Gospodarstvo Archives - Page 36 of 45

Objavljen je drugi krug poziva u okviru programa “EU za zdravlje”

Europska komisija i Europska izvršna agencija za zdravlje i digitalizaciju objavili su drugi krug poziva za 13 akcijskih potpora u okviru programa “EU za zdravlje” ( en. EU4Health). Teme poziva kreću se od zdravstvenih podataka, zdravog načina života, infekcija, mentalnog zdravlja, raka, genomike i drugih područja. Ukupni proračun drugoga kruga poziva iznosi 43,85 milijuna eura.

Drugi krug poziva odnosi se na sljedeća područja:

Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za prevenciju raka korištenjem Europskog kodeksa protiv raka i drugim usklađenim akcijama,
Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj pilot-projekta za infrastrukturni ekosustav EU-a za sekundarnu upotrebu zdravstvenih podataka u svrhu istraživanja, kreiranja politika i izradu zakonodavstva,
Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za potporu provedbi najboljih praksi na terenu s izravnim utjecajem na napore u rješavanju izazova mentalnog zdravlja tijekom COVID-19,
Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za potporu akcijama za poboljšanje pristupa cijepljenju protiv humanog papiloma virusa,
Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za inicijativu ‘HealthyLifestyle4All’: promicanje zdravih stilova života,
Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za projekt „Mapiranje kapaciteta i sposobnosti za liječenje raka u EU-u” – Mreža sveobuhvatnih centara za rak,
Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za izradu “pametne kartice za preživjele od raka”,
Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za potporu provedbi najbolje prakse u uslugama u zajednici za infekciju virusom ljudske imunodeficijencije (HIV) i sindrom stečene imunodeficijencije (AIDS), tuberkulozu, virusni hepatitis i spolno prenosive infekcije,
Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za projekte računalno potpomognute prenamjene lijekova za terapiju raka,
Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za organiziranje i prikupljanje podataka za razumijevanje sigurnosti, kvalitete i učinkovitosti terapija koje se primjenjuju u području potpomognute oplodnje i temelje se na hematopoetskim matičnim stanicama,
Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava koji podupiru aktivnosti obuke, provedbu i najbolje prakse,
Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za smanjenje karcinoma jetre i želuca uzrokovanih infekcijama,
Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za „Dijagnostiku i liječenje raka za sve” uključujući „Genomsko za javno zdravlje”.

Rok za dostavu projektnih prijedloga za sve pozive je 25. siječnja 2022. godine putem Funding and Tenders opportunities portala Europske komisije.

Više informacija o objavljenim pozivima i natječajna dokumentacija u okviru programa “EU za zdravlje” dostupno je na poveznici.

Pitanja i odgovore u okviru ovoga kruga poziva možete pronaći ovdje.

Pročitaj više

ISPUNITE UPITNIK O ANALIZI PONAŠANJA PUTNIKA U OKVIRU EU PROJEKTA MIMOSA

Upitnik o analizi ponašanja putnika na putovanjima iz Hrvatske u Italiju, odnosno iz Italije u Hrvatsku dio je bihevioralne analize u sklopu projekta MIMOSA kojim se žele istražiti mišljenja i percepcije ispitanika o navikama i razlozima putovanja i korištenim prijevoznim sredstvima. Također će se ispitivati utjecaj pandemije izazvane COVID 19 na način izbora prijevoznog sredstva i učestalost putovanja.

Ispunjavanje upitnika traje oko šest minuta, a možete mu pristupiti na slijedećoj poveznici:

https://univemanagement.eu.qualtrics.com/jfe/form/SV_3PHrylCD5gRMLfE

Strateški projekt MIMOSA provodi se u sklopu projekta prekogranične suradnje između Italije i Hrvatske Interreg Italy-Croatia čiji je glavni cilj povećanje pomorskog i multimodalnog prometa i poboljšanja održivog putničkog prometa i dostupnosti usluga, smanjenje emisije CO2 te doprinos održivoj mobilnosti putnika u programskom području.

Projekt MIMOSA je usredotočen na promjenu niske razine prekogranične povezanosti razvijajući nove modele prijevoza , u rasponu od multimodalnih rješenja do inovativnih i pametnih alata i tehnologija. Važno je odgovoriti na zajednički izazov povećanja multimodalnosti i smanjenja utjecaja prometa na okoliš.

Izvor : https://www.italy-croatia.eu/web/mimosa

Pročitaj više

Održan informativni dan za Obzor Europa Klaster 1 – najava nacionalnih informacijskih događanja

Europska komisija je 28. i 29. listopada organizirala informativni dan te susret umrežavanja za Klaster 1 – Zdravlje, programa Obzor Europa s ciljem informiranja potencijalnih korisnika o natječajima radnog programa za 2022. godinu. Događaji su bili namijenjeni znanstvenicima, akademskoj zajednici, ali i organizacijama civilnog društva i subjektima iz poslovnog sektora zainteresiranima za prijavu projekata unutar programa Obzor Europa, osobito stručnjacima u području zdravlja i zdravstvenog sustava.

Snimke s informativnog dana možete pogledati na stranicama Europske komisije.

Nastavno na inicijativu Europske komisije, Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Agencija za mobilnost i programe EU najavili su ciklus nacionalnih informativnih dana programa Obzor Europa o mogućnostima koje Program pruža u pojedinom području te o nadolazećim natječajnim rokovima.

Informativni dani obuhvatit će predstavljanje radnih programa 2021. – 2022. pojedinih područja programa Obzor Europa, nacionalni sustav podrške i mjere za jačanje nacionalnog sudjelovanja u programima EU-a, usluge koje pružaju nacionalne osobe za kontakt, iskustva prijavitelja iz prethodnih natječaja i/ili iskustva evaluatora.

Indikativni raspored informativnih dana:

12. listopada 2021.	Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie – MSCA razmjena osoblja
26. listopada 2021.	Zajednički istraživački centar (JRC)
28. listopada 2021.*	Širenje sudjelovanja i Europski istraživački prostor
9. studenoga 2021.	Klima, energija i mobilnost
16. studenoga 2021.*	Hrana, biogospodarstvo, prirodni resursi, poljoprivreda i okoliš
23. studenoga 2021.	Zdravlje
25. studenoga 2021.	Kultura, kreativnost i uključivo društvo
25. studenoga 2021.	Digitalizacija, industrija i svemir
studeni 2021.	Europsko istraživačko vijeće (ERC)
studeni/prosinac 2021.	COST (European Cooperation in Science & Technology)
prosinac-veljača 2021.*	Prijava na natječaje programa Obzor Europa – Pravna i financijska pitanja
siječanj 2022.	Istraživačke infrastrukture

*Termini označeni asteriskom su najavni i podložni promjeni.

Izvor: AMPEU

Pročitaj više

Europska komisija objavila novi program rada za 2022. godinu

Europska komisija je danas donijela Program rada za 2022., u kojem je zacrtala iduće korake u svojem odvažnom planu za stvaranje zelenije, pravednije, digitalnije i otpornije Europu nakon pandemije bolesti COVID-19. U program su još ugrađena iskustva stečena u nezapamćenoj krizi uslijed pandemije i osobita je pozornost posvećena našem mladom naraštaju zahvaljujući predloženoj Europskoj godini mladih 2022.

Europska komisija će šest zacrtanih ciljeva ostvariti provedbom sljedećih aktivnosti:

1. Europski zeleni plan

Komisija će predložiti regulatorni okvir za certifikaciju uklanjanja ugljika. Poduzet će daljnje korake prema mobilnosti s nultom stopom emisija, primjerice revizijom normi za emisije CO2 za teška vozila, pratit će akcijski plan za nultu stopu onečišćenja kako bi se poboljšala kvaliteta vode i zraka; uvest će nova pravila o održivoj upotrebi pesticida i unaprijedit će kružno gospodarstvo većim pravima na popravak proizvoda umjesto njihove zamjene. Uz već predloženi Socijalni fond za klimatsku politiku, mobilizirat će i sredstva kojima će se udvostručiti vanjsko financiranje za bioraznolikost. Sve će važnije biti i zelene obveznice. One su izraz naše predanosti da održivo financiranje bude među glavnim pokretačima oporavka Unije.

2. Europa spremna za digitalno doba

S obzirom na to da pandemija potiče ubrzanu digitalizaciju svijeta, Komisija će pratiti svoj put u digitalno desetljeće s ciljem da do 2030. ostvari digitalnu transformaciju Unije. Budući da je jedinstveno tržište i dalje ključno za europske inovacije, Komisija će predložiti Instrument jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve kako bi se spriječili budući poremećaji. Radi rješavanja gorućih problema u opskrbi poluvodičima za digitalne sustave donijet ćemo europski akt o čipovima. To će pomoći da se uspostavi najsuvremeniji ekosustav i otvore nova tržišta za revolucionarne europske tehnologije. Predložit će i europski akt o kiberotpornosti kako bismo postavili zajedničke kibersigurnosne standarde i pokrenuli izgradnju globalnog i sigurnog svemirskog komunikacijskog sustava EU-a za širokopojasnu povezivost u cijeloj Uniji i sigurnu neovisnu komunikaciju s državama članicama. Visoko na dnevnom redu bit će i mjere za lakše stjecanje digitalnih vještina u školama i visokom obrazovanju.

3. Gospodarstvo u interesu građana

S obzirom na to da se oporavak ubrzava i da se gospodarska aktivnost vraća na razine prije krize, promislit će se kako se može povećati otpornost socijalnog tržišnog gospodarstva. Komisija će pratiti Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava kao vodič za kvalitetna radna mjesta, pravedne radne uvjete i bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života te će iznijeti prijedlog za poboljšanje zaštite radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu. Kao podršku politikama država članica, Komisija će ojačati socijalne sigurnosne mreže, bitne za ublažavanje gospodarskih šokova, pokretanjem inicijative o primjerenom minimalnom dohotku. Budući da je financijski sektor ključan za gospodarski oporavak, iznijet ćemo i prijedloge o trenutačnim plaćanjima, kako bismo potaknuli njihovu potpunu primjenu u Uniji, te o olakšavanju pristupa kapitalu za poduzeća u Uniji. Komisija će se pobrinuti i da se globalno rješenje za reformu međunarodnog okvira za porez na dobit brzo i usklađeno uvede u cijeloj Uniji čim bude dovršeno.

4. Snažnija Europa u svijetu

Komisija nastavlja jačati jedinstveni EU-ov pristup globalnom vodstvu. Sljedeće će godine utvrditi novu strategiju „globalnog portala” kako bi u cijelom svijetu stvorili partnerstva za povezivost koja će potaknuti trgovinu i ulaganja. Radi globalne energetske tranzicije i zdravijih oceana predložit ćemo novu strategiju za međunarodni angažman u području energetike i akcijski plan za međunarodno upravljanje oceanima.

5. Promicanje europskog načina života

Komisija je predložila da 2022. bude Europska godina mladih i pokrenut će novu inicijativu ALMA (Aim, Learn, Master, Achieve), koja bi mladim Europljanima u nepovoljnom položaju koji ne rade niti se obrazuju ili osposobljavaju trebala pomoći da steknu radno iskustvo u inozemstvu uz potrebnu socijalnu potporu. Krajnji je cilj integrirati ih u obrazovanje, strukovno osposobljavanje ili kvalitetno zapošljavanje. Komisija će predstaviti i strategiju EU-a za sveučilišta te predložiti načine za dublju i održiviju transnacionalnu suradnju u visokom obrazovanju. U planu je i predstavljanje europske strategije za skrb. Cilj je sveobuhvatno unaprijediti skrb, od skrbi za djecu do dugotrajne skrbi, i pritom uzeti u obzir iskustva iz pandemije. Kako bi ojačala europsku zdravstvenu uniju, Komisija će omogućiti pristup visokokvalitetnim lijekovima po povoljnim cijenama prijedlogom novog okvira za dinamičan farmaceutski sektor EU-a, revidirati propise o lijekovima za djecu i rijetke bolesti te unaprijediti životno važan probir raka i ranu dijagnostiku u okviru Preporuke o probiru raka.

6. Novi poticaj europskoj demokraciji

Konferencija o budućnosti Europe zajedno s europskim građanskim inicijativama nastavit će doprinositi dinamičnosti europske demokracije. Komisija će poduzeti daljnje korake za zaštitu slobode i pluralizma medija. Predložit će europski akt o slobodi medija i nastavit će štititi vladavinu prava, okosnicu uspješnog funkcioniranja Unije. Radi jačanja borbe protiv prekograničnog kriminala, jedan od prioriteta ostat će zajednički pravni okvir za učinkovit prijenos kaznenih postupaka među državama članicama. U cilju postizanja ravnopravnosti za sve, predložit će se mjere za poboljšanje priznavanja roditeljstva među državama članicama EU-a. Iznijet će se i inicijativa za sprečavanje odljeva mozgova i ublažavanje problema zbog pada broja stanovnika.

Izvor: Europska komisija

https://ec.europa.eu/croatia/news/2022_commission_work_programme_making_europe_stronger_together_hr

Pročitaj više

Potpisan sporazum o suradnji za tehnološki napredak i gospodarsku konkurentnost

Sporazum o suradnji za tehnološki napredak i gospodarsku konkurentnost Republike Hrvatske potpisan je 26. listopada 2021. godine, a potpisnici su Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Hakom.

Potpisnici su se, među ostalim, obvezali jačati i promicati kontinuirani dijalog radi izrade poticajnog zakonodavnog okruženja za razvoj i uporabu suvremene elektroničke komunikacijske infrastrukture, raditi na osvješćivanju javnosti o dobrobiti uporabe 5G tehnologije u obrazovanju, zdravstvu, industriji, prometu, energetici itd.

Sporazum o suradnji za tehnološki napredak i gospodarsku konkurentnost Republike Hrvatske potpisan je u sklopu inicijative “Povezani smo sigurni” koju posljednje dvije godine provodi HUP, a čija je svrha informirati i educirati javnost o utjecaju razvoja digitalne infrastrukture na obrazovanje, zdravlje, sigurnost, industriju, istraživanje i razvoj, poljoprivredu, promet i energetiku. Sporazumom se želi potaknuti javne rasprava znanstvenika tehničke i zdravstvene struke, regulatora, zakonodavne i izvršne vlasti, operatora, predstavnika civilnog društva te korisnika usluga o aktivnostima razvoja elektroničkih komunikacijskih mreža i uvođenja mreža pete generacije.

Izvor: Vlada Republike Hrvatske i HUP

Izvor fotografije: HUP

Pročitaj više

Informativni dan za drugi krug poziva u okviru programa EU za zdravlje #EU4Health

Europska komisija i Izvršna agencija za zdravlje i digitalno gospodarstvo Europske unije (HADEA) organiziraju Informativni dan vezano za drugi krug poziva u okviru programa “EU za zdravlje” (EU4Health programme) koji će se održati 28. listopada 2021. godine, od 09:45 do 13:30 sati.

Za sudjelovanje na online događanju potrebna je prethodna registracija koju je moguće izvršiti na poveznici. Program informativnog dana možete preuzeti u nastavku.

Informativni sastanak organizira se u cilju predstavljanja postupaka za dodjelu bespovratnih sredstava i potpora s naglaskom na drugi krug poziva koji će biti raspisan u listopadu 2021. Komisija je 24. lipnja 2021. usvojila Program rada za 2021. godinu koji utvrđuje prioritete i aktivnosti za ovu godinu, uključujući raspodjelu sredstava, za provedbu programa EU4Health.

Informativni dan EU4Health, program događanja 28. 10. 2021.

Invitation EU4Health 2021 WP Info Session 2nd wave open calls223.7 KB

Pročitaj više

U IZBORU NAJBOLJIH DESTINACIJA ODRŽIVOG KULTURNOG TURIZMA 2021. NAGRADE ODLAZE U LOPAR I LOŠINJ

U izboru najbolje europske destinacije održivog kulturnog turizma – Destination of Sustainable Cultural Tourism, Europske mreže kulturnog turizma (European Cultural Turism Network – ECTN), proglašeni su pobjednici tijekom ceremonije dodjele nagrada koja se održala u Ateni 21. listopada 2021. Natječaj za dodjelu nagrada bio je otvoren za turističke destinacije diljem Europe, kako bi prikazali svoje rezultate u održivom kulturnom turizmu ukupno u sedam kategorija. Najavu ovoga natječaja objavili smo ovdje . Ova 2021. godina fokusirana je na temu „Obnova europskog turizma kroz kulturu, baštinu i kreativnost”.

U kategoriji PJEŠAČKI TURIZAM I SPORA PUTOVANJA – SINERGIJE S KULTURNIM TURIZMOM prvu nagradu osvojio je projekt Rab Archaeological (T)races – muzej na otvorenom kojeg je prijavio Dom kulture Lopar. Polazeći od ideje muzeja na otvorenome , prezentirano je 30-ak arheoloških lokaliteta na području otoka Raba. Lokaliteti su prezentirani na izvornim lokacijama ili na vidikovcima koji ukazuju na njihov položaj, a označeni su na tiskanoj karti koja se može nabaviti u uredima Turističkih zajednica u Rabu i Loparu.

U kategoriji ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA I MUZEJI KAO ZNAMENITOSTI KULTURNOG TURIZMA drugu nagradu osvojio je LOŠINJSKI LOGER „NEREZINAC“ – Muzej na otvorenom – jedriličarski interpretacijski centar pomorske baštine otoka Lošinja kojega je prijavila Turistička zajednica Malog Lošinja. Jedrenjak je obnovljen po uzoru na lošinjske logere s kraja 19.st., a privezan je na Rivi lošinjskih kapetana, ispred Muzeja Apoksiomena te na suvremen, zanimljiv i interaktivan način prikazuje i interpretira dugu i bogatu pomorsku tradiciju Lošinja.

Nagrade ‘Destinacija održivog kulturnog turizma’ povećavaju vidljivost europskih kulturnih turističkih destinacija, stvaraju platformu za razmjenu iskustava i znanja te promiču umrežavanje između destinacija. Kulturni turizam najbrže je rastući sektor europskog turizma i može pridonijeti kako održivosti i konkurentnosti turizma u Europskoj uniji i šire, tako i održivoj budućnosti kulturnih dobara, baštinskih mjesta i lokalnih zajednica. Kulturno-turistički proizvodi i usluge važni su čimbenici održivog razvoja, doprinoseći zaštiti i promicanju kulturne baštine, produljenju turističkog razdoblja, kao i povećanju svijesti o kulturi i baštini među turistima i zajednicama domaćinima, regionalnom BDP-u i njegovim multiplikativnim učincima.

Izvor: https://etc-corporate.org/news/winners-of-the-destination-of-sustainable-cultural-tourism-awards-2021/

WINNERS OF THE DESTINATION OF SUSTAINABLE CULTURAL TOURISM AWARDS 2021

Pročitaj više

Novo programsko razdoblje Interreg Središnja Europa 2021.-2027. – započinju pripreme za prijavu na prvi Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga

Europska komisija odobrila je novi program transnacionalne suradnje Interreg Središnja Europa 2021.-2027. za naredno sedmogodišnje razdoblje koji obuhvaća regije i gradove iz devet zemalja članica Europske unije: Austrija, Hrvatska, Češka, Njemačka, Mađarska, Italija, Poljska, Slovačka i Slovenija. Nastavak je to programa Interreg Središnja Europa 2014.-2020. putem kojeg je odobreno te uspješno provedeno sveukupno 138 projekata transnacionalne suradnje s ukupnom alokacijom od oko 246 milijuna eura. Program je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) u okviru cilja kohezijske politike europske teritorijalne suradnje te potiče visoko integrirana partnerstva koja obuhvaćaju i predstavljaju različite razine vlasti i uprave, obuhvaćajući tijela javnog i privatnog sektora i različita područja politike. S površinom većom od milijun četvornih kilometara, program utječe na živote oko 148 milijuna ljudi koji dijele zajedničku povijest i kulturni identitet. Putem partnerstava u navedenom programu, projekti transnacionalne suradnje mogu razviti, pripremiti i provesti inovativna rješenja zajednički identificiranih problema i izazova.

Područje središnje Europe obuhvaća različite krajolike, s izraženim strukturnim razlikama između regija s brzorastućim urbanim i industrijskim područjima te ruralnih područja koje karakterizira niža konkurentnost i smanjenje broja stanovnika. To je i područje bogate kulturne baštine, uključujući postindustrijska mjesta te područja čiste i netaknute prirode. Prostrana ruralna naselja, masivna planinska područja i prirodni krajolici poput Europskog zelenog pojasa naseljeni su raznim vrijednim i zaštićenim biljkama i životinjama. Ova bogata prirodna i kulturna baština važan je lokacijski faktor koji je potrebno bolje valorizirati i zaštititi. Programsko područje, važno je sjecište europskog prometnog pravca sjevera i juga i veze istok-zapad što ga čini jedinstvenim te geostrateški snažnim tranzitnim pravcem.

Vizija programa Interreg Središnja Europa je

„Interreg Središnja Europa predviđa ujedinjenu središnju Europu koja surađuje kako bi postala pametnija, zelenija i bolje povezana. Temeljen na zajedničkim potrebama i zajedničkom identitetu, program ima za cilj pouzdanu kulturu suradnje izvan granica. “

U svrhu ostvarenja te vizije definirana su četiri programska prioriteta sa posebnim ciljevima koji čine njegovu okosnicu. Aktivnosti transnacionalne suradnje uključivati će se razvoj i provedbu strategija, akcijskih planova, alata, obuke, pilot akcija i srodna rješenja. Svi prijavljeni projekti morati će poštivati ekološku održivost i kao i horizontalna načela jednakosti i nediskriminacije. Prioritetne osi unutar kojih će se financirati projektni prijedlozi u okviru novog programa Interreg Središnja Europa 2021.-2027. su:

SURADNJA ZA PAMETNIJU SREDIŠNJU EUROPU
SURADNJA ZA VELIKU SREDIŠNJU EUROPU
SURADNJA ZA BOLJE POVEZANU SREDIŠNJU EUROPU
POBOLJŠANJE UPRAVLJANJA SURADNJOM U SREDIŠNJOJ EUROPI

Prvi javni Poziv za dostavu projektnih prijedloga iz programa Interreg Središnja Europa 2021.-2027. najavljen je za 15. studenoga 2021. godine kada se očekuju konkretne tehničke informacije i zahtjevi za prijavu projekta, uključujući projektne zadatke, programski priručnik te prijavni obrazac.

Poziv će se zaključiti 23. veljače 2022., a ovisno o količini zaprimljenih prijava, odluka o financiranju očekuje se prije kraja godine kako bi uspješni projekti mogli započeti ubrzo nakon toga.

U međuvremenu, sve zainteresirane organizacije u razvoju transnacionalnih projektnih ideja su pozvane da se priključe potpuno novoj zajednici za podnositelje zahtjeva za razvoj transnacionalnih partnerstava https://community.interreg-central.eu/ gdje mogu aktivno sudjelovati u pronalaženju partnera diljem srednje Europe.

Novo programsko razdoblje Interreg Središnja Europa 2021.-2027. donosi nam sedmogodišnje razdoblje prepuno zanimljivih projekata s ciljem jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije zemalja središnje Europe te ga s nestrpljenjem iščekujemo.

Za više detalja posjetiti: https://www.interregcentral.eu/Content.Node/apply/newfunding.html

Izvor fotografije: https://www.interreg-central.eu/Content.Node/discover/programme.html

Pročitaj više

U izboru najboljih gradova, Krk je najbolji grad za život, Mali Lošinj za gospodarstvo, a Cres za obrazovanje, demografiju i mlade

U Novom Vinodolskom su u četvrtak, 21. listopada 2021., otvoreni 2. Dani regionalnoga razvoja i fondova Europske unije – Ključni izazovi novog razdoblja 2021.-2027., kada je održano i svečano proglašenje i dodjela priznanja najuspješnijim gradovima i županijama i najboljim EU projektima 2021. u organizaciji Jutarnjega lista i Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Ovogodišnji izbor četvrti je po redu izbor najboljih gradova kojim se nagrađuju gradove koji su u protekle tri godine napravili najveći iskorak i napredak na polju kvalitete života.

Ukupno je 11 gradova ponijelo titulu najboljega grada u pet kategorija, od kojih su se u tri pobjednici birali u tri konkurencije, veliki (iznad 35 tisuća stanovnika), srednji (od deset do 35 tisuća) i mali gradovi s najviše deset tisuća stanovnika.

Mali Lošinj prvi je put odnio naslov najboljega grada za gospodarstvo u konkurenciji gradića, a u završnici je pobijedio Hvar, Krk, Komižu i Varaždinske Toplice. Najbolji gradovi za obrazovanje, demografiju i mlade su Velika Gorica, Labin i Cres. Cres je treću godinu zaredom najbolji grad za obrazovanje, demografiju i mlade među našim gradićima, a ove godine trijumfirao je ispred Buja, Krka, Komiže i Novigrada. Grad Krk u konkurenciji malih gradova, odnio je pobjedu po kvaliteti života ispred Novigrada, Malog Lošinja, Supetra i Raba.

Istu večer održano je svečano proglašenje i dodjela priznanja najuspješnijim gradovima i županijama i najboljim EU projektima 2021. u organizaciji Jutarnjega lista i Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Nakon uvjerljive pobjede po izboru publike, Renew Heat – Heating communities with renewable energy Karlovačke županije, isti je proglašen i Najboljim županijskim EU projektom, koji je osvojio i najviše glasova stručnog žirija, te odnio pobjedu u kategoriji Doprinos poduzetništvu. Drugi najbolji projekt u kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji je projekt Claustra+: prekogranična destinacija kulturnog i zelenog turizma Claustra Alpium Iuliarum Primorsko-goranske županije!

Informacije o izboru pogledajte na gradonačelnik.hr i Jutarnji.hr

Izvor fotografija: Jutarnji list, Tomislav Kristo/Cropix

Pročitaj više

Održani 2. Dani regionalnoga razvoja i EU fondova u Novom Vinodolskom

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u Novom Vinodolskom organiziralo je dvodnevnu hibridnu konferenciju pod nazivom “2. Dani regionalnoga razvoja i fondova EU – Ključni izazovi novog razdoblja 2021.-2027.” Konferencija se održala 21. i 22. listopada 2021. godine.

Konferencija je bila usmjerena na aktere regionalnoga razvoja na svim razinama, a istodobno je i prilika za razmjenu iskustava, umrežavanje i jačanje suradnje s ciljem učinkovitijeg provođenja projekata u novom financijskom razdoblju u okviru koje će se razgovarati o novim izazovima financiranja projekata, digitalnoj tranziciji kao prilici, industrijskoj tranziciji, zelenoj tranziciji, izazovima korisnika EU projekata u javnoj nabavi, zatvaranju financijske konstrukcije projekata i drugim aktualnim temama. Naglašena je nužnost digitalizacije procesa i pojednostavljivanja procedura u novom programskom razdoblju te je istaknuto da će se korisnici moći fokusirati na postizanje ciljeva svojih projekata i njihove rezultate te na održivost, a ne na prikupljanje dokumentacije koju su javnom i državnom sektoru već dostupni.

Konferencija je obuhvatila i razmjenu mišljenja vezano za iniciranje i provođenje infrastrukturnih radova u okviru EU projekata te je pritom istaknuta važnost uklanjanja administrativnih opterećenja u pogledu provođenja postupka javne nabave, kao i provođenje projekata financiranih sredstvima Europske unije općenito.