Gospodarstvo Archives - Page 21 of 45

Jadran Galenski laboratorij predstavio projekt INTEGRA vrijedan 53 milijuna eura

Jadran Galenski laboratorij uspješno je završio još jedan veliki investicijski projekt INTEGRA vrijedan 53 milijuna eura, koji je na svečanosti povodom njegovog završetka predstavio predsjednik Upravnog odbora Ivo Usmiani.

Radi se o investiciji u sklopu koje su izgrađeni novi objekti u Svilnom i Kukuljanovu koji bi trebali značajno povećati proizvodne kapacitete JGL-a, ali i tehnološke mogućnosti istraživanja i razvoja te u konačnici i samu logistiku i distribuciju proizvoda.

Novi objekt u sklopu Pharma Valleya u Svilnom obuhvaća cjeline kao što prostori za testiranje raznih formulacija i izradu manjih serija težine do pet kilograma, zatim dio kontrole kvalitete koji se prostire na 800 četvornih metara te pilot-pogona od 750 četvornih metara u kojem se proizvodi dodatno optimiziraju prije komercijalne proizvodnje. Na Kukuljanovu je izgrađen robotizirani logističko-distribucijski centar sa 17.500 paletnih mjesta i mogućnošću neprekidnog rada.

Izvor: Primorsko-goranska županija

Pročitaj više

Najava webinara za 2. poziv u okviru INTERREG programa “Dunavska regija”

Temeljem najava za otvaranje 2. poziva na dostavu projektnih prijedloga (najavljen za 2. listopada), u okviru programa INTERREG Dunavska regija, u rujnu i listopadu organizirat će se niz webinara kako bi se potencijalnim prijaviteljima pomoglo u adekvatnoj pripremi projektne prijave. Webinari će omogućitit vrijedne uvide u proces pripreme projekta, proces prijave, kao i osigurati više informacija o specifičnim ciljevima programa INTERREG Dunavka regija.

Tematski webinari će biti usmjereni na svaki od programskih specifičnih ciljeva (SC-ova) zasebno:

Tema	Datum
Research and innovation & Skills for smart specialisation, industrial transition and entrepreneurship Istraživanje i inovacije te Vještine za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo	26. rujna 2023.
Renewable energy Obnovljiva energija	28. rujna 2023.
Institutional capacities for territorial and macro-regional governance Institucionalni kapaciteti za teritorijalnu i makroregionalnu upravu	29. rujna 2023.
Culture and sustainable tourism Kultura i održivi turizam	6. listopada 2023.
Labour markets and access to quality employment Tržište rada i pristup kvalitetnom zapošljavanju	12. listopada 2023. / ujutro
Education, training and lifelong learning Obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje	12. listopada 2023. / poslijepodne
Climate change adaptation and disaster risk prevention; and access to water and sustainable water management Prilagodba klimatskim promjenama i prevencija rizika od katastrofa; te pristup vodi i održivo upravljanje vodom	13. studenoga 2023. / ujutro
Protection and preservation of the nature and biodiversity Zaštita i očuvanje prirode i biološke raznolikosti	13. studenoga / poslijepodne

Također, organizirat će se i webinari za vodeće podnositelje projektnih prijava (vodeće partnere), koji će pokrivati isti osnovni sadržaj vezan uz ključne značajke poziva: (partnerstvo i prihvatljivost partnera, prihvatljivost rashoda, logika intervencije, ocjena prijedloga), a održat će se 10. listopada 2023. godine, 7. studenoga i 20. studenoga 2023. godine.

Webinari će biti snimljeni i dostupni nakon svakog održanog webinara.

Tajništvo programa pripremilo je i kalendar nacionalnih info dana koje će se održati u sljedećim članicama programa i prema sljedećem rasporedu:

Moldavija: 28. rujna, i 5. listopada
Slovačka: 11. listopada 2023. godine
Mađarska: 11. listopada 2023. godine

Više informacija uz poveznice za registraciju dostupno je na poveznici: https://www.interreg-danube.eu/dtp-archive/about-dtp/new-funding-2021-2027/how-to-apply/second-call

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije poziva zainteresirane na suradnju pri formiranju projektnog partnerstva i razradi projektne ideje. Za individualne konzultacije obratite nam se na info@prigoda.hr

Pročitaj više

Javni poziv za dodjelu potpora temeljem Programa dodjele potpora male vrijednosti poduzetnicima na području Primorsko-goranske županije u 2023. godini

Primorsko–goranska županija putem JAVNOG POZIVA za dodjelu potpora temeljem „Programa dodjele potpora male vrijednosti poduzetnicima na području Primorsko-goranske županije u 2023. godini“ (Objava u četvrtak, 21. rujna 2023.) osigurala je bespovratna sredstva u iznosu od preko 971.000,00 € koja će se dodijeliti poduzetnicima s područja Primorsko-goranske županije (uključujući i poduzetnike s područja Grada Rijeke) putem pet mjera:

Mjera 1. Sufinanciranje troškova opreme – prerađivačke djelatnosti
Mjera 2. Poticanje energetske učinkovitosti
Mjera 3. Potpore novoosnovanim tvrtkama/obrtima
Mjera 4. Poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja žena
Mjera 5. Sufinanciranje pripreme i prijave projekta za EU fondove

Najmanji iznos potpore za sve mjere je 1.000,00 eura.

Javni poziv će biti otvoren 15 dana od dana objave, zaključno s 6. listopadom 2023. (petak)

Prezentacija Javnog poziva će se održati u ponedjeljak, 25. rujna 2023. s početkom u 16.00 sati u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka (Guvernerova palača).

Više informacija dostupno je na poveznici: https://www.pgz.hr/projekt_program/javni-poziv-za-dodjelu-potpora-temeljem-programa-dodjele-potpora-male-vrijednosti-poduzetnicima-na-podrucju-primorsko-goranske-zupanije-u-2023-godini/

Pročitaj više

PGŽ i FIPRO objavili Javni poziv za dodjelu sredstava inovativnim poduzetnicima

Zaklada FIPRO u suradnji s Primorsko-goranskom županijom objavila je Javni poziv za dodjelu financijskih sredstava za poduzetničke inovacijske projekte s područja Primorsko-goranske županije koji je otvoren do 13. listopada 2023. godine.

Na raspolaganju je 60 tisuća eura dok se pojedinom prijavitelju mogu dodijeliti sredstva u minimalnom iznosu od 7 tisuća eura te maksimalnom iznosu od 20 tisuća eura.

Projekt ‘Komercijalizacija inovacija’ Zaklada FIPRO kontinuirano provodi u suradnji s Primorsko-goranskom županijom i time potiče razvoj inovativnog poduzetništva.

Prijavitelji za sredstva mogu biti:

fizičke osobe (inovatori koji su spremni ući u poduzetnički pothvat ili ustupiti svoja prava drugom gospodarskom subjektu);
subjekti malog gospodarstva sukladno Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02, NN 63/07, NN 53/12, NN 56/13, NN 121/16) i Preporuci Europske komisije
2003/361/EC od 6. svibnja 2003. godine, a odnosi se na trgovačka društva izvan javnog sektora te obrte u privatnom vlasništvu čije je sjedište na području Primorsko-goranske županije.

Sredstva se dodjeljuju za financiranje troškova razvoja i komercijalizacije inovacija; izrade ili nabave potrebne opreme, alata i materijala za izradu inovacije; izrade, ispitivanja, usavršavanja prototipa proizvoda ili postupka pružanja usluge; pripreme za izlazak na tržište, promotivnih aktivnosti te aktivnosti ugovaranja i razvoja distributivno prodajnih kanala; certificiranja ili atestiranja proizvoda ili usluga radi izlaska na tržište te pretraživanja stanja tehnike, pripreme i zaštite intelektualnog vlasništva.

Sva potrebna dokumentacija i više informacija objavljeni su na službenoj web stranici Zaklade FIPRO i na stranicama Županije.

Izvor fotografije: STEP RI

Pročitaj više

Ravnatelj Vedran Kružić sudjelovao na panel-raspravi ”Inovacije u pomorskom prijevozu kao doprinos održivim zajednicama” u sklopu projekta INNO2MARE

U okviru projekta INNO2MARE, Ravnatelj Vedran Kružić sudjelovao je na panel-raspravi “Inovacije u pomorskom prijevozu kao doprinos održivim zajednicama”, organiziranom u okviru dvodnevnog događanja pod nazivom “Innovation Breakfast”.

U organizaciji Sveučilišta u Rijeci u četvrtak i petak. 14. i 15. rujna 2023. održan je međunarodni skup okviru međunarodnog projekta ”Inno2Mare”, koji objedinjuje 19 organizacija iz Hrvatske, Slovenije i Belgije, a financiran je bespovratnim sredstvima programa ”Obzor Europa” i u kojem je Regionalana razvojna agencija Primorsko-goranske županije jedan od partnera. Glavni cilj projekta je digitalna i zelena tranzicija pomorskog sektora te prekogranična suradnja i jačanje kapaciteta inovacijskih ekosustava i ”plavog” gospodarstva jadranske Hrvatske i zapadne Slovenije. U okviru projekta razvijaju se i konkretne inovacije u sferi ekoloških modela propulzije te korištenja umjetne inteligencije i digitalnih alata u pomorskom prijevozu.

Prvi dan bio posvećen tehničkoj provedbi samog projekta, a drugog je dana, u suradnji s Centrom za tehničku kulturu Rijeka, održana panel-rasprava ”Inovacije u pomorskom prijevozu kao doprinos održivim zajednicama”. Uvodno predavanje održao je Deepak Mehta, belgijski stručnjak za razvoj gospodarskih ekosustava, dok su u panel-raspravi sudjelovali prof. dr. sc. Saša Zelenika, prorektor za strateške projekte Sveučilišta u Rijeci; Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije PRIGODA, Teuta Duletić, izvršna direktorica Lurssen Design Centra Kvarner; Donatan Balog, zapovjednik LNG brodova i inovator te Stevica Kuharski, partner u investicijskom fondu Fil Rouge Capital. Iako su panelisti iznijeli različite perspektive na tehnološke trendove i inovacije u pomorskom sektoru, se složili su se u pogledu značaja pomorskog sektora u tranziciji ka održivim modelima razvoja te vitalne važnosti razvoja odgovarajućih znanja i vještina koje su nužne kako bi se osigurala zaposlenost novih generacija pomoraca i stručnjaka u pomorskom sektoru. Skup je završio brainstormingom o temi razvoja, privlačenja i zadržavanja talenata u pomorskom sektoru.

Više informacija dostupno je poveznici: https://uniri.hr/vijesti/o-inovacijama-u-pomorskom-sektoru/

Pročitaj više

PRIGODA sudjelovala na Konferenciji o budućnosti kohezijske politike nakon 2027. godine

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a, kao Koordinacijsko tijelo za fondove Europske unije u Republici Hrvatskoj, organiziralo je ovaj događaj visoke razine pod nazivom „Konferencija o budućnosti Kohezijske politike nakon 2027. godine“ s ciljem formiranja nacionalnog stajališta o Kohezijskoj politici nakon 2027. godine. Kohezijska politika jedna je od najvažnijih investicijskih politika Europske unije koja teži 30 % EU proračuna i koja je zaslužna za brojna kapitalna ulaganja koja su se u Hrvatskoj realizirala u proteklom razdoblju uz pomoć EU fondova. Konferencija o budućnosti Kohezijske politike nakon 2027. godine održana je u Zagrebu od 12. do 13. rujna 2023., a uz predstavnike lokalne, regionalne i nacionalne razine na konferenciji su sudjelovali i brojni visoki predstavnici Europske komisije i drugih relevantnih europskih institucija.

Hrvatska je od svog ulaska u Europsku uniju prije 10 godina postala primjer pozitivnih učinaka kohezijske politike, a ova je konferencija okupila brojne predstavnike europskih i nacionalnih institucija, akademske zajednice, lokalne i regionalne samouprave, upravo kako bi raspravljali i dali doprinos u njenom oblikovanju za naredno programsko razdoblje nakon 2027. godine.
Konferenciju su otvorili predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, uz video obraćanje potpredsjednice Europske komisije Dubravke Šuice iz Bruxellesa. Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je kako je cilj kohezijske politike u Hrvatskoj da okupi naše nacionalne razvojne prioritete, ubrza transformaciju Hrvatske u svim mogućim segmentima te doprinese kreiranju radnih mjesta i većim ulaganjima. Naglasio je i kako će Hrvatska u potpunosti iskoristiti sredstva koja su joj na raspolaganju iz prethodnog financijskog okvira i Instrumenta EU iduće generacije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kao što je to učinila i sa sredstvima iz Fonda solidarnosti, a to će ostvariti i kroz apsorpciju sredstava iz nove financijske perspektive.

Konferencija je okupila predstavnike tijela sustava za upravljanje i kontrolu fondova Kohezijske politike te predstavnike civilnog društva, lokalne, regionalne i nacionalne razine, znanstveno-istraživačkih institucija i mladih, ali i visoke predstavnike Europske komisije i drugih relevantnih europskih institucija.

U okviru Konferencije održane su četiri plenarne rasprave te radionica s fokusom na brojne bitne specifične teme od nacionalnog interesa vezano uz jačanje otpornosti regija, decentralizaciju ulaganja te povećanje učinkovitosti iskorištavanja fondova Kohezijske politike. Također, predstavljeni su i stavovi predstavnika europskih institucija o budućnosti Kohezijske politike nakon 2027. godine, a slijedom novih EU instrumenata i politika u kontekstu brojnih globalnih izazova.

Imajući u vidu važnost Kohezijske politike kao glavne tradicionalne politike EU-a koja smanjuje socijalne, ekonomske i teritorijalne nejednakosti među državama članicama i njenim regijama, te činjenicu da ista već godinama predstavlja glavnu investicijsku politiku u Republici Hrvatskoj, vjerujemo kako će zaključci konferencije služiti kao dodatni poticaj za buduću suradnju i razmjenu iskustava između svih uključenih dionika, a s ciljem osiguravanja značajnih financijskih sredstava fondova Kohezijske politike i u budućnosti.

Više informacija dostupno je na poveznici: https://strukturnifondovi.hr/konferencija-o-buducnosti-kohezijske-politike-nakon-2027-godine/

Pročitaj više

INVESTICIJE/PGŽ PAMETNA REGIJA – Rijeka Gateway koristit će daljinsko upravljanje dizalicama

Rijeka Gateway bit će prvi terminal na Jadranu koji će u svom radu koristiti daljinsko upravljanje kontejnerskim, obalnim i mosnim dizalicama. Opremanje terminala trebalo bi biti završeno do početka 2025. godine, kada bi se trebalo započeti s operativnim radom i prekrcajem teretnih jedinica.

Ova suvremena tehnologija onemogućuje ljudsku pogrešku, a povećanje sigurnosti ljudi i opreme ostvarit će se kamerama i laserskim senzorima koji će biti postavljeni na dizalicama. Operatori stroja nalazit će se u centralnoj prostoriji, iz koje će upravljati dizalicama putem velikih ekrana i daljinskih upravljača. Daljinski kontrolirana oprema neće pritom smanjiti potrebe za ljudskim resursima.

Infrastruktura i oprema na Rijeka Gatewayu odnosi se na četiri kontejnerske dizalice za prekrcaj kontejnera s brodova, 15 pokretnih kranova na kotačima, dva pokretna krana na tračnicama te 30 terminalskih kamiona.

Cilj je povećati upotrebu energije iz obnovljivih izvora, te prelazak s fosilnih na zelena goriva, čime se doprinosi smanjenju ugljičnog otiska.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Hrvatska podnijela zahtjev za izmjenu plana za oporavak i otpornost i dodavanje poglavlja o planu REPowerEU

Republika Hrvatska je Europskoj komisiji podnijela zahtjev za izmjenu plana za oporavak i otpornost, kojem želi dodati i poglavlje o planu REPowerEU. Poglavlje o planu REPowerEU obuhvaća mjere povezane s energetskom sigurnošću, poticanjem upotrebe obnovljivih izvora energije, energetskom učinkovitošću zgrada, prometom i vodikom iz obnovljivih izvora. Uvršteno je 7 novih reformi i 12 novih ulaganja za ostvarivanje ciljeva plana REPowerEU te je prošireno osam postojećih mjera.

Predloženom izmjenom plana koju Komisija sada treba ocijeniti predviđa se i izmjena 39 planiranih mjera i povećanje financiranja za neke mjere izvan poglavlja o planu REPowerEU.

Zahtjev Hrvatske za izmjenom temelji se na potrebi da se u obzir uzmu visoka inflacija u 2022., poremećaji u lancu opskrbe, zahtjev za zajmovima i revizija dodjele bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) sa 6,3 milijarde eura na 5,5 milijardi eura. Revizija je dio ažuriranja dodjele bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost iz lipnja 2022. i odražava relativno bolje ekonomske rezultate Hrvatske u 2020. i 2021. nego što je prvotno bilo predviđeno.

Predloženi izmijenjeni plan Hrvatske uključuje zahtjev za dodatnim zajmovima u iznosu od 4,4 milijarde eura. Zajedno s dodjelom bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost Hrvatske i plana REPowerEU (5,5 milijardieura odnosno 269 milijuna eura) i njezinim udjelom u pričuvi za prilagodbu Brexitu (7,2 milijuna eura) koje je Hrvatska zatražila za prijenos u plan za oporavak i otpornost, dostavljeni izmijenjeni plan iznosi ukupno 10,2 milijarde eura.

Komisija sada ima do dva mjeseca da procijeni ispunjava li izmijenjeni plan i dalje sve kriterije utvrđene u Uredbi o Mehanizmu za oporavak i otpornost. Ako je ocjena Komisije pozitivna, izradit će prijedlog izmijenjene Provedbene odluke Vijeća kako bi se uzele u obzir izmjene hrvatskog plana. Države članice imat će do četiri tjedna da potvrde procjenu Komisije.

Više informacija o postupku koji se odnosi na poglavlja o planu REPowerEU i reviziji planova za oporavak i otpornost dostupno je na stranicama Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Izvor: https://croatia.representation.ec.europa.eu/news/nextgenerationeu-hrvatska-podnijela-zahtjev-za-izmjenu-plana-za-oporavak-i-otpornost-i-dodavanje-2023-09-01_hr

Pročitaj više

Najava intervencije 73.13. Ulaganja – Potpora javnoj infrastrukturi u ruralnim područjima u okviru indikativnog plana objave natječaja intervencija Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027.

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je izmjene indikativnog plana objave natječaja intervencija Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. Plan uključuje natječaje u okviru Strateškog plana, kojeg je Europska komisija Hrvatskoj odobrila u listopadu 2022. godine.

Za razvoj produktivnije, konkurentnije i otpornije poljoprivredne proizvodnje, ali i unaprjeđenje kvalitete života na ruralnim područjima osigurano je gotovo 3,8 milijardi eura, pri čemu je Vlada RH podignula stopu nacionalnog doprinosa s 15 % na 20 % te na taj način povećala ukupan iznos za petogodišnje razdoblje za 103,5 milijuna eura. Indikativni plan objave natječaja dostupan je na poveznici: https://ruralnirazvoj.hr/indikativni-plan-objave-natjecaja-u-2023/

Temeljem indikativnog plana objave natječaja iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. U IV. kvartalu 2023. godine najavljena je objava intervencije 73.13. Ulaganja – Potpora javnoj infrastrukturi u ruralnim područjima

Komunalna, društvena i socijalna infrastruktura su važan element kvalitete života ruralnih područja koja su još uvijek suočena s nedostatkom određene vrste javne infrastrukture i nisu iste kvalitete u odnosu na urbana područja. Javna infrastruktura koja se planira financirati unutar ove intervencije će pridonijeti ublažavanju nepovoljnih demografskih kretanja na ruralnom području i omogućiti povoljnije uvjete za društveni i održivi gospodarski razvoj odnosno doprinijeti zadržavanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta.

Prihvatljivi korisnici

jedinice lokalne samouprave
javni isporučitelji vodnih usluga (samo za projekte sustava javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda)
trgovačka društva osnovana i u većinskom vlasništvu jedinica lokalne samouprave
javne ustanove neprofitnog karaktera osnovane i u većinskom vlasništvu jedinica lokalne samouprave
jedinice područne (regionalne) samouprave (samo za projekte javnih skloništa za napuštene i izgubljene životinje)

Prihvatljivi projekti

Na temelju iskazanih potreba ruralne zajednice projekti koji se planiraju financiraju unutar ove intervencije su:

dječji vrtići
nerazvrstane ceste
sustavi javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
tržnice
javna skloništa za napuštene i izgubljene životinje
centri za unaprjeđenje i razvoj poljoprivrede

Projekti su prihvatljivi u naseljima do 5.000 stanovnika, a za projekte sustava javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u naseljima do 2.000 ES (ekvivalent stanovnika).

Kriteriji odabira

Načela kriterija odabira koja će se primjenjivati kod odabira projekata će se temeljiti na:

razvijenosti područja
vrsti građenja
broju novostvorenih radnih mjesta
korištenju obnovljivih izvora energije
uvođenju digitalizacije provedbom projekta

Prioritet će imati ulaganja u nerazvijenija područja, rekonstrukciju postojećih građevina, koja doprinose stvaranju novih radnih mjesta, koja koriste obnovljive izvore energije i koja uvode digitalne tehnologije.

Prihvatljivi troškovi

Prihvatljivi troškovi su građenje (izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih) i opremanje građevina javne infrastrukture u ruralnim područjima (dječji vrtići, tržnice, nerazvrstane ceste i sustavi javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, javna skloništa za napuštene i izgubljene životinje i centri za unaprjeđenje i razvoj poljoprivrede).

Intenzitet potpore iznosi od 80 % do 100% od ukupnih prihvatljivih troškova projekta, ovisno o razvijenosti područja na kojem se provodi ulaganje. Najviša vrijednost potpore po projektu iznosi do 2.000.000 EUR, a najviša ukupna vrijednost projekta iznosi 2.500.000 EUR.

Više informacija dostupno je poveznici: https://ruralnirazvoj.hr/intervencije/73-13-ulaganja-potpora-javnoj-infrastrukturi-u-ruralnim-podrucjima/

Pročitaj više

Ažurirni indikativni planovi objave poziva za podnošenje prijedloga iz Programa Konkurentnost i kohezija i Integriranog teritorijalnog programa

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u svojstvu Upravljačkog tijela za Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. te u svojstvu Upravljačkog tijela za Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. je ažurirane indikativne godišnje planove objave poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2023. godinu radi informiranja i pravovremene pripreme projektnih prijedloga potencijalnih prijavitelja.

Pozivi na dostavu projektnih prijedloga u indikativnom godišnjem planu objave mogu biti:

otvoreni pozivi na dostavu projektnih prijedloga,
ograničeni pozivi na dostavu projektnih prijedloga kod kojih postoji više od jedan unaprijed poznati potencijalni prijavitelj.

Napomena: indikativni godišnji plan objave poziva na dostavu projektnih prijedloga (PDP-ova) sadrži popis poziva na dostavu projektnih prijedloga i rokova poznatih u trenutku izrade plana te je podložan izmjenama i dopunama sukladno dinamici poslovnih procesa uključenih institucija. Pokretanje poziva na dostavu projektnih prijedloga uvjetovano je prethodnim odobrenjem od strane Odbora za praćenje.

Ažurirani indikativni planovi objave poziva dostupni su na poveznici: