Category: Gospodarstvo

OBJAVLJENI POZIVI ZA POTPORU INFRASTRUKTURAMA ZA DIGITALNO POVEZIVANJE U OKVIRU INSTRUMENTA ZA POVEZIVANJE EUROPE

Europska komisija je objavila prve pozive na podnošenje prijedloga u okviru digitalne komponente Instrumenta za povezivanje Europe (CEF Digital). S planiranim proračunom od 258 milijuna eura u okviru 11 objavljenih poziva nastoji se poboljšati infrastruktura za digitalno povezivanje, posebno gigabitnih i 5G mreža diljem Unije te pridonijeti digitalnoj transformaciji Europe.

Komisija će sufinancirati mjere čiji je cilj opremiti glavne europske prometne pravce i pružatelje ključnih usluga u lokalnim zajednicama s 5G povezivošću, kao i mjere za uvođenje ili nadogradnju ključnih mreža koje se temelje na naprednim tehnologijama.

Pozivi će biti usmjereni i na infrastrukturu za povezivanje usluga u oblaku, infrastrukturu za digitalne globalne pristupnike kao što su podmorski kabeli, te na pripremne mjere za uspostavu operativnih digitalnih platformi za prometnu i energetsku infrastrukturu diljem EU-a.

Prihvatljivi prijavitelji su sva javni ili privatni pravni subjetki osnovani u jednoj od država članica Europske unije.

Rok za prijavu projektnih prijedloga na sve pozive je 11. ožujka 2022. do 17:00 sati putem EU portala za financiranje i natječaje.

Više informacija o objavljenim pozivima, projektnoj dokumentaciji te načinu  prijave možete saznati na EU portalu za financiranje i natječaje.

S tim u vezi, zainteresirani dionici moći će u sudjelovati na online Informativnom danu koji će se održati 19. siječnja 2022. s početkom u 9:30 sati, kako bi saznali više o prioritetima i glavnim aspektima poziva, kao i o postupku evaluacije i dodjele. Sudjelovati na ovome događanju možete putem poveznice: https://hadea.ec.europa.eu/events/1st-connecting-europe-facility-digital-calls-info-day_en . Za sudjelovanje na Informativnom danu nije potrebna prethodna registracija.

 

Izvor: Europska komisija, 2022. 

Pročitaj više
Poziv na podnošenje prijedloga za potporu mjerama informiranja povezane sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, rok: 25. siječnja 2022.

Europska komisija objavila je Poziv na podnošenje prijedloga za potporu mjerama informiranja kojima će se sufinancirati projekti informiranja javnosti o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP).

Projekti mogu uključivati televizijske priloge o poljoprivredi i inovacijama, posjete poljoprivrednim gospodarstvima, informativne kampanje, audiovizualne i medijske aktivnosti te aplikacije za pametne telefone i tablete.

U pozivu na podnošenje prijedloga, koji se objavljuje jednom godišnje, može sudjelovati svaka osoba ili pravni subjekt, kao što su udruge ili nacionalna tijela. Europskim pravilima utvrđena su dva cilja za sve mjere informiranja:

  • objasniti i osvijestiti potporu EU-a poljoprivredi i ruralnom razvoju u okviru ZPP-a,
  • surađivati s poljoprivrednicima i drugim akterima u ruralnim područjima koji bi trebali dodatno informirati svoje izborne jedinice i širu javnost o ZPP-u.

Ciljana skupina ovoga Poziva je šira javnost (osobito mladi u urbanim sredinama) i/ili poljoprivrednici i drugi dionici aktivni u ruralnim područjima. Specifične ciljane skupine odnose se na:

  • školsku djecu, nastavnike i studente: nove pristupe treba koristiti za angažiranje mladih i podizanje njihove svijesti o novom ZPP-u i doprinosu koji on daje u mnogim područjima kao što su izazov klimatskih promjena, hrana, zdrava i kvalitetna prehrana kao životni izbor, također u vezi sa Školskom shemom EU-a za mlijeko, voće i povrće i Tartu poveljom.
  • dionike: dionici bi trebali biti svjesniji doprinosa koji ZPP daje za podršku društvenoj, ekološkoj i ekonomskoj održivosti poljoprivrede.

Cijelokupni tekst poziva dostupan je na poveznici: https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/food-farming-fisheries/key_policies/documents/call-fiche_imcap-infome-2022_en.pdf, a projektni prijedlog može se prijaviti putem EU portala za financiranje i natječaje.

Rok za podnošenje prijedloga za potporu mjerama informiranja povezanima sa ZPP-om za 2022. godinu  je 25. siječnja 2022. godine.

Pročitaj više
Grad Čabar i Grad Opatija u prošloj godini izdvojili najviše sredstava potpora poduzetnicima po stanovniku

Podaci FINE o konsolidiranim proračunima gradova pokazuju da je u 2020. godini za potpore poduzetnicima iz proračuna u odnosu na broj stanovnika najviše izdvojio Grad Čabar, a potom slijedi Grad Opatija.

Grad Čabar je kroz subvencije izdvojio 12,95% iz proračuna, odnosno 531,30 kn per capita. Slijedi Opatija s izdvojenih 189,28 kuna po stanovniku.

Iz podataka je uzeta stavka subvencije trgovačkim društvima i zadrugama izvan javnog sektora, odnosno riječ je o privatnim tvrtkama kojima su gradovi novčano pomogli.

Pretpostavka je kako sljedeće godine više neće biti potrebno sredstva izdvajati za ‘obranu’ od korone, nego će se više potpore dodjeljivati za razvojne projekte. Poduzetnicima će dodatno biti u ponudi sredstva iz EU fondova kroz novi financijski okvir, a većina gradova i po tom pitanju pomaže poduzetnicima dajući im savjetodavne usluge.

Analizu je izradio portal gradonacelnik.hr .

Više na poveznici.

Izvor: https://gradonacelnik.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Izrađena »Brand i komunikacijska strategija outdoor ponude otoka Krka«

Glavni cilj strategije je izgradnja tržišnog identiteta i prepoznatljivosti takve vrste ponude, a sve u skladu s interesima i potrebama suvremenih gostiju, odnosno s novim trendovima u turizmu, i to na otoku koji je lako dostupan, visoko razvijen i ekološki održiv. Tako se otok Krk planira promovirati kao oaza aktivnog odmora. 

U izradu Strategije je, uz predstavnike jedinica lokalne samouprave i turističkih zajednica, bio uključen i značajan broj vanjskih suradnika i partnera, posebice onih s kojima Turistička zajednica otoka surađuje u segmentu organiziranja i provođenja projekata i programa outdoora, ponude koja je u fokusu našeg novog strateškog dokumenta.

Takva vrsta ponude našeg »najturističkijeg« otoka na kojem se ostvaruje čak trećina regionalnog i 6 posto nacionalnog turističkog prometa, nova je poželjna »marker atrakcija« u njegovoj ponudi, sa snagom privlačenja nemalog broja novih posjetitelja, i to posebice u pred i posezoni. Strategijom je analizirano trenutno stanje krčkih outdoor aktivnosti slijedom kojeg su obrađene i određene strateške smjernice izgradnje brenda »Krk outdoor«.

Zajedno s novim strateško-planerskim iskoracima, otočni su turistički djelatnici pokrenuli rebrending krčke turisitičke ponude »zaokružili« i osmišljavanjem novog promotivnog logotipa.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Ravna Gora dobila prvu turističku agenciju

Dvije mlade Ravnogorke otvorile su prvu ravnogorsku turističku agenciju Poonkt. Agencija je zamišljena da predstavlja središnju točku za turističko-administrativne usluge u Gorskom kotaru.

Osnivačice otvaranje turističke agencije smatraju pravom prilikom, budući da se, posebno kod domaćih turista, u posljednje vrijeme Gorski kotar prepoznaje. No, nedostaje sadržaja i logistike da se sve to predstavi što širem krugu ljudi. Agencija će nuditi ponudu i prezentaciju novih sadržaja jer je očigledno da posjetiteljima Gorskog kotara baš to nedostaje.

Nastojat će se stvarati ponuda koja će se temeljiti na mogućnostima koje Gorski kotar ima, a nisu vezane samo uz snijeg, skijanje i sanjkanje.

Gorski kotar svakako ima zanimljivih sadržaja, a osnivačice su održale već nekoliko različitih radionica za djecu – likovnu radionicu, radionicu filcanja vune i radionicu pirografije, degustaciju domaćih proizvoda te sudjelovanje u školi skijaškog trčanja.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
U Industrijsku zonu Bakar na Kukuljanovu ugrađeno 25 milijuna kuna

U sklopu uspješno završenog projekta »Gospodarsko središte Hrvatskog primorja«, vrijednog više od 25 milijuna kuna, izgrađeno je i infrastrukturno kompletno opremljeno – magistralnim plinovodom, kanalizacijom, telekomunikacijama, javnom rasvjetom, ukupno dva kilometra prometnica. Riječ je o projektu koji se odnosi se na izgradnju i opremanje prometnica u Industrijskoj zoni Bakar na Kukuljanovu, i to prometnice B5.4-B9.1. i I. dionice prometnice B7.6.-E1.1.

Uspješno završen projekt sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 25.186.115,23 kuna, od čega ukupni prihvatljivi troškovi iznose 24.574.579,37 kuna, a EU sufinanciranje projekta 9.961.949,35 kuna. Razvojni ciklus zone na Kukuljanovu, danas je najveće i infrastrukturno najopremljenije u Hrvatskoj, a ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorile su se mogućnosti za njezin brži razvoj.

U proteklih petnaest godina Grad Bakar i Industrijska zona Bakar u razvoj zone uložili su ukupno više od 400 milijuna kuna, a kandidiranjem projekta »Gospodarsko središte Hrvatskog primorja« na europske fondove za potencijalne investitore otvoreno je oko 300 tisuća »kvadrata« novog zemljišta. Ovaj projekt u sljedećem će desetljeću otvoriti blizu pet tisuća novih radnih mjesta, pa će Zona s godinama koje slijede dostići zaposlenost od ukupno deset tisuća ljudi.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Primorsko-goranska županija daje milijun kuna za razvoj turističkih projekata u Gorskom kotaru

Čelnici turističkih tijela Primorsko-goranske županije – direktorica Turističke zajednice Kvarnera Irena Peršić Živadinov te Mladen Brajan, pročelnik Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj PGŽ-a, kao i dožupan Petar Mamula, boravili su u radnom posjetu Delnicama te kroz razgovor s Petrom Hrgom, direktorom zajedničkog TZ-a Gorskog kotara, postavili odrednice daljnih aktivnosti vezanih uz mogućnosti doprinosa PGŽ-a ulaganju u projekte utemeljene na osnovama Master plana razvoja turizma Gorskog kotara.

Do sastanka je došlo nakon što je koordinacija goranskih čelnika na ideju Petra Hrga predložila predstavljanje tog dokumenta županijskim vijećnicama. Cilj te ideje je pokazati županijskim vijećnicima i tijelima PGŽ-a da u Master planu, dokumentu u čijoj je izradi znatnu financijsku potporu dao i PGŽ, postoje brojni projekti spremni za realizaciju. Štoviše, direktor Hrg pripremio je listu od petnaestak projekata od kojih nekoliko njih ima u cijelosti riješenu svu potrebnu dokumentaciju i sve što je potrebno za početak njihove realizacije je – novac. A tu bi, između ostalih, mogla pomoći i Županija te time potvrditi smislenost dokumenta čiju je izradu i sama sufinancirala.

Od petnaestak izdvojenih projekata prioritet će imati oni koji imaju gotovu projektnu dokumentaciju, ili je ona u visokoj fazi realizacije. To su Centar za posjetitelje u Kamačniku, Alpine Coster u Fužinama, šetnica uz jezero Lepenica, Sportski centar Vrbovska poljana, Vidikovac Perić u Skradu, uređenje prilazne ceste špilji Lokvarka, Šumska zona Stara Sušica te sportski tereni na području Brod Moravica.

Drugu skupinu izdvojenih projekata čine oni koji još nemaju potrebnu projektnu dokumentaciju, ali postoji volja i potreba za njihovom realizacijom. Ti projekti su Sportsko-rekreativna zona Japlenški vrh u Delnicama, Sportsko-rekreativna zona Rudnik u Čabru, Kupališna zona Lokvarsko jezero, Pješačka infrastruktura unutar Zelenog vira i Vražjeg prolaza te Kupališna i kamping zona Doluš na području Brod Moravica. Za ove će se projekte pokušati naći sredstva za izradu projektne dokumentacije, što je prvi korak u njihovoj realizaciji.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
U sljedećem razdoblju u otoke se ulaže 7,8 milijardi kuna

Bolja pristupačnost vrtića i škola, zadržavanje mladih kroz jačanje gospodarstva i povoljnije stambeno zbrinjavanje, neke su od mjera koja su predviđena u sljedećem razdoblju u Nacionalnom planu razvoja otoka do 2027. godine.

Najviše stanovnika na otocima smješteno je u Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Točnije, na otocima Primorsko-goranske županije živi najviše stanovnika, njih 39.706, odnosno 30% ukupnog broja otočnog stanovništva, na sveukupno 9 otoka.

Upravo je i Primorsko-goranska županija prepoznatljiva po projektima usmjerenih ka pametnim i energetski neovisnim otocima, radi to i Splitsko-dalmatinska županija, koja je najjače krenula s demografskim mjerama namijenjenima mladim obiteljima na otocima.

Migracijski saldo je velik u većini JLS-a na otocima, rastao je i broj stanovnika, ali, kako stoji u Nacionalnom planu, bitno je povećati broj vrtića, škola, zdravstvenih usluga i onih socijalne skrbi. U sljedećem razdoblju predviđeno je ulaganje od oko 7,8 milijardi kuna u otoke, prije svega kroz EU fondove, odnosno otoci će imati svoju zasebnu omotnicu.

Nacionalni plan sadrži 17 otočnih programskih područja od prometnog povezivanja, vodoopskrbe i odvodnje, gospodarskog razvoja i poduzetništva, demografske obnove, poljoprivrede, ribarstva i lovstva, gospodarenja otpadom, zdravstvene zaštite i razvoja telemedicine, elektroničke komunikacijske mreže vrlo velikog kapaciteta, zaštite prirode i okoliša, kulture i očuvanja kulturne baštine, predškolskog odgoja, osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja i znanosti, čiste energije, energetike, obnovljivih izvora energije, ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, socijalne skrbi, razvoja civilnog društva, turizma, stambenog zbrinjavanja te zaštite i korištenja malih povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića.

Po pitanju energetskih rješenja Primorsko-goranska županija se ubrzano razvija. Otoci Cres i Lošinj bili su izabrani u pilot projekt za razvoj rješenja za energetsku tranziciju, a na Cresu  se u  suradnji s HEP-om u pogon stavljena najveća solarna elektrana na hrvatskim otocima koja snagom 6.5 MW stabilizira opskrbu energijom cresko-lošinjskog arhipelaga.

Kroz EU fondove, Županija je uložila znatna sredstva u luke na otocima, od rekonstrukcije i dogradnje zapadnog dijela luke Cres, sanacije i produženja postojećeg pristana luke Unije, dogradnje luke Baška, kao i luke Mrtvaška na otoku Lošinju.

Značajna su i ulaganja u kapitalne projekte Lječilište Veli Lošinj s ciljem revitalizacije lječilišnog centra, zatim infrastrukturu Psihijatrijske bolnice Rab kao i financiranje unapređenja primarne zdravstvene zaštite na otocima Primorsko-goranske županije, a  odnosi se na poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini, također značajna sredstva ulažu se i u domove za starije i nemoćne.

Više na poveznici.

Izvor: https://zupan.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Ministarstvo turizma i sporta: B2B platforma

Online B2B sastanci omogućavaju spajanje investitora i dobavljača u sektoru turizma i ugostiteljstva. Republika Hrvatska u okviru svojeg Nacionalnog plana oporavka i otpornosti predstavila je usmjerenje ka održivom razvoju i digitalizaciji, a TURIZAM kao jedna od najvažnijih grana našeg gospodarstva definiran je kao jedan od njegovih prioriteta.

S ciljem razvoja održivog, inovativnog i otpornog turizma u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Hrvatska gospodarska komora i Ministarstvo turizma i sporta putem ove platforme pružaju mogućnost spajanja investitora i dobavljača iz sektora turizma i ugostiteljstva.

REGISTRIRAJTE SE NA PLATFORMU OVDJE – B2B turizam – Info (hgk.hr)

ZAŠTO SE REGISTRIRATI

  • Kao potencijalni prijavitelj – pronalazak potrebnih proizvoda i usluga za stvaranje što kvalitetnijeg projekta
  • Kao ponuditelj proizvoda i usluga – prezentacija svojih proizvoda i usluga te pronalazak potencijalnih klijenata

Više na poveznici.

Izvor: https://mint.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljen Javni poziv za poticanje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni poziv za poticanje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga. Predmet Poziva je dodjela sredstava Fonda za neposredno sufinanciranje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga u javnom sektoru, primjenom digitalnih tehnologija u svrhu boljeg korištenja resursa i smanjenja emisija stakleničkih plinova, a za dobrobit građana i gospodarskih subjekata.

Projekt može imati primjenu u isključivo jednom od sljedećih područja:

  1.  Digitalna javna uprava što podrazumijeva optimizaciju i digitalizaciju usluga i procesa javne uprave te povećanje dostupnosti interoperabilnih digitalnih javnih usluga građanima i gospodarskim subjektima.
  2.  Pametna i održiva rješenja u prometnom sustavu što podrazumijeva održivi razvoj prometnih sustava provođenjem aktivnosti poput uvođenja: inteligentnog upravljanja prometom i javnim parkirnim površinama, nisko-emisijskih prometnih zona, sustava javnih bicikala (sa i bez električnog pogona), te drugih integriranih i inteligentnih prometnih rješenja.
  3. Klimatske promjene i zelena tranzicija što podrazumijeva smanjenje negativnog utjecaja na okoliš i učinkovitije korištenja resursa i prelazak na kružno gospodarstvo, uz osiguravanje informacija o kvaliteti okoliša (zrak, tlo, voda, buka, svjetlosno onečišćenje i dr.).

Korisnici sredstava Fonda u smislu ovog Poziva su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ukupno raspoloživ iznos sredstava Fonda po ovom Pozivu iznosi 26.000.000,00 kuna.

Bespovratna sredstva po ovom Pozivu dodjeljuju se putem sredstava pomoći, u iznosu do najviše 500.000,00 kuna po projektu, odnosno do:

  •  80% opravdanih troškova na područjima posebne državne skrbi i prvoj skupini otoka,
  • 60% opravdanih troškova na brdsko-planinskim područjima i drugoj skupini otoka,
  • 40% opravdanih troškova na ostalim područjima Republike Hrvatske. Korisnik može ostvariti sredstva Fonda za neposredno sufinanciranje do dva projekta, pod uvjetom da svaki projekt ima primjenu u različitom području definiranom točkom I. Poziva.

Opravdani troškovi su:

  • Troškovi nabave opreme, usluga i radova za implementaciju (uvođenje) sustava i rješenja predviđenih projektom,
  • Troškovi informiranja i vidljivosti projekta,
  • Ostali troškovi za koje prijavitelj obrazloži u prijavi da su neophodni za ostvarenje ciljeva projekta.

Podnošenje prijava započinje danom objave Poziva, odnosno od 15. prosinca 2021. godine.

Poziv traje do isteka kalendarske godine ili do iskorištenja sredstava, ovisno o tome koji uvjet prije nastupi. Informacija o iznosu iskorištenih sredstava bit će dostupna prijaviteljima putem mrežne stranice Fonda.

Više informacija te detalje Poziva (uključujući i pozivnu dokumentaciju) možete saznati na poveznici:  https://www.fzoeu.hr/hr/natjecaj/7539?nid=172 

Pročitaj više