Category: Investicije

Europska komisija predstavila prvi Kompas konkurentnosti, fokus na inovacije, dekarbonizaciju i sigurnost

Europska komisija predstavila je Kompas konkurentnosti, prvu veliku inicijativu kojom se utvrđuje smjer koji Europa treba slijediti kako bi postala mjesto na kojem se osmišljavaju, proizvode i stavljaju na tržište nove tehnologije, usluge i čisti proizvodi. Vodeći se Draghijevim izvješćem iz 2024. godine, Kompasom su utvrđena su tri transformacijska zahtjeva za poticanje konkurentnosti, kao i glavne mjere: inovacije, dekarbonizacija i sigurnost.

Prvi je smanjenje inovacijskog jaza. Europska unija teži stvaranju poticajnih uvjeta za mlada i inovativna start-up poduzeća, osiguravanju vodećeg položaja u sektorima visokog rasta koji se temelje na dubokim tehnologijama. U tom će pogledu Komisija predložiti inicijative „Gigatvornice umjetne inteligencije” i „Primjena umjetne inteligencije” za poticanje razvoja i industrijske primjene umjetne inteligencije u najvažnijim sektorima. Predstavit će akcijske planove za napredne materijale, kvantne tehnologije, biotehnologiju, robotiku i svemirske tehnologije. U okviru posebne Strategije EU-a za start-up i scale-up poduzeća uklanjat će prepreke osnivanju i rastu novih poduzeća. Prijedlogom 28. pravnog režima pojednostavnit će se primjenjiva pravila, uključujući relevantne aspekte prava trgovačkih društava, stečajnog, radnog i poreznog prava, te smanjiti troškovi neuspjeha. To će inovativnim poduzećima osigurati koristi od jedinstvenog skupa pravila bez obzira na to gdje ulažu i posluju na jedinstvenom tržištu.

Drugi zahtjev odnosi se na uspostavu Zajedničkog plana za dekarbonizaciju i konkurentnost pri čemu se kao glavni izazov ističu visoke i nestabilne cijene energije te se utvrđuju područja za intervenciju kako bi se olakšao pristup cjenovno pristupačnoj energiji. U predstojećem planu za čistu industriju utvrdit će se pristup dekarbonizaciji usmjeren na konkurentnost, čiji je cilj osigurati da EU postane privlačno mjesto za proizvodnju, među ostalim za energetski intenzivne industrije, te promicati čistu tehnologiju i nove kružne poslovne modele. Akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju pridonijet će smanjenju cijena i troškova energije, a Aktom o ubrzanju industrijske dekarbonizacije ubrzano izdavanje dozvola proširit će se na sektore u tranziciji. Osim toga, u Kompasu se predviđaju prilagođeni akcijski planovi za energetski intenzivne sektore, kao što su sektori čelika, metala i kemikalija.

Mogućnosti EU-a za diversifikaciju i smanjenje ovisnosti ovisit će o uspješnim partnerstvima. Stoga će treći cilj biti smanjenje prekomjernih ovisnosti i povećanje sigurnosti. EU već ima najveću i najbrže rastuću mrežu trgovinskih sporazuma na svijetu koja obuhvaća 76 zemalja. Kako bi se nastavila diversifikacija i jačanje naših lanaca opskrbe, u Kompasu se spominje novi niz partnerstava za čistu trgovinu i ulaganja koja će doprinijeti sigurnosti opskrbe sirovinama, čistom energijom, održivim gorivima u prometu i čistim tehnologijama. Na unutarnjem tržištu preispitat će se pravila o javnoj nabavi kako bi u javnim nabavama za ključne sektore i tehnologije prednost imale europske prijave.

Tri stupa dopunjena su s pet horizontalnih čimbenika koji su nužni za konkurentnost u svim sektorima. Cilj je drastično smanjiti regulatorno i administrativno opterećenje, horizontalnom strategijom jedinstvenog tržišta modernizirati okvir upravljanja te predstaviti  Uniju za štednju i ulaganja. Kako bi se uskladile vještine i potražnja na tržištu rada, Komisija će predstaviti inicijativu za izgradnju Unije vještina usmjerenu na ulaganja, obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje, razvoj vještina prilagođenih budućim potrebama, pravednu mobilnost, privlačenje i integraciju kvalificiranih radnika iz inozemstva te priznavanje različitih vrsta osposobljavanja. Komisija će uvesti alat za koordinaciju konkurentnosti kako bi se uz suradnju s državama članicama na razini EU-a i na nacionalnoj razini osigurala provedba zajedničkih ciljeva politike EU-a.

U sljedećem višegodišnjem financijskom okviru Fond za konkurentnost zamijenit će više postojećih financijskih instrumenata EU-a sa sličnim ciljevima.

Zbog stalnog posustajanja u rastu produktivnosti Europa posljednja dva desetljeća gubi korak s drugim velikim gospodarstvima. EU stoga pokušava preokrenuti taj trend – talentiranu i obrazovanu radnu snagu, kapital, uštedama, jedinstveno tržište i jedinstvenu socijalnu infrastrukturu – ali treba hitno ukloniti dugogodišnje prepreke i strukturne nedostatke.

Izvor: Europska komisija, 30. siječnja 2025.  https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_25_339

Pročitaj više
Objavljeni novi indikativni planovi objave poziva za 2025. godinu u okviru PKK i ITP – NAJAVLJENA OBJAVA GOTOVO 200 POZIVA IZ EU FONDOVA

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u svojstvu Upravljačkog tijela za Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. te Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. objavilo je indikativni godišnji plan objave poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2025. godinu radi informiranja i pravovremene pripreme projektnih prijedloga potencijalnih prijavitelja.

Raspored planiranih poziva na podnošenje prijedloga za Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. za 2025. godinu (posljednje ažurirano: prosinac, 2024.)

Program Konkurentnost i kohezija_ Indikativni plan objave poziva u 2025.

Raspored-planiranih-poziva_PKK_za-objavu-2025_prosinac47.1 KB

Raspored planiranih poziva na podnošenje prijedloga za Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. za 2025. godinu (posljednje ažurirano: prosinac, 2024.)

Integrirani teritorijalni program_ Indikativni plan objave poziva u 2025.

Raspored-planiranih-poziva_ITP_za-objavu_2025-prosinac61.0 KB

„U 2025. GODINI NAJAVLJENA OBJAVA GOTOVO 200 POZIVA IZ EU FONDOVA ZA NOVE PROJEKTE“

Budući da aktualni Višegodišnji financijski okvir EU-a 2021.-2027. dolazi k svome kraju, vrijeme za objavu poziva kojima će se financirati razvojni projekti i uložiti sredstva Europske unije, sve je kraće. Do sada rezultat povlačenja EU sredstava u ovom razdoblju, prema podacima Europske komisije, nije ohrabrujući.

Naime, u okviru kohezijske politike Hrvatskoj je, prema podacima Europske komisije, dodijeljeno 10.236.199.849 € do 2027. godine, a do rujna 2024. godine ugovorena je vrijednost projekata u iznosu od 1,3 milijarde €, odnosno 13% alokacije, za što je isplaćeno tek nešto manje od 122 milijuna €, odnosno 1,2% dodijeljenih sredstava. Navedeno svrstava Hrvatsku na samo začelje po iskorištenosti sredstava, nakon Portugala i Slovenije, a prema iznosu ostvarenog predfinanciranja, Hrvatska drži neslavno posljednje mjesto u skupini 27 država članica.

KOJE POZIVE IZ EU FONDOVA OČEKUJEMO U 2025. GODINI?

Prema najavama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u 2025. godini iz Programa Konkurentnost i kohezija možemo očekivati objavu  preko 70 poziva na dostavu projektnih prijedloga ukupne vrijednosti 2,65 milijardi €. Većina tih poziva odnosi se na poduzetništvo, dok će za županije, gradove i općine biti objavljeni pozivi vrijedni 400 milijuna €.

U drugome kvartalu 2025. godine očekuje se objava dugo iščekivanog poziva za digitalizaciju usluga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vrijednog 10 milijuna €, koji će potaknuti razvoj novih ili unaprjeđenje postojećih digitalnih usluga usluga  i njihovu integraciju.

Najkasnije u travnju može se očekivati i objava poziva za energetsku obnovu zgrada javnoga sektora, za što je u 2025. godini predviđeno 106 milijuna €, a od čega 21 milijun € u brdsko-planinskim i potpomognutim područjima, prema već dobro poznatoj praksi za financiranje projektno-tehničke dokumentacije te provedbi mjera energetske obnove i uvođenje obnovljivih izvora energije u zgrade javnoga sektora.

Za tvrtke u privatnom i javnom vlasništvu bit će objavljen i poziv za izgradnju i opremanje postrojenja za obradu reciklabilnog otpada, a za što će se iz EU sredstava osigurati 30 milijuna €, uz stopu sufinanciranja od 85%. Za sanaciju zatvorenih odlagališta neopasnog otpada bit će osigurano 18 milijuna € EU sredstava, a taj poziv namijenjen gradovima i općinama trebao bi se objaviti u svibnju iduće godine.

Do kraja lipnja 2025. godine očekuje se i objava 50 milijuna € vrijednog poziva za ulaganja u pružanje primarne i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Ovim pozivom u najvećoj mjeri ulagati će se u opremu u domovima zdravlja i djelatnosti hitne medicine te manje infrastrukturne radove, a za te projekte u potpomognutim i brdsko-planinskim područjima bit će dostupno 27,5 milijuna €, dok će ostatak biti dostupan za projekte na području ostatka Hrvatske.

Za sve gradove i općine, do lipnja 2025. godine će u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.- 2027. biti objavljen poziv za ulaganja u javnu turističku infrastrukturu, za jačanje gospodarskog razvoja i socijalne isključenosti kroz razvoj održivog turizma. Ipak, previđeni iznos za ovaj poziv bit će skromniji od prošlogodišnjeg NPOO poziva „Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti“, a s ukupno 40 milijuna eura, planira se ulagati u obnovu, rekonstrukciju te gradnju javne turističke infrastrukture i njihovo opremanje. Maksimalni iznos po projektu bit će ograničen na 2 milijuna € iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Tijekom 2025. godine, u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. predviđena je objava čak 100 poziva čija vrijednost prelazi 643 milijuna €. Ipak, većina predstojećih poziva odnosi se na izravne dodjele, dok će za ulaganja u kulturnu, društvenu i poduzetničku infrastrukturu biti objavljeno 11 poziva čija će vrijednost iznositi nešto manje od 113 milijuna €.

U trećem kvartalu 2025. godine, za izgradnju i opremanje lokalne poslovne infrastrukture bit će osigurano 66 milijuna €, kako bi se poboljšala, odnosno uspostavila poduzetnička infrastruktura na brdsko-planinskim i potpomognutim područjima te time doprinijelo razvoju industrijske baze u tim područjima.

EUROPSKI SOCIJALNI FOND +

Iako Indikativni plan objave poziva za Program “Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.”, nije ažuriran, u  Šibeniku su na Danima regionalnoga razvoja i EU fondova predstavljeni i brojni natječaji koji se planiraju objaviti iz Europskog socijalnog fonda +, u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, socijalne politike i mladih, Ivan Vidiš, predstavio je natječaje koje uskoro možemo očekivati u objavi, a odnose se na specijalističko usavršavanje doktora medicine za što je u ovoj fazi predviđeno 40 milijuna €, dok će za specijalističko usavršavanje magistra farmacije biti izdvojeno nešto manje od 3 milijuna €. Prema najavama iz Ministarstva, možemo očekivati i ulaganja u aktivnosti za osobe starije životne dobi, a pozivom će se osigurati 10 milijuna € za jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za aktivno starenje.

Za podršku odgojnom i obrazovnom sustavu tijekom 2025. godine očekuje se objava nekoliko poziva koji bi trebali pružiti značajnija ulaganja u modernizaciju obrazovnog programa. Za dječje vrtiće i osnovne škole planira se osigurati 30 milijuna €, a za uvođenje novih kurikuluma u ustanovama za strukovno obrazovanje dodijelit će se dodatnih 15 milijuna €. Jednak iznos u 2025. godini bit će dostupan i za škole prijavljene u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole za organizaciju i provedbu izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti. Podržat će se i Regionalni centri kompetentnosti u sektorima turizma, ugostiteljstva, strojarstva, elektrotehnike i računarstva te poljoprivrede i zdravstva, a osiguranih 6 milijuna € omogućit će RCK-ovima povezivanje sa sličnim ustanovama na razini Europske unije, kako bi se u konačnici i podigla kvaliteta njihovih usluga na lokalnoj razini. Tijekom 2025. godine očekuje se i raspisivanje poziva „Čitanjem do uključivog društva“ vrijednog 15 milijuna, kojim će se ulagati u pokretne knjižnice, ali i razne radionice, osobito za ranjive društvene skupine.

ŠTO OČEKIVATI U NADOLAZEĆOJ GODINI?

Nesumnjivo, predstojeća 2025. godina donosi veliki broj natječaja iz EU fondova, što predstavlja iznimnu PRIGODU za razvoj hrvatskog društva i gospodarstva te hvatanje koraka s EU razvojnim prosjekom. Najavljena objava gotovo 200 poziva, s ukupnim proračunom koji premašuje nekoliko milijardi eura, otvara vrata brojnim mogućnostima za ulaganja u različite sektore, od poduzetništva i infrastrukture do obrazovanja i zdravstva. Primorsko-goranska županija ima brojne projekte u visokoj fazi spremnosti, a brži proces evaluacije, usmjerenost prema stvarnim potrebama te pravovremeno donošenje odluka o financiranju nadležnih upravljačkih tijela, zasigurno bi doprinijelo njihovoj što bržoj provedbi i povećanju apsorpcije EU sredstava na regionalnoj razini, a time i boljem konačnom poretku na ljestvici najuspješnijih EU zemalja korisnica kohezijske politike.

U iščekivanju 2025. godine i novih EU poziva, za očekivati je da kvalitetno pripremljeni i inovativni EU projekti s područja PGŽ-a neće biti žrtvama kriterija višeg stupnja razvijenosti od ostalih dijelova Hrvatske te kao takvi eliminirani za EU sufinanciranje. Jer, unatoč razvojnom zamahu koji se posljednjih nekoliko godina odvija uslijed snažnih integrativnih procesa, osim Grada Zagreba, svi dijelovi Hrvatske još uvijek su ispod europskoga prosjeka standarda života.

 

Piše : Srđan Kerčević, Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije / član Tima Europe Direct Hrvatska

 

Iz medija:

 

Pročitaj više
PRIGODA sudjelovala na S3 konferenciji u Riminiju

Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko- goranske županije i Sanja Ivetić, viša stručna suradnica za pripremu i provedbu EU projekata, zajedno s Kristinom Burinom Bonefačić, savjetnicom za razvoj u Upravnom odjelu za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Primorsko-goranske županije i Damirom Medvedom, direktorom projekta EDIH ADRIA Sveučilišta u Rijeci, sudjelovali su na Konferenciji o strategiji pametne specijalizacije  (S3) koja se održavala u Riminiju 11. i 12. prosinca 2024. godine, u organizaciji Glavne uprave Europske komisije za regionalnu politiku i tajništva S3 konferencije i suradnji s regijom Emilia-Romagna, uz potporu općine Rimini.

Događaj je okupio više od 500 sudionika- stručnjaka, političkih aktera i drugih ključnih dionika koji su se sastali  radi umrežavanja, rasprave o politikama i provedbi S3, razmjene informacija i dobrih praksi te okupljanja regija definiranih kao regionalne doline inovacija u okviru Nove europske inovacijske agende (NEIA).

Ova S3 konferencija 2024 obuhvaćala je nekoliko ključnih tema, poput uspješnog dizajna i implementacije S3, S3 i međuregionalne suradnje te pametne specijalizacije i njezine uloge u povezivanju regionalnih inovacijskih dolina u ključnim tematskim područjima identificiranim u Novoj europskoj inovacijskoj agendi.

Prvi dan događanja sadržavao je brojna predavanja i panel rasprave dok je drugi dan događanja bio usmjeren na lokalna iskustva povezana sa S3 i ulogom regija u budućim europskim politikama.

Konferencija je objedinila iskustva oko osmišljavanja i provedbe strategija pametne specijalizacije te istaknula  izazove s kojima se suočavaju europske regije u promicanju inovacija kao pokretača održivog i otpornog gospodarskog razvoja. Tijekom konferencije istaknuta je važnost jačanja regionalnih ekosustava koji integriraju javne i privatne subjekte važne za u inovacijske procese te važnost međuregionalne suradnje kao ključnog alata za prevladavanje ovih izazova.

Pročitaj više
PRIGODA sudjelovala na Međunarodnom poslovnom forumu “Sustainability 2.0: Exploring the Future od Regenerative Business“ u Nišu

Dana 29. studenoga 2024. godine u sklopu Obzor Europa projekta “Cross Reis” u Nišu je  održan , „International Business Forum: Sustainability 2.0: Exploring the Future of Regenerative Business“. Organizator foruma bio je Ekonomski fakultet iz Niša, koji je koordinator EU projekta. Na poziv Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, ujedno i partnera na EU projektu, ispred Regionalne razvojne agencije PGŽ na događanju je sudjelovao i viši stručni suradnik za pripremu i provedbu EU projekta, Hrvoje Milković.

Naglasak poslovnog foruma bio je na jačanju suradnje između domaćih i međunarodnih tvrtki, promicanju inovacija i razvoju poslovnih prilika u regiji. Forum je uključivao tri panela i prezentacije, na kojima su stručnjaci i lideri iz područja tehnologije, gospodarstva i poduzetništva raspravljali o aktualnim globalnim trendovima i izazovima. Glavne teme bile su digitalna transformacija, održivi razvoj i inovativna rješenja za poboljšanje regionalnog gospodarstva. Hrvoje Milković tako je sudjelovao u panel raspravi  „Knowledge and Governance Intraction: Academic insights in Policy-Making” u kojem su sudjelovali i Nebojša Vraneš, savjetnik u Centru za kružno gospodarstvo Ingustrijske i gospodarske komore Srbije , Draško Boljević, izvršni direktor Eko-Fonda Crne Gore , prof. dr. sc. Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci,  prof. dr. sc. Anila Bejko Gjika, CO-PLAN, savjetnica Vlade Republike Albanije za pitanja teritorijalne i administrativne reforme,  regionalizaciju, decentralizaciju i fiskalnu decentralizaciju.

Posebna pozornost rasprava posvećena je važnosti informacijske sigurnosti, uključujući ulogu novih tehnologija poput blockchaina i umjetne inteligencije u poslovanju.

CROSS-REIS je projekt financiran od strane EU-a u okviru programa Obzor Europa koji ima za cilj povećati izvrsnost u znanosti i stvaranju vrijednosti kroz dublju i zemljopisno inkluzivnu suradnju u savezu visokoškolskih i istraživačkih institucija u 5 proširenih i 4 vodeće europske zemlje u znanosti, kako bi se podržao pomak prema regenerativnoj ekonomskoj paradigmi. Globalna konkurentnost i vidljivost visokoškolskih ustanova treba se poboljšati stvaranjem kritičnog znanja i istraživačke mase kroz suradnju s vodećim europskim istraživačkim institucijama u području regenerativnog gospodarstva usmjerenog izravno prema dvostrukoj zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Više informacija o projektu dostupno je na poveznici: https://crossreis.com/ .

 

Pročitaj više
Pozivamo Vas na panel raspravu “Pametna regija konkurentnog gospodarstva baziranog na znanju i naprednim tehnologijama”, 19. 11. 2024., RIHUB
Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (PRIGODA), poziva Vas na javno događanje pod nazivom  “Pametna regija konkurentnog gospodarstva baziranog na znanju i naprednim tehnologijama”. Događanje će se održati u utorak, 19. studenoga 2024. godine od 11:00 do 13: 00 sati, u RIHUB- riječkome STARTUP inkubatoru, na adresi Ul. Ivana Grohovca 1/a, u Rijeci.
Napredne tehnologije značajno mijenjaju današnje društvo. Jaz između naprednih i manje naprednih regija sve je značajniji utjecajem inovacija i primjene naprednih tehnologija.

Koliko smo spremni kao društvo i koliko je spremno regionalno gospodarstvo te regionalni obrazovni sustav za doba „strojeva i ljudi“?  

Možemo li iskoristiti transformaciju za stvaranje kvalitetnih poslova i razvoj konkurentnosti regionalnih gospodarskih sektora? 

Kako namjeravamo razvijati regionalni inovacijski ekosustav?

Kako sustavno podizati vještine i kompetencije ljudskih resursa za poslove budućnosti? 

Kako vidimo ulogu županija, gradova i općina u značajnoj transformaciji gospodarstva?  

Navedeno su samo neka od pitanja na koja će ovom PRIGODOM pokušati odgovoriti panel rasprava etabliranih stručnjaka u kojoj sudjeluju:
  • Prof. Dr. Sc. Saša Zelenika, prorektor za strateške projekte Sveučilišta u Rijeci
  • Damir Medved, direktor inovacijskog digitalnog huba – EDIH ADRIA
  • Velimir Šonje,  osnivač i direktor Arhivanalitike i Ekonomskog Laba
  • Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije
Zbog ograničenog broja sudionika, za sudjelovanje na događaju potrebna je prethodna registracija, a prijave su dostupne putem Google obrasca u nastavku:  https://forms.gle/cmwxdg4isNWmqLDC6 .

 

Pročitaj više
Objavljen Javni poziv za podnošenje prijava za financijsku potporu projektima koji potiču održivi povratak na potpomognuta područja

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavljuje Javni poziv za podnošenje prijava za financijsku potporu projektima koji potiču održivi povratak na potpomognuta područja u 2024. godini. 

Prijave za financijsku potporu mogu podnijeti jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) na potpomognutim područjima koje provode projekte usmjerene na poboljšanje uvjeta života i osiguranje održivosti u lokalnim zajednicama.

Cilj i svrha Programa usmjeravanja i rasporeda sredstava za poticanje održivog povratka na potpomognutim područjima kroz financijsku potporu jedinicama lokalne samouprave u 2024. je poticaj održivog povratka stanovništva na potpomognutim područjima putem financijske pomoći jedinicama lokalne samouprave u provedbi projekata i aktivnosti koje doprinosi Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, a time i stvaranju boljih i kvalitetnijih uvjeta života na prostoru obuhvata Programa, te stvaranju preduvjeta ostanka, povratka i naseljavanja potpomognutih područja.

Ukupan iznos financijske potpore po pojedinom projektu ne može biti veći od 100.000,00 €.

Izabrani projekti odnosno aktivnosti jedinica lokalne samouprave koji će se financirati temeljem ovog Programa mogu uključivati slijedeće:

  • troškovi izvođenja radova obnove/gradnje objekata komunalne infrastrukture,
  • troškovi izvođenja radova obnove/gradnje objekata socijalne infrastrukture,
  • srodni projekti koji doprinose povratku, naseljavanju i održivom razvitku na potpomognutim  područjima

Prema Programu nije predviđeno financiranje:

  • Projekata bez pripremljene dokumentacije što uključuje ovjereni troškovnik od ovlaštenog projektanta i potrebne dozvole za građenje ako je potrebno;
  • Projekata prijavljenih od političkih stranaka ili organizacija ovisnih o bilo kojem političkom usmjerenju ili stranci;
  • Projekata koji se odnose na održavanje jednokratnih manifestacija;
  • Projekata koji su u postupku javne nabave, izvođenju radova ili su im radovi u potpunosti završeni;
  • Projekata za čije su sufinanciranje zahtjev podnijele pravne osobe neovlaštene za njihovu provedbu.

Prijave za dodjelu financijske potpore mogu podnijeti jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) na potpomognutim područjima kao nositelji potpore.

Prijavu projekata s traženom dokumentacijom potrebno je dostaviti poštom preporučeno na adresu: Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Uprava za stambeno zbrinjavanje, Slavonska avenija 4, 10000 Zagreb, s napomenom „Za javni poziv – Financijska potpora za održivi povratak“.

Rok za podnošenje prijave je 15 (petnaest) dana od objave javnog poziva na web stranici Ministarstva, odnosno do 19. studenog  2024. godine.

Više informacija dostupno je na POVEZNICI.

Izvor: https://mpgi.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Započela digitalna i zelena tranzicija Lječilišnog centra Veli Lošinj vrijedna 2,5 milijuna eura

Naša djelalatnica Nevenka Kos prisustvovala je početnoj konferenciji EU projekta „Revitalizacija Lječilišnog centra Veli Lošinj kroz digitalnu i zelenu tranziciju“, investicije vrijedne gotovo 2,5 milijuna eura, od čega je 84 posto sufinancirano bespovratnim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije u suradnji s predstavnicima Lječilišta Veli Lošinj, sudjelovala je u izradi projektnog prijedloga na Poziv za dostavu projektnih prijedloga „Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti“, referentnog broja: NPOO.C1.6.R1-I1.01. Osim u pripremi i izradi projektnog prijedloga, Agencija će sudjelovati i u provedbi projekta kao član projektnog tima zadužen za koordinaciju i provedbu svih projektnih aktivnosti te time pružati značajnu stručnu i savjetodavnu podršku za uspješnu realizaciju ovog značajnog otočnog projekta.

Projektom će se rekonstruirati i opremiti objekt Park IV, izgraditi fotonaponska elektrana, nabaviti električnih vozila, uvesti certifikate ECOLABEL, ISO 50001, ISO 14001:2015 te implementirati energetski menadžment i digitalizirati i robotizirati poslovanje.

Osim što će se time osigurati zelena i digitalna tranzicija Lječilišta, doprinijet će se razvoju zdravstvenog turizma za destinaciju Malog Lošinja i Kvarnera te stvoriti najmanje četiri nova radna mjesta u samoj zdravstvenoj ustanovi.

Glavna svrha revitalizacije Lječilišnog centra Veli Lošinj je jačanje zdravstvenog turizma, a po čemu je Lošinj i posebno poznat.

Vezano za projektne atkivnosti, Lječilište Veli Lošinj će kroz projekt razviti novi turistički proizvod, primarno orijentiran na mjesece izvan glavne turističke sezone. Također, tijekom provedbe ulagat će se dodatni napori s ciljem uključivanja ranjivih skupina na tržište rada, posebno onih obrazovanih, a u samoj destinaciji generirat će se zapošljavanje i samozapošljavanje te potaknuti održiv rast.

Razdoblje provedbe projekta je do sredine 2025. godine.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
INVESTICIJE-Projekt vodoopskrbe u Vrbovskom vrijedan 13,6 milijuna eura

Projekt Uređenja vodoopskrbnog sustava na području grada Vrbovskog višegeneracijski je projekt vrijedan 13,6 milijuna eura, uz dodatne troškove izrade studije izvodljivosti, koja će biti realizirana u okviru programa švicarsko-hrvatske darovnice.

Projekt uključuje čitav niz aktivnosti radova na: izgradnji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (2,5 milijuna eura), izgradnji pristupne ceste s mostom i crpne stanice (960.538 eura), sanaciji cjevovoda u Ljubošini (1,1 milijun eura), rekonstrukciji vodoopskrbnog cjevovoda u Močilama (608.125 eura), te izgradnji kolektora odvodnje otpadnih voda sa crpnom stanicom kao i rekonstrukciji vodoopskrbne mreže u Vrbovskom.

Krajnji rok za za izvođenje radova je kraj prosinca 2025. godine, nakon čega kreće probni rad koji traje šest mjeseci. To znači da bi područje grada Vrbovskog u srpnju 2026. godine moglo imati cjelovit novi i kvaliteta vodoopskrbni sustav.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Gradu Crikvenici dodijelio sredstva za izgradnju sortirnice odvojeno prikupljenog komunalnog otpada

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) dodijelio je bespovratna sredstva Gradu Crikvenici za izgradnju i opremanje manje sortirnice za odvojeno prikupljene sastavnice prikupljenog komunalnog otpada.

Crikvenica je još davne 2002. godine krenula u odvojeno prikupljanje otpada “od vrata do vrata”, u čemu je bila prvi grad u Hrvatskoj, a nakon izgradnje sortirnice plan je ići u smjeru izgradnje reciklažnog dvorišta.

Ukupna vrijednost ove investicije iznosi oko 2,6 milijuna eura, od čega FZOEU i nadležno Ministarstvo pokrivaju 70% ukupno prihvatljivih troškova, odnosno gotovo 1,8 milijuna eura.

Izgradnja sortirnice unaprijedit će sustav gospodarenja otpadom, povećati stope recikliranja i smanjiti otpad na odlagalištima.

Izvor: https://www.crikvenica.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Predstavnici PRIGODE sudjelovali na Strateškom forumu za Jadransku Hrvatsku u Zadru

Naši kolege Dubravko i Monika sudjelovali su na Strateškom forumu za Jadransku Hrvatsku na temu Plavi rast. Forum je održan u Zadru, u četvrtak, 19. rujna 2024. godine.

Riječ je o pilot projektu u sklopu procesa industrijske tranzicije hrvatskih regija koji je okupio poduzetnike, znanstveno-istraživačke organizacije, javna tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Cilj foruma je definiranje misije koja će omogućiti odgovore na društvene izazove Jadranske Hrvatske. Nakon uvodnih riječi predstavnika Ministarstva regionalnog razvoja i fondove EU i Zadarske županije, održano je predavanje „Metodologija za rješavanje društvenih izazova hrvatskih regionalnih lanaca vrijednosti“ te prezentirani primjeri društvenih izazova gradova i županija.

U drugom djelu održan je grupni rad prema prioritetnim nišama koji je donio prijedloge odgovora na specifične društvene izazove. Predstavnici Prigode sudjelovali su u radnoj grupi Plovila budućnosti.

Zaključak foruma je da će do kraja listopada Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na temelju prikupljenih prijedloga dovršiti službeni dokument sa definiranom misijom i društvenim temama, a u 2025. godini naglasak će se staviti na pametne vještine.

Pročitaj više