila faza obnove nade, a od 2022. kreće faza prvih pravih rezultata. Naš realni BDP po stanovniku 2013. je iznosio 61 %, a danas iznosi 73,8 %, što pokazuje jasan rast. Pitati se sada trebamo koji je naš idući cilj i hoćemo li biti npr. kao Portugal, koji je nekako stagnirao na razini od oko 75 % prosjeka EU-a ili pak možemo biti kao Irska i Eu prosjek i nadmašiti? Kada govorimo o internacionalizaciji ono u ekonomskom smislu svakako uključuje izvoz, ali i strukturne promjene u samim poduzećima, primjerice promjenu strukture, odnosno upliv stranih kapitala. Toga se pak ne treba bojati, jer su i mnoge druge male otvorene ekonomije prepune stranog kapitala. Razvidno je da poduzeća jačaju i tehnološki i kapitalno, no još uvijek zaostajemo. U Hrvatskoj postoji oko 150 tisuća poduzeća, no samo se oko 12.700 smatraju značajnima, a to su ona koja premaše godišnji prihod od 1 milijuna eura. Trebamo dakle ‘dublje roniti’ i vidim ipak elemente prema kojima možemo ostvariti značajan napredak u nadolazećem razdoblju, zaključio je Šonje.

Kružić je potom poveo raspravu o tome osjećaju li ljudi zaista te statistički dobre pokazatelje i njihove učinke. Šonje je komentirao kako je hrvatski institucijski okvir ograničavajuć i kako značajno zaostajemo u kontroli i sankcijama korupcije. Rektorica se pak osvrnula na demokratske procese i naglasila nedostatak pravog demokratskog funkcioniranja, gdje bi ljudi trebali u procese i odlučivanje biti više i direktnije uključeni. Šonje je dodao kako je Hrvatska, nažalost, i 33 godine nakon osamostaljenja i dalje u tranziciji te kako moramo razumjeti da bespovratna sredstva nisu donacija, nego ulog.

Panel se dotakao i pitanja mladih te je nakon rasprave zaključeno da generacija ‘Z’ ima drukčiji set vrijednosti i interesa, ali i da tržište rada, koje postaje sve fleksibilnije traži kvalitetan kadar, koji je danas dio šireg, europskog prostora. Iako je Hrvatska izgubila 10 % stanovništva, možemo se ipak nadati da će se jedan dio ljudi vratiti, kada se ekonomski standard u RH približi onome u zapadnim zemljama Europe te poboljša slika funkcioniranja Države i javnih servisa.

 

Događanje je organizirala Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (PRIGODA) u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci u okviru projekta ”Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije” financiranog iz Operativnog programa ”Konkurentnost i kohezija”, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj. PRIGODA djeluje kao regionalni koordinator Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU na području Primorsko-goranske županije, čija je svrha koordinacija i poticanje održivog ravnomjernog regionalnog razvoja županije te privlačenja potencijalnih ulagača u ključnim djelatnostima karakterističnim za razvoj ovog područja. 

Pročitaj više
Otvoreno savjetovanje s javnošću o Uputama za prijavitelje Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Jačanje strateških partnerstva za inovacije u procesu industrijske tranzicije“

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je dana 19. listopada 2023. godine savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtu Uputa za prijavitelje planiranog Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Jačanje strateških partnerstva za inovacije u procesu industrijske tranzicije“. Otvoreni poziv će se provoditi u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027., Prioriteta 1. Industrijska tranzicija hrvatskih regija, Specifičnog cilja 1.i Razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te prihvaćanje naprednih tehnologija.

Svrha Poziva je poticanje strukturnih promjena u regionalnim gospodarstvima kroz razvoj novih proizvoda i usluga u nišama više dodane vrijednosti, odnosno poduzetnicima omogućiti diversifikaciju poslovanja i razvoj novih proizvoda u okviru prioritetnih niša regionalnih lanaca vrijednosti Jadranske, Panonske ili Sjeverne Hrvatske te poticanje rješavanja ključnih društvenih izazova tih regija.

Savjetovanje je otvoreno od 19. listopada do 18. studenoga 2023. godine.

Javno savjetovanje dostupno je na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=25378 

Pozivamo sve zainteresirane da se uključe u proces savjetovanja te komentiraju nacrt Uputa za prijavitelje do predviđenog roka.

 

Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije https://razvoj.gov.hr/vijesti/otvoreno-savjetovanje-s-javnoscu-o-uputama-za-prijavitelje-poziva-za-dodjelu-bespovratnih-sredstava-jacanje-strateskih-partnerstva-za-inovacije-u-procesu-industrijske-tranzicije/5421

Pročitaj više
Najava Otvorenog poziva za dostavu projektnih prijava za male projekte – Interreg Program Slovenija-Hrvatska 2021-2027

Zajedničko tajništvo Interreg programa Slovenija- Hrvatska 2021.-2027. najavilo je da će se 17. studenog 2023. u okviru Interreg Programa Slovenija-Hrvatska za razdoblje 2021. – 2027. u Službenom listu Republike Slovenije i na mrežnoj stranici programa objaviti Otvoreni poziv za dostavu projektnih prijava za male projekte.

Program se izvodi na osnovi otvorenog javnog poziva. To znači da prijavitelji mogu projektne prijave neprekidno podnositi od otvaranja poziva pa sve dok postoje dostupna sredstva.

Prvi rok za podnošenje prijava bit će 31. siječnja 2024. godine.

Okvirni popis aktivnosti:

  • prekogranične aktivnosti podizanja svijesti (npr. o solidarnosti, potpori unutar zajednice, odgovornosti za klimu i okoliš te o zdravom životu);
  • prekogranične aktivnosti učenja „od građana za građane” (npr. obrazovni programi za djecu, mlade i studente za aktivno građanstvo, obrazovni programi za starije osobe (npr. digitalne vještine), prekogranične aktivnosti međugeneracijskog učenja, platforma za razmjenu rješenja za kućanstva koja ne štete klimi, prekogranične aktivnosti za promicanje zdravog života, prekogranično učenje o kulturnoj i nacionalnoj baštini (npr. tradicionalna hrana i glazba)
  •  zajednička prekogranična događanja za povećanje povezanosti, umrežavanja i međugeneracijske potpore (npr. kulturna događanja, sportska događanja, ljetni kampovi, rekreacija u prirodi, učenje na temelju iskustava, zajedničke akcije čišćenja prirode, ozelenjivanje javnih prostora).

Zajedno s otvorenim pozivom objavit će se sve relevantne smjernice i informacije.

Prve radionice za prijavitelje bit će organizirane nakon objave otvorenog poziva za dostavu projektnih prijava, a predviđene su u prosincu 2023. godine.

Više informacija dostupno je na poveznici: http://www.si-hr.eu/hr2/2023/10/13/najava-otvorenog-poziva-za-dostavu-projektnih-prijava-za-male-projekte-interreg-program-slovenija-hrvatska-2021-2027/ 

 

Pročitaj više
Program Digitalna Europa: Komisija objavila pozive na ulaganje u podatkovne prostore za turizam i kulturnu baštinu

Europska komisija objavila je nove pozive na podnošenje prijedloga u okviru programa rada za razdoblje od 2023. do 2024. programa Digitalna Europa radi jačanja digitalnih kapaciteta diljem EU-a. Pozivi su otvoreni poduzećima, javnim upravama i drugim subjektima iz država članica EU-a, zemljama EFTA-e/EGP-a i pridruženim zemljama. Više od 12 milijuna eura dodijeljenih projektima u okviru tih poziva usmjereno je na kontinuiranu potporu stvaranju podatkovnih prostora, što je temelj podatkovne strategije EU-a.

Europski prostor za podatke u turizmu

U sklopu tih poziva u okviru programa Digitalna Europa dodijelit će se bespovratna sredstva u iznosu od 8 milijuna eura. Europski prostor za podatke o turizmu ključan je rezultat tranzicijskog puta za turizam, čime turistički ekosustav postaje otporniji, digitalniji i održiviji. Podatkovni prostor potaknut će razmjenu podataka među turističkim poduzećima, odredištima i javnim tijelima, što će utjecati na produktivnost, ekologizaciju i održivost, inovativne poslovne modele i usavršavanje. To će turističkim destinacijama pomoći da bolje razumiju što turisti traže i u skladu s time prilagode ponude ili predvide kada će ih turisti posjetiti, a destinacijama omogućiti planiranje.

Očekivani ishod i rezultati:

  • Infrastruktura za prostor turističkih podataka.
  • Veze između relevantnih lokalnih i nacionalnih podatkovnih ekosustava i inicijativa na razini EU.
  • Uspostavite veze s drugim sektorskim podatkovnim prostorima.
  • Dokumenti sa smjernicama/obukom za uključivanje dionika u razmjenu podataka.
  • Iskorištavanje dostupnih podataka za bolje međusobno povezivanje, razmjenu informacija i ponovnu uporabu.
  • Nakon što podatkovni prostor bude operativan, redovita ažuriranja podataka o upotrebi i rješavanju problema.

Podatkovni prostor za turizam bit će usko povezan s drugim sektorskim podatkovnim prostorima, kao što je podatkovni prostor za kulturnu baštinu. Rad će se temeljiti na ishodu dviju pripremnih radnji odabranih u prethodnom Radnom paketu.

Opseg:

  • Razviti i implementirati podatkovni prostor i njegovu infrastrukturu na temelju nacrta razrađenog u okviru pripremnog djelovanja prethodnog radnog paketa.
  • Razviti pilot projekte upotrebe za različite vrste podataka i područja aktivnosti povezanih s turizmom, na primjer u području podataka o ponudi i potražnji smještaja, kombinirajući podatke javnih i privatnih pružatelja usluga s obzirom na nadolazeću zakonodavnu inicijativu o kratkoročnom najmu na dobrovoljnoj osnovi.

 

Podatkovni prostor za kulturnu baštinu

Planirat će se i dodatna ulaganja u iznosu od 4 milijuna eura za uvođenje podatkovnog prostora za kulturnu baštinu. Time će se omogućiti veća dostupnost visokokvalitetnih europskih kulturnih sadržaja, potaknuti ponovna uporaba digitaliziranih kulturnih resursa i pružiti više prilika zajednici da ponudi usluge zahvaljujući upotrebi naprednih tehnologija. Tim se ulaganjima nastavlja provedba Europske podatkovne strategije Europske komisije i njezini napori za razvoj uspješnog europskog podatkovnog gospodarstva.

Očekivani ishod i rezultati:

  • Okviri, alati, tehnologije, kapaciteti za pohranu i obradu za izradu naprednih 3D i XR podataka dostupnih u podatkovnom prostoru.
  • Visokokvalitetni 3D i XR sadržaj i dokumentacija dostupni u podatkovnom prostoru.
  • Novi skupovi podataka visoke vrijednosti dostupni su za ponovnu upotrebu, posebno 3D skupovi podataka, uključujući za provođenje znanstvenih istraživanja, očuvanje i restauraciju, ponovnu upotrebu u kulturnom i kreativnom sektoru i drugim područjima kao što je obrazovanje.
  • Osposobljavanje i jačanje kapaciteta za ustanove kulturne baštine u korištenju 3D i XR tehnologija.

Opseg:

  • Postavljanje ili proširenje potrebnih okvira i alata za dostupnost naprednih 3D i XR podataka u prostoru podataka za kulturnu baštinu, uključujući reference know-how i dijeljenje znanja;
  • Suradnja s postojećim i relevantnim europskim nacionalnim i regionalnim inicijativama i/ili platformama za 3D digitalizaciju muzejskih artefakata, spomenika i lokaliteta te XR primjenu u kulturnoj baštini. Posebna pozornost posvetit će se spomenicima kulturne baštine i objektima ugroženim ratnim razaranjima, elementarnim nepogodama i sl.;
  • Obogaćivanje ponude 3D i XR podataka u podatkovnom prostoru;
  • Ponuda internetskih iskustava za javnost temeljena na 3D i XR;
  • Poticanje ponovne upotrebe XR i 3D podataka kulturne baštine u važnim područjima kao što su obrazovanje, društvene i humanističke znanosti, turizam i širi kulturni i kreativni sektor.

Rok za prijavu je 23. siječnja 2024. godine putem EU funding and tenders portala.

Više informacija o podnošenju projekata za dodjelu bespovratnih sredstava a dostupno je na internetu. Daljnji pozivi u okviru programa rada za razdoblje od 2023. do 2024. bit će objavljeni kasnije ove godine.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj https://croatia.representation.ec.europa.eu/news/program-digitalna-europa-komisija-objavila-pozive-na-ulaganje-u-podatkovne-prostore-za-turizam-i-2023-09-28_hr 

 

 

Pročitaj više