Category: Gospodarstvo

Objavljene radionice za pripremu 2. poziva programa INTERREG EUROPE

U nadolazećem razdoblju u okviru programa INTERREG EUROPE, organizirat će se niz tematskih događaja umrežavanja usmjerenih na razmjenu projektnih ideja i izgradnju partnerstava za drugi poziv Interrega Europe za dostavu projektnih prijedloga (koji će se objaviti  u ožujku 2023. godine).

Događaji umrežavanja održat će se prema sljedećem rasporedu:

Tijekom događaja, sudionici će imati priliku ukratko predstaviti/predstaviti svoju projektnu ideju drugim sudionicima na plenarnoj sjednici. Za drugu polovicu sesije osigurat će se virtualne sobe za predstavljanje specifičnih ideja kako bi se omogućila rasprava u manjim grupama, umrežavanje i upoznavanje potencijalnih projektnih partnera.

Što očekivati:

• Pripremite se da ukratko predstavite svoju ideju (koji je ključni izazov s kojim ćete se suočiti? Kakve partnere tražite?) – Uvodna prezentacija od najviše 1 minute tijekom plenarne sjednice
• Upotrijebite relevantne materijale za predstavljanje svoje projektne ideje u sobi za odmor (kratka prezentacija, video, bilo koji drugi sadržaj koji možete podijeliti putem zaslona)
• Uspostavite nove kontakte i izgradite osnovu za buduću suradnju (zabilježite kontakte tijekom događaja i koristite zajednicu Interreg Europe za praćenje nakon toga)

Izvor: https://www.interregeurope.eu/news-and-events/events

Pročitaj više
Oporavak od COVID-19, energetska tranzicija, rat u Ukrajini, nejednakosti i budućnost demokracije izazovi su Godišnjeg izvješća o stanju europskih regija i gradova u 2022.

Europski odbor regija predstavio je Godišnje izvješće o stanju europskih regija i gradova u 2022., a čiji su rezultati prezentirani na plenarnom zasjedanju Europskog odbora regija u listopadu 2022. godine.  Na temelju studija koje je naručio Europski odbor regija, kao i akademskih istraživanja, doprinosa drugih europskih institucija i dokumentacije otvorenog koda, u ovom se izvješću iznose činjenice i podaci namijenjeni oblikovateljima politika i relevantnim dionicima. Ovogodišnje izvješće usmjereno je na goruće izazove s kojima se suočavaju gradovi i regije EU-a: gospodarske i socijalne posljedice ruskog rata protiv Ukrajine, trajne posljedice pandemije COVID-a 19 i nužan oporavak, klimatsku krizu i energetsku tranziciju, borbu protiv nejednakosti i budućnost demokracije na temelju zaključaka Konferencije o budućnosti Europe.

Izvješće sadrži i „Regionalni i lokalni barometar” u kojem su iznesena stajališta izabranih predstavnika i predstavnica iz cijele Europe.  Prema Izvješću, njih 89 posto se slaže da bi regije i gradovi trebali imati veći utjecaj na budućnost Europske unije, u EU 27 s tim se u potpunosti slaže 48 posto ispitanika (u Hrvatskoj 51 posto), uglavnom se slaže njih 41 posto (u Hrvatskoj 49 posto).

Više od šest od deset ispitanika (65 %) izjavilo je da regije i gradovi mogu biti najučinkovitije uključeni u raspravu o budućnosti Europe osiguravanjem kontinuirane rasprave o toj temi na regionalnoj i lokalnoj razini.

Na pitanje u vezi s kojim temama bi regije i gradovi trebali dobiti veći utjecaj u oblikovanju europskih politika, prednjači tema klimatske krize i okoliša za koju se odlučilo 56 posto ispitanika (u Hrvatskoj 53 %), jačanje gospodarstva, socijalna pravda i radna mjesta (EU 55 posto, HR 73 posto), te obrazovanje, kultura, mladi i sport (EU 49 %, HR 80%).

Istraživanje je pokazalo kako bi ključni ciljevi financiranja EU-a za budući razvoj grada ili regije trebali biti podržavanje zelene tranzicije (EU 51%, HR 33%), ublažavanje naglog rasta cijene energenata (EU 48%, HR 61%), ublažavanje utjecaja klimatske krize (EU 42%, HR 28%).

Prema izjavama 76 % lokalnih političara i političarki njihove lokalne i regionalne vlasti primaju izbjeglice iz Ukrajine, a najmanje polovina ispitanika izjavila je da njihove lokalne i regionalne vlasti šalju materijalnu pomoć toj zemlji. Dva od četiri ispitanika smatraju kako je najučinkovitiji način obnove Ukrajine uključivanje regija i gradova EU-a u plan obnove.

Nadalje, 88 % ispitanih lokalnih političara i političarki u potpunosti se slaže s tim da bi „kohezija” trebala biti jedna od ključnih vrijednosti Europske unije, taj se udio kretao od 68 % u Finskoj do 100 % u Portugalu.

Na pitanje o dodanoj vrijednosti kohezijske politike u usporedbi s drugim (nacionalnim ili regionalnim) izvorima financiranja, 62 posto ispitanika smatra da su se kohezijski fondovi upotrebljavali za potporu određenim vrstama projekata. Gotovo svaki treći lokalni političar i političarka ocijenili su da se kohezijska sredstva upotrebljavaju za integraciju politike EU-a u strategije razvijene na regionalnoj razini (31 %), dok je otprilike svaki peti ispitanik izjavio da se njima podupiru partnerstva među akterima na svim institucionalnim razinama (20 %) i stabilnost financiranja u dugoročnom razdoblju (16 %).

Regionalni i lokalni barometar (s rezultatima za Hrvatsku) dostupan je ovdje.


(Za izvješće kliknite na fotografiju)

 

Izvori: Europski odbor regija  i Jutarnji list

Pročitaj više
Objavljen NPOO Poziv “Energetska obnova zgrada javnog sektora ugovaranjem energetske usluge”

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je Poziv “Energetska obnova zgrada javnog sektora ugovaranjem energetske usluge” u okviru Nacionalnog plan oporavka i otpornosti. Pozivom će se poduprijeti energetska obnova zgrada javnog sektora koje nisu oštećene u potresu i nemaju konstruktivna oštećenja zbog nekog drugog uzroka te u kojima se obavlja društvena djelatnost.

Predmet Poziva je izravna dodjela bespovratnih sredstava Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama (dalje u tekstu: APN) za energetsku obnovu zgrada javnog sektora ugovaranjem energetske usluge sukladno Programu energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje do 2030. godine.

U okviru svog djelovanja APN provodi energetsku obnovu zgrada javnog sektora po modelu ugovaranja energetske usluge (ESCO model) te je zadužen za provedbu postupka javne nabave za energetsku uslugu u zgradarstvu u ime i za račun proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Ostali subjekti javnog sektora mogu ovlastiti APN da u njihovo ime i račun provodi postupak javne nabave za energetsku uslugu u zgradarstvu.

Cilj Poziva jest doprinos investiciji C6.1. R1-I1 u ostvarenju cilja povećanja stope energetske obnove zgrada te u transformaciji postojećeg fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada.

Energetska usluga predmet je Ugovora o energetskom učinku sklopljenog između naručitelja energetske usluge, pružatelja energetske usluge i APN-a, koji je verificiran i praćen tijekom cijelog svog trajanja, pri čemu se investicija u radove, opremu i usluge za provedbu mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti obuhvaćenih energetskom uslugom otplaćuje prema ugovorenom stupnju poboljšanja energetske učinkovitosti ili drugim ugovorenim kriterijima, kao što su financijske uštede.

Provedba projekta smije započeti od 1. veljače 2020. godine, a mora se dovršiti do 31. ožujka 2026. godine s mogućnošću produljenja najkasnije do 30. lipnja 2026. godine u opravdanim
slučajevima.

Ukupna bespovratna sredstva: 250.000.000,00 kn

Minimalni iznos bespovratnih sredstava: 250.000.000,00 kn

Maksimalni iznos bespovratnih sredstava: 250.000.000,00 kn

Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog poziva: Jedini prihvatljivi Prijavitelj u sklopu ovog Poziva je APN. Sukladno odredbama članka 28. Zakona o energetskoj učinkovitosti APN provodi postupak javne nabave za energetsku uslugu u zgradarstvu u ime i za račun proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske u skladu s Programom energetske obnove zgrada javnog sektora. Ostali subjekti javnog sektora mogu ovlastiti APN da u njihovo ime i račun provodi postupak javne nabave za energetsku uslugu u zgradarstvu.Datum početka zaprimanja projektnih prijava: 08.11.2022

Rok za podnošenje projektnih prijava: 28.11.2022, 23:59:00

Sažetak Poziva dostupan je na poveznici ovdje.

Više informacija dostupno je na poveznici: https://fondovieu.gov.hr/pozivi/40 

Pročitaj više
PREKOGRANIČNI SUSRET PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE I PRIMORSKO-NOTRANJSKE REGIJE U DVORCU PREM

U slovenskome dvorcu Prem, 8. studenoga sastali su se predstavnici gradova, općina, javnih  institucija i razvojnih agencija Primorsko-goranske županije i slovenske Primorsko-notranjske regije. Susret je imao za cilj povezati područja koja su prostorno i sadržajno vrlo bliska jer ih povezuju slične razvojne prednosti, ali i izazovi.

Svoje su aktivnosti predstavile dvije razvojne agencije, RRA Zeleni kras iz Primorsko-notranske regije i PRIGODA iz Primorsko-goranske županije. Uslijedila je prezentacija digitalnih rješenja za javnu sferu koja su se razvijala ili se još uvijek razvijaju u okviru SMART RI Centra kompetencija za pametne gradove u Rijeci. U raspravi o mogućnostima koje nudi razvoj tehnologije i digitalizacija u javnom sektoru, kako u gradskim središtima, tako i u udaljenim i rijetko naseljenim mjestima, više je puta naglašeno da, osim u pametna rješenja, moramo ulagati u kvalitetu života i izgradnji zajednica na ruralnim područjima, budući da se u udaljenim područjima već nekoliko godina bilježi trend izrazitog starenja stanovništva i snažna depopulacija.

Događaj je zaključen susretom umrežavanja i upoznavanjem aktera s obje strane granice, što dovodi do suradnje i implementacije ideja na području obje regije.

Informacije možete pronaći i na stranicama RRA Zeleni Kras: https://www.rra-zk.si/novice/2022110915484382/cezmejno-srecanje-na-gradu-prem

Pročitaj više
Otvoreni javni poziv “Izgradnja i/ili opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno sakupljenog otpadnog papira, kartona, metala, plastike i drugih materijala u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti objavljen je Poziv na dostavu projektnih prijedloga Izgradnja i/ili opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno sakupljenog otpadnog papira, kartona, metala, plastike i drugih materijala (referentni broj: NPOO.C1.3.R2-11.02)

Svrha ovog poziva je doprinos postizanju ciljeva gospodarenjem komunalnim otpadom:
a)    najmanje 55% mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2025.,
b)    količina komunalnog otpada odloženog na odlagališta otpada može biti najviše 10% mase ukupno proizvedenog komunalnog otpada do 2035.

Predmet Poziva

Predmet ovog Poziva je poticanje uspostave novih postrojenja za sortiranje isključivo odvojeno sakupljenog otpadnog papira, kartona, metala, plastike i drugih materijala (u daljnjem tekstu: postrojenja za sortiranje odvojeno sakupljenog komunalnog otpada) dodjelom bespovratnih sredstava iz NPOO-a.
Bespovratna sredstva koja će se dodijeliti odabranim prijaviteljima neće se smatrati državnom potporom u slučaju ispunjenja svih zahtjeva navedenih u 3.2. Procjena dodjele bespovratnih sredstava u odnosu na objektivno i pravno određenje državnih potpora (članak 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije) ovog poziva. Odabrani prijavitelji (i budući Korisnici) su obvezni pri podnošenju projektnog prijedloga te provedbi projekta ispuniti sve zahtjeve navedene u ovom pozivu vezane uz procjenu učinka dodjele bespovratnih sredstava u odnosu na objektivno i pravno određenje državnih potpora (članak 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije/UFEU) po ovom pozivu jer u slučaju neispunjenja svih zahtjeva dodijeljena bespovratna sredstva će se smatrati nezakonitom državnom potporom koja podliježe povratu dodijeljenih sredstava.
Predviđeno je poticati prije spomenute aktivnosti koje su ekonomski opravdane i održive, tj. izgrađena i/ili opremljena postrojenja mogu ostvariti pozitivnu ili nultu operativnu dobit tijekom ekonomskog trajanja ulaganja.

Ukupna raspoloživa sredstva

Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem otvorenog postupka dodjele bespovratnih sredstava u modalitetu privremenog Poziva, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava NPOO-a predviđenih za ovaj Poziv.
Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu iz NPOO-a u okviru ovog Poziva je 124.319.250,00 HRK/16.500.000,00 EUR.

Raspoloživa sredstva po prijavitelju

Najniža odnosno najviša dopuštena ukupna vrijednost bespovratnih sredstava iz NPOO-a koja se može dodijeliti za financiranje prihvatljivih troškova/izdataka pojedinačnog projektnog prijedloga dostavljenog u sklopu ovog Poziva je kako slijedi:

  • najniži iznos 1.002.085,50 HRK / 133.000,00 EUR
  • najviši iznos 100.005.418,50 HRK / 13.273.000,00 EUR

Predviđeni intenzitet potpore

Iznos bespovratnih sredstava iz NPOO-a po projektnom prijedlogu i Prijavitelju koji se može dodijeliti u sklopu ovog Poziva iznosi maksimalno 70,0000000 % od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova projekta te ne može premašiti prethodno navedeni najviši niti biti manji od prije navedenog najnižeg iznosa dodijeljenih bespovratnih sredstava. Udio sufinanciranja za konkretan projekt izračunava se u Obrascu 5 – Pojednostavljenoj analizi troškova i koristi (poglavlje NPOO doprinos).

Prihvatljivi prijavitelji

Prihvatljivi prijavitelji u sklopu ovog Poziva su jedinice lokalne samouprave (JLS) i Grad Zagreb koja prijavljuje projekt izgradnje i/ili opremanja postrojenja za sortiranje odvojeno sakupljenog komunalnog otpada.
Ukoliko će više JLS-ova sporazumno (udruženjem) osigurati zajedničko provođenje ove mjere gospodarenja otpadom, u sklopu projektnog prijedloga dostavlja se Sporazum između JLS-ova koje će izgraditi i koristiti postrojenje za sortiranje te u njemu određuju JLS koja će imati svojstvo Prijavitelja, odnosno Korisnika u okviru ovog Poziva.
Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva su:

  • Aktivnosti vezane uz izradu projektno-tehničke dokumentacije potrebne za prijavu projektnog prijedloga (uključujući i potrebne aktivnosti za izradu dokumentacije), izradu projektno-tehničke dokumentacije potrebne za ishođenje građevinske dozvole (bez obzira je li građevinska dozvola ishođena prije podnošenja projektnog prijedloga ili će se ishoditi nakon podnošenja), te aktivnosti vezane uz ishođenje lokacijske i građevinske dozvole;
  • Aktivnosti vezane uz pripremu i provedbu postupaka javne nabave radova, usluga i roba za gradnju postrojenja za sortiranje odvojeno sakupljenog komunalnog otpada;
  • Aktivnosti građenja i/ili opremanja postrojenja za sortiranje odvojeno sakupljenog komunalnog otpada, uključujući izvedbu građevinskih, strojarskih, elektrotehničkih, obrtničkih i svih drugih radova potrebnih za stavljanje postrojenja u funkciju (pripremni, zemljani, instalaterski i završni radovi, te ugradnja građevnih proizvoda, uređaja, opreme i postrojenja), te neophodne aktivnosti u svrhu ishođenja uporabne dozvole za građevinu;
  • Aktivnosti vezane uz priključenje na komunalnu infrastrukturu i osiguranje pristupne ceste isključivo za potrebe postrojenja za sortiranje odvojeno sakupljenog komunalnog otpada;
  • Projektantski nadzor;
  • Stručni nadzor građenja;
  • Usluge koordinatora zaštite na radu u fazi izvođenja radova (koordinator II);
  • Aktivnosti obavljanja poslova upravljanja projektom gradnje prema Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN, br. 78/15, 118/18 i 110/19), ukoliko projekt podliježe toj obvezi;
  • Aktivnosti informiranja i vidljivosti projekta;
  • Aktivnosti upravljanja projektom.

Prihvatljivo zemljopisno područje je Republika Hrvatska.
Krajnji rok za dostavu projektnih prijedloga je 6. veljače 2023. do 12 sati.
Dostava (podnošenje) projektnog prijedloga započinje 6. prosinca 2022. u 9 sati.

Cjelokupna dokumentacija poziva dostupna je na sljedećoj poveznici: https://fondovieu.gov.hr/pozivi/41.

 

 

Pročitaj više
Objavljen Poziv na dostavu prijedloga za potporu projektima Novog europskog Bauhausa

Europska urbana inicijativa – EUI je službeno pokrenula svoj prvi poziv za inovativne akcije s proračunom od 50 milijuna eura za potporu projektima Novog europskog Bauhausa.

Prvi EUI poziv za dostavu prijedloga financirat će projekte za pružanje opipljivih, stvarnih primjera intervencija novog europskog Bauhausa (NEB) koje u potpunosti integriraju tri temeljne vrijednosti NEB-a:  održivost, inkluzivnost i estetika.

Poziv je otvoren do 19. siječnja 2023. u 14:00 sati, a  namijenjen gradovima koje se poziva da razmotre četiri sljedeće teme koje imaju najveći potencijal za stvaranje inovativnih rješenja i stvaranje jasnog demonstracijskog učinka za poticanje korištenja kohezijske politike u urbanim područjima:

  • Izgradnja i obnova u duhu cirkularnosti i ugljične neutralnosti
  • Očuvanje i preobrazba kulturne baštine
  • Adaptacija i transformacija zgrada za pristupačna stambena rješenja
  • Regeneracija urbanih prostora

Svaki projekt može dobiti do 5 milijuna eura sredstava ERDF-a, a provedba projekta trebala bi se odvijati unutar razdoblja od najviše 3,5 godine.

Poziv će testirati sposobnost gradova da trenutne urbane izazove pretvore u prilike, koje će se riješiti integriranim rješenjima, prevodeći Europski zeleni dogovor u inovativne intervencije koje osnažuju građane da predvode promjene prema zelenim i uključivim gradovima, mjestima i lokalnim zajednicama.

Tajništvo EUI-ja pomagat će prijaviteljima tijekom poziva za dostavu prijedloga.

Za više informacija i prijavu  na poziv kliknite na: www.urban-initiative.eu/calls-proposals/first-call-proposals-innovative-actions

Pročitaj više
Izvješće o stanju iskorištenosti ESI fondova: korisnicima isplaćeno 77,81% ugovorenih sredstava

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojeno je izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u Republici Hrvatskoj. Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,73 milijardi eura (80,85 mlrd. kuna). Do 20. listopada 2022. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,73 milijardi eura (103,44 mlrd. kuna), odnosno 127,93% dodijeljenih sredstava.

Ukupno je isplaćeno 8,35 milijardi eura (62,91 mlrd. kuna), odnosno 77,81% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 6,90 milijardi eura (52,02 mlrd. kuna), odnosno 64,34% dodijeljenih sredstava.

Ukoliko sagledamo izvornu alokaciju ESI sredstava 2014. – 2020. u iznosu od 10,73 milijarde eura na koju nadodamo 763,17 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program Ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,09 milijardi eura.

U razdoblju od 2013. godine do 20. listopada 2022. razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna Europske unije u proračun Republike Hrvatske i sredstava uplaćenih iz Proračuna Republike Hrvatske u proračun Europske unije iznosi 55,52 milijardi kuna u korist proračuna Republike Hrvatske. Uključujući i uplaćeni predujam za Nacionalni plan oporavka i otpornosti Hrvatska je u plusu 66,92 milijardi kuna.

 

Izvor: https://razvoj.gov.hr/vijesti/korisnicima-isplaceno-77-81-ugovorenih-sredstava-iz-fondova-europske-unije/5072

Pročitaj više
Otvorena je međukonferencija u sklopu EU projekta „MREŽA KOM5ENTNOSTI“

Međukonferenciju u sklopu projekta „MREŽA KOM5ENTNOSTI“  otvorio je Župan Zlatko Komadina sa županicom Karlovačke županije Martinom Furdek Hajdin, održanoj 25. listopada 2022. u Javnoj ustanovi Aquatika- Slatkovodni akvarij Karlovac.

Projekt je financiran sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a svojom opremljenošću i stručnim kadrovima Ugostiteljska škola Opatija i partneri će kao Regionalni centar kompetentnosti biti nositeljem kvalitetnoga strukovnog obrazovanja povezanog sa svijetom rada u sektoru turizma i ugostiteljstva.

Uz predstavljanje projekta, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, Vedran Kružić održao je izlaganje o važnosti sektora ugostiteljstva i turizma za budući razvoj Primorsko-goranske županije, a organiziran je i obilazak radova na rekonstrukciji objekta – Oružana koja će dobiti sedam novih kabineta i sadržaje koji će moći koristiti i građani, poput restorana, pekarnice i sl.

„MREŽOM KOM5ENTNOSTI“ je obuhvaćena i rekonstrukcija i adaptacija te nabava opreme za još tri PGŽ škole – SŠ dr. Antuna Barca Crikvenica, SŠ Hrvatski kralj Zvonimir Krk i SŠ Ambroza Haračića Mali Lošinj, napomenuo je voditelj projekta Tomislav Kandžija, a planirani završetak projekta je do travnja 2023. godine. Projektom MREŽA KOM5ENTNOSTI vrijednim 31,3 milijuna kuna planirana je adaptacija četiri škole na području Primorsko-goranske županije te škole partnera iz Karlovačke županije i nabavka specijalizirane opreme s ciljem poboljšanja prostorno-tehničkih uvjeta za rad Regionalnog centra kompetentnosti Ugostiteljske škole Opatija i partnerskih javnih ustanova, te stvaranje suradnje s gospodarskim sektorom.

Sudionike su na konferenciji uvodno pozdravili i Edita Stilin, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Primorsko- goranske županije, Sibila Roth, ravnateljica Ugostiteljske škole Opatija i Vladimir Kramarić, načelnik Sektora za pripremu i provedbu projekata u područjima jačanja gospodarstva i konkurentnosti te društvene infrastrukture, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

 

 

Pročitaj više
Održan 8. sastanak Izvršnog odbora projekta Mimosa

U Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije održan je 8. sastanak Izvršnog odbora projekta Mimosa na kojem sudjeluju predstavnici 19 projektnih partnera iz Republike Hrvatske i Republike Italije.

S ciljem kontinuiranog praćenja provedbe projektnih aktivnosti kvartalno se organiziraju sastanci Izvršnog odbora i sastanak projektnih partnera te sastanak voditelja radnih paketa na projektu. U Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije održava se osmi po redu sastanak Izvršnog odbora projekta MIMOSA koji je financiran u sklopu Programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014. – 2020.

Projekt provodi 19 projektnih partnera, od čega je 11 partnera iz Republike Hrvatske, a 8 iz Republike Italije. Vodeći partner projekta je Central European Initiative – Executive Secretariat (CEI-ES) sa sjedištem u Trstu. Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije partner je na ovome projektu čiji je završetak predviđen do 31. prosinca 2022. godine.

Vrijednost projekta iznosi 7,14 milijuna eura, a glavni cilj projekta je poboljšanje ponude multimodalnih održivih putničkih prometnih rješenja i usluga uz promoviranje novog prekograničnog pristupa mobilnosti putnika u programskom području.

Pročitaj više
Objavljeno 8 #CEFDigital poziva za dostavu projektnih prijedloga ukupne alokacije 277 milijuna eura

Europska komisija u suradnji s Europskom zdravstvenom i digitalnom izvršnom agencijom EU-a (HaDEA) objavila je 2. krug poziva na dostavu projektnih prijedloga u okviru Instrumenta za povezivanje Europe- CEF Digital inicijative.

Cilj je podržati projekte za sigurne, brze mreže visokog kapaciteta, okosnice infrastrukture, uključujući kvantnu komunikaciju, federaciju oblaka i podmorske kabele, ojačati mreže koje povezuju ruralna, udaljena i prekomorska područja, kao i sve više digitalizirati prometne i energetske mreže.

Financiranje će posebno biti usmjereno na projekte koji imaju za cilj ojačati infrastrukturu okosnice povezivanja unutar Europe is međunarodnim partnerima, u kontekstu strategije Global Gateway. Komisija će također dodijeliti sredstva za projekte kojima je cilj opremiti pružatelje ključnih usluga u lokalnim zajednicama i glavnim prometnim pravcima 5G vezom. Konačno, pozivi će se usredotočiti na projekte koji povezuju dobavljače oblaka i zajednice vertikalnih slučajeva uporabe, u interesu formiranja federacije oblaka na razini cijele EU, kvantne komunikacijske infrastrukture, kao i pripremne radnje za postavljanje operativnih digitalnih platformi za prometnu i energetsku infrastrukturu diljem EU-a.

Planirani proračun za sve pozive jest 277 milijuna eura, dok su minimalni i maksimalni iznosi potpora definirani svakim pozivom zasebno.

Pozivi, točnije njih osam, otvoreni su za tvrtke, javne uprave i subjekte iz država članica EU-a, prekomorskih teritorija i zemalja pridruženih programu.

Rok za prijavu je 23. veljače 2023. godine putem EU tenders and funding opportunities portala, a detalji poziva navedeni su u nastavku:

  1. European Quantum Communication Infrastructure – The EuroQCI initiative – Works
  2. Interconnection of backbone networks for cloud federations – Studies
  3. Backbone connectivity for Digital Global Gateways – Works
  4. 5G coverage along transport corridors – Studies
  5. 5G coverage along transport corridors – Works
  6. Integration of 5G with edge computing and federated cloud facilities
  7. Preparation of works for Operational digital platforms
  8. 5G for Smart Communities – Works

Više infromacija kao i sustav prijave dostupni su na poveznici: https://hadea.ec.europa.eu/calls-proposals_en 

Dodatno, zainteresirani prijavitelji imat će priliku saznati više o pozivima tijekom online Info dana 25. listopada 2022. godine. Više informacija o sudjelovanju na informativnome danu dostupno je na poveznici.

Pročitaj više