Category: Strateški dokumenti

Hrvatskoj odobren najveći razvojni Program unutar Kohezijske politike – Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.

Nakon usvajanja Sporazuma o partnerstvu u kolovozu 2022. godine kojeg su svečano potpisale u Zagrebu 29. rujna 2022. godine povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, poslana su i dva programa na odobrenje Program Konkurentnost i kohezija i Integrirani teritorijalni program. Europska komisija je usvojila Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., financijski najizdašniji Program unutar Kohezijske politike za Republiku Hrvatsku u novom financijskom razdoblju.

U proces izrade programa bili su uključeni svi relevantni hrvatski dionici, predstavnici svih dijelova hrvatskog društva. Osnovane su radne skupine (čiji je član bila i Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije), prema ciljevima politike Europske unije, poštujući načelo partnerstva, koje se temelji na pristupu višerazinskog upravljanja, a uključuje predstavnike s nacionalne te regionalne i lokalne razine kao i predstavnike gospodarskih i socijalnih partnera, civilnog društva, akademske i znanstvene zajednice, koji su sudjelovali putem četiri održane sjednice te niza sastanaka radnih skupina.

Ovaj Program uz sve nacionalne prioritete dodatno osnažen i regionalnim pristupom usmjerenim i na potpomognuta i brdsko-planinska područja Hrvatske.

Program Konkuretnost i kohezija preuzmite u nastavku:

Program Konkurentnost i kohezija, 2021.-2027.

PKK 2021-20271.9 MB

Izvor: MRRFEU, https://razvoj.gov.hr/vijesti/hrvatskoj-odobren-najveci-razvojni-program-unutar-kohezijske-politike-program-konkurentnost-i-kohezija-2021-2027/5082 

Pročitaj više
Oporavak od COVID-19, energetska tranzicija, rat u Ukrajini, nejednakosti i budućnost demokracije izazovi su Godišnjeg izvješća o stanju europskih regija i gradova u 2022.

Europski odbor regija predstavio je Godišnje izvješće o stanju europskih regija i gradova u 2022., a čiji su rezultati prezentirani na plenarnom zasjedanju Europskog odbora regija u listopadu 2022. godine.  Na temelju studija koje je naručio Europski odbor regija, kao i akademskih istraživanja, doprinosa drugih europskih institucija i dokumentacije otvorenog koda, u ovom se izvješću iznose činjenice i podaci namijenjeni oblikovateljima politika i relevantnim dionicima. Ovogodišnje izvješće usmjereno je na goruće izazove s kojima se suočavaju gradovi i regije EU-a: gospodarske i socijalne posljedice ruskog rata protiv Ukrajine, trajne posljedice pandemije COVID-a 19 i nužan oporavak, klimatsku krizu i energetsku tranziciju, borbu protiv nejednakosti i budućnost demokracije na temelju zaključaka Konferencije o budućnosti Europe.

Izvješće sadrži i „Regionalni i lokalni barometar” u kojem su iznesena stajališta izabranih predstavnika i predstavnica iz cijele Europe.  Prema Izvješću, njih 89 posto se slaže da bi regije i gradovi trebali imati veći utjecaj na budućnost Europske unije, u EU 27 s tim se u potpunosti slaže 48 posto ispitanika (u Hrvatskoj 51 posto), uglavnom se slaže njih 41 posto (u Hrvatskoj 49 posto).

Više od šest od deset ispitanika (65 %) izjavilo je da regije i gradovi mogu biti najučinkovitije uključeni u raspravu o budućnosti Europe osiguravanjem kontinuirane rasprave o toj temi na regionalnoj i lokalnoj razini.

Na pitanje u vezi s kojim temama bi regije i gradovi trebali dobiti veći utjecaj u oblikovanju europskih politika, prednjači tema klimatske krize i okoliša za koju se odlučilo 56 posto ispitanika (u Hrvatskoj 53 %), jačanje gospodarstva, socijalna pravda i radna mjesta (EU 55 posto, HR 73 posto), te obrazovanje, kultura, mladi i sport (EU 49 %, HR 80%).

Istraživanje je pokazalo kako bi ključni ciljevi financiranja EU-a za budući razvoj grada ili regije trebali biti podržavanje zelene tranzicije (EU 51%, HR 33%), ublažavanje naglog rasta cijene energenata (EU 48%, HR 61%), ublažavanje utjecaja klimatske krize (EU 42%, HR 28%).

Prema izjavama 76 % lokalnih političara i političarki njihove lokalne i regionalne vlasti primaju izbjeglice iz Ukrajine, a najmanje polovina ispitanika izjavila je da njihove lokalne i regionalne vlasti šalju materijalnu pomoć toj zemlji. Dva od četiri ispitanika smatraju kako je najučinkovitiji način obnove Ukrajine uključivanje regija i gradova EU-a u plan obnove.

Nadalje, 88 % ispitanih lokalnih političara i političarki u potpunosti se slaže s tim da bi „kohezija” trebala biti jedna od ključnih vrijednosti Europske unije, taj se udio kretao od 68 % u Finskoj do 100 % u Portugalu.

Na pitanje o dodanoj vrijednosti kohezijske politike u usporedbi s drugim (nacionalnim ili regionalnim) izvorima financiranja, 62 posto ispitanika smatra da su se kohezijski fondovi upotrebljavali za potporu određenim vrstama projekata. Gotovo svaki treći lokalni političar i političarka ocijenili su da se kohezijska sredstva upotrebljavaju za integraciju politike EU-a u strategije razvijene na regionalnoj razini (31 %), dok je otprilike svaki peti ispitanik izjavio da se njima podupiru partnerstva među akterima na svim institucionalnim razinama (20 %) i stabilnost financiranja u dugoročnom razdoblju (16 %).

Regionalni i lokalni barometar (s rezultatima za Hrvatsku) dostupan je ovdje.


(Za izvješće kliknite na fotografiju)

 

Izvori: Europski odbor regija  i Jutarnji list

Pročitaj više
Usvojena Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojena je Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, najvažniji strateški dokument hrvatskog turizma. 

U pripremu Strategije bili su uključeni svi relevantni dionici, a u prvi plan se stavlja održivost – kako ekonomska tako i ekološka te socijalna. Strategija je povezana s izvorima financiranja koje je Vlada RH osigurala u sklopu Nacionalnog plana opravka i otpornosti i Višegodišnjeg financijskog okvira, ali i kroz nacionalna sredstva, čime će se osigurati njena provedba.

U Strategiji su definirana četiri strateška cilja koja su horizontalne prirode i podjednako se odnose na sve dionike u turizmu te uključuju:

  • cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam;
  • turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu;
  • konkurentan i inovativan turizam te
  • otporan turizam.

Polazište za izradu Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine je Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine, u kojoj je razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma jedno od prioritetnih područja.

Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine upućena je u proceduru donošenja u Hrvatskom saboru, a kao srednjoročni dokument u pripremi je i Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine, koji će detaljnije razraditi prioritetna područja kroz konkretne mjere.

Izvor: https://mint.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Izvješće o stanju iskorištenosti ESI fondova: korisnicima isplaćeno 77,81% ugovorenih sredstava

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojeno je izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u Republici Hrvatskoj. Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,73 milijardi eura (80,85 mlrd. kuna). Do 20. listopada 2022. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,73 milijardi eura (103,44 mlrd. kuna), odnosno 127,93% dodijeljenih sredstava.

Ukupno je isplaćeno 8,35 milijardi eura (62,91 mlrd. kuna), odnosno 77,81% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 6,90 milijardi eura (52,02 mlrd. kuna), odnosno 64,34% dodijeljenih sredstava.

Ukoliko sagledamo izvornu alokaciju ESI sredstava 2014. – 2020. u iznosu od 10,73 milijarde eura na koju nadodamo 763,17 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program Ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,09 milijardi eura.

U razdoblju od 2013. godine do 20. listopada 2022. razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna Europske unije u proračun Republike Hrvatske i sredstava uplaćenih iz Proračuna Republike Hrvatske u proračun Europske unije iznosi 55,52 milijardi kuna u korist proračuna Republike Hrvatske. Uključujući i uplaćeni predujam za Nacionalni plan oporavka i otpornosti Hrvatska je u plusu 66,92 milijardi kuna.

 

Izvor: https://razvoj.gov.hr/vijesti/korisnicima-isplaceno-77-81-ugovorenih-sredstava-iz-fondova-europske-unije/5072

Pročitaj više
Vedran Kružić o planu razvoja Gorskog kotara u idućih pet godina: ‘Vodili smo se iskustvima nordijskih zemalja’

Članovi općinskih i gradskih vijeća na sjednicama koje će biti održane ovog i idućeg mjeseca odlučivat će o prihvaćanju Plana razvoja Gorskog kotara do 2027. godine, dokumenta koji je izrađen pod rukovodstvom Regionalne razvojne agencije Prigoda i trebao bi pružiti osnove razvoja ovog dijela Hrvatske i to u razdoblju do 2027. godine, razdoblju tijekom kojeg će postojati velika mogućnost korištenja EU sredstava. Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, ističe kako se u izradu krenulo pred godinu dana i to uz podršku PGŽ-a i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a.

– Ovaj će dokument poslužiti kao dobra podloga za definiranje budućeg razvoja Gorskog kotara te prijavu svih projekata vezanih uz izvore sredstava iz EU-a, kao i drugih izvora koji mogu značajno pomoći realizaciji zacrtanih prioriteta i ciljeva. Naime, svaka mikroregija – posebno ona sa značajnim specifičnostima kakve nudi goransko područje – mora imati jasnu viziju svog razvoja. Ono na što smo mi kao izrađivači Plana razvoja željeli i uspjeli naglasiti, je da mogućnosti razvoja prepoznamo i ponudimo na različitim područjima djelatnosti te, što je još bitnije, uz različita razdoblja ljudskog života, odnosno poštujući životni ciklus i želju podizanja kvalitete i standarda života svih stanovnika Gorskog kotara. Konkretno, obrađena je problematika i predložene mjere za sva razdoblja životnog ciklusa od djece i mladih obitelji do ljudi zrele dobi, potrebe otvaranja kvalitetnih radnih mjesta i unapređenja poslovnog okruženja do dostojanstvenog starenja osiguravanjem kvalitetne skrbi goranskog stanovništva. Sveobuhvatno su analizirani, razmatrani i predloženi, između ostalog, potreba razvoja kompetencija i vještina stanovnika, razvoj poslovnih projekata i rastućih sektora, podizanje poduzetničke pismenosti i spremnosti za pokretanje poslovanja, pokretanje zanemarenih ulaganja u obnovljive izvore energije na području Gorskog kotara, privlačenje ulagača, poboljšanje kvalitetne infrastrukture, kako one društvene i kulturne koja je iznimno bitna, tako i one vezane uz komunalne djelatnosti i digitalne infrastrukture, pojašnjava Kružić, dodajući kako je plan potpuno orijentiran na stanovnike ovog područja, a dokument je opravdano ambiciozan jer je potrebno promjene pokretati odmah. »Osiguravanje funkcioniranja lokalnih zajednica pokazuje se ključnim«, zaključuje ravnatelj RRA PGŽ.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Izrada Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2022. do 2027. godine

U tijeku je izrada krovnog srednjoročnog akta strateškog planiranja koji će obuhvatiti cjelokupni sektor kulture i medija, Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2022. do 2027. godine.

Nacionalni plan će se nadovezati na strateške ciljeve definirane u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine − hijerarhijski najvišem aktu strateškog planiranja − te ih razraditi u posebne ciljeve.

Nacionalni plan sadržavat će i objediniti sve dosadašnje srednjoročne i dugoročne dokumente koji su se zasebno izrađivali za pojedina područja (primjerice Nacionalna strategija poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine, Nacionalni program promicanja audiovizualnog stvaralaštva od 2017. do 2021. godine i Nacionalni plan razvoja arhivske djelatnosti od 2020. do 2025. godine).

Izrada Nacionalnog plana razvoja kulture i medija kulture i medija potrebna je  kako bi se strukturirale javne politike i pripadajuće investicije za poticanje kulturnog stvaralaštva, razvoj kulturne produkcije, unapređenje kulturne distribucije, poticanje sudjelovanja u kulturi, unapređenje kulturne infrastrukture te općenito upravljanje kulturnim sustavom.

Nacionalni plan  obuhvatit će potporu umjetničkom stvaralaštvu, poduzetništvu i participaciji u kulturi, razvoj izvedbene i vizualne umjetnosti, književnosti te izvaninstitucionalne (nezavisne) kulture, razvoj audiovizualnih djelatnosti i medija, razvoj arhivske, muzejske i knjižnične djelatnosti, zaštitu, očuvanje i digitalizaciju kulturne baštine te jačanje prisutnosti hrvatske umjetnosti i kulture u Europi i u svijetu.

Nacionalni plan razvoja kulture i medija se nalazi na Indikativnom popisu akata strateškog planiranja kojima se podupire provedba strateškog okvira Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, koji je vidljiv na poveznici:  https://min-kulture.gov.hr/o-ministarstvu-15/kulturne-politike-52/stratesko-planiranje/izrada-nacionalnog-plana-razvoja-kulture-i-medija-za-razdoblje-od-2022-do-2027-godine/22285

Izvor: https://vlada.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Najava Predstavljanja Nacrta strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023.-2027.

Ususret pripremi provedbe budućeg Strateškog plana ZPP-a Ministarstvo poljoprivrede, kao Upravljačko tijelo , održat će sutra 5. listopada 2022. godine s početkom u 15 sati „Predstavljanje Nacrta strateškog plana ZPP-a“. U cilju pravovremenog, točnog i sveobuhvatnog informiranja javnosti, potencijalnih prijavitelja i drugih zainteresiranih skupina događanje će biti moguće pratiti uživo na Facebook stranici i YouTube kanalu Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020.

Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027. temeljni je dokument za korištenje sredstava europskih poljoprivrednih fondova (Europski fond za jamstva u poljoprivredi iz kojeg se financiraju izravna plaćanja i sektorske intervencije i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj za financiranje intervencija ruralnog razvoja).

Nakon niza provedenih konzultacija s dionicima te završnog savjetovanja s javnošću putem e-Savjetovanja, a sve kako bi se u novom programskom razdoblju poljoprivrednicima omogućili rast i napredak, uz izuzetno važno očuvanje okoliša i prilagodbi klimatskim promjenama Strateškim planom obuhvaćena su ključna rješenja za napredak hrvatske poljoprivrede te je poslan na odobrenje u Europsku komisiju.

 

Izvor: ruralnirazvoj.hr

Pročitaj više
Grad Rijeka uključuje građane u planiranje zelene infrastrukture

U sklopu izrade Strategije razvoja zelene infrastrukture Grada Rijeke pripremljena je anketa, kojom se nastoji dobiti uvid u stavove Riječana oko trenutnog stanja i razvoja zelene infrastrukture u gradu. Informacije dobivene anketom koristit će se prilikom donošenja smjernica za razvoj zelene infrastrukture na razini grada Rijeke i pripadajućih mjesnih odbora.

Na taj način se želi uključiti građane u planiranje sustava zelene infrastrukture kao cjeline, ali i na razini mjesnih odbora. Upitnik je dostupan do 13. listopada, potpuno je anoniman, a podaci će se koristiti isključivo u svrhu navedenog istraživanja.

Zelena infrastruktura je strateški planirana mreža multifunkcionalnih otvorenih prostora nekog područja koja može obuhvaćati prirodne, poluprirodne i/ili urbane površine, bilo u privatnom ili javnom vlasništvu, sa ili bez mogućnosti javnog pristupa. Ona obuhvaća sve prirodne, ali dijelom i kulturne resurse okoliša koji su konceptom zelene infrastrukture povezani u cjelinu s kojom se održivo upravlja, ističu u Gradu Rijeci.

Grad Rijeku odlikuje bogatstvo otvorenih zelenih prostora: 47% posto površina unutar grada čine prirodne površine, a 2% posto uređene površine s javnom namjenom, prvenstveno parkovi, kao i zaštićenih područja, čime posjeduje izrazit potencijal za uspostavu i primjenu koncepta zelene infrastrukture. Tome značajno doprinosi reljefna razvedenost prostora uslijed koje su kanjonski prostori i padine (oni nepovoljni za izgradnju), u zaleđu, ali i u samom središtu urbane matrice grada ostali neizgrađeni.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljen je JAVNI POZIV ZA PREDLAGANJE JAVNIH POTREBA U KULTURI REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023.

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske objavilo je Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2023. godinu. Na ovaj Javni poziv mogu se prijaviti ustanove u kulturi, umjetničke organizacije, umjetnici, udruge, druge fizičke i pravne osobe te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u sljedećim djelatnostima i područjima:

  • muzejske djelatnosti
  • knjižnične djelatnosti
  • potpore izdavanju knjiga
  • potpore inozemnim nakladnicima za objavljivanje prijevoda djela hrvatskih autora
  • izdavanja časopisa i periodičkih elektroničkih publikacija
  • monografija iz područja kulture i umjetnosti
  • književnih manifestacija
  • književnih programa u okviru knjižarske djelatnosti
  • dramske i plesne umjetnosti te izvedbenih umjetnosti
  • glazbene i glazbeno-scenske umjetnosti
  • vizualnih umjetnosti
  • interdisciplinarnih i novih umjetničkih i kulturnih praksi
  • kulturno-umjetničkog amaterizma (glazbenog i folklornog)
  • međunarodne kulturne suradnje
  • redovne djelatnosti udruga u kulturi
  • gradnje, rekonstrukcije i opremanja kulturne infrastrukture
  • zaštite i očuvanja kopnene arheološke baštine
  • zaštite i očuvanja podvodne arheološke baštine
  • zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara
  • zaštite i očuvanja pokretnih kulturnih dobara
  • zaštite i očuvanja nematerijalnih kulturnih dobara.

Prijave se podnose u razdoblju: 12. rujna. – 12. listopada. 2022. godine do 17 sati. Iznimno od prethodno navedenog roka, prijave programa koji se odnose na područja zaštite i očuvanja kopnene i podvodne arheološke baštine, nepokretnih, pokretnih i nematerijalnih kulturnih dobara podnose se u razdoblju od 26. 9. do 26. 10. 2022. godine do 17 sati. Također, zbog posebne dinamike planiranja, prijedlozi programa koji se odnose na međunarodnu kulturnu suradnju prijavljuju se u 2 roka: od 12. 9. do 12. 10. 2022. godine te od 17. 4. do 17. 5. 2023. godine.

U procesu vrednovanja prijavljenih programa i projekata posebna pozornost bit će posvećena ispunjavanju osnovnih prioriteta i ciljeva kulturnog razvitka:

  • ️jačanju suvremenog umjetničkog stvaralaštva i produkcije te njezino pozicioniranje u odnosu na europski kontekst
  • ️poticanju mobilnosti i međukulturnog dijaloga
  • ️razvijanju dugoročnih partnerskih suradnji
  • ️stručnoj utemeljenost i visokoj razini kvalitete
  • ️uključenosti lokalne zajednice, osiguranju temeljne kulturne infrastrukture
  • ️zaštiti, očuvanju i održivom upravljanju kulturnom baštinom, ekonomičnosti te kontinuitetu u djelovanju predlagatelja programa i projekata

Javni poziv dostupan je na internetskim stranicama Ministarstva kulture i medija: https://min-kulture.gov.hr/natjecaji-16274/javni-pozivi-404/javni-poziv-za-predlaganje-javnih-potreba-u-kulturi-republike-hrvatske-za-2023-godinu/22771 , a prijavna dokumentacija dostupna je ovdje.

 

Izvor: Ministarstvo kulture i medija

Pročitaj više
Usvojen strateški dokument Plan za zdravlje za razdoblje 2022. – 2025. godine

Na 10. sjednici Županijske skupštine usvojen je strateški dokument Plan za zdravlje za razdoblje 2022. – 2025. godine.

Radi se o temeljnom javnozdravstvenom dokumentu usmjerenom ka promicanju zdravlja u Primorsko–goranskoj županiji, čija je svrha unapređenje zdravlja i poboljšanje kvalitete života svih stanovnika županije.

Na temelju podataka iz Slike zdravlja PGŽ, utvrđena su četiri javnozdravstvena prioriteta koja su odabrana konsenzusom od različitih dionika (predstavnici zdravstva, odgoja i obrazovanja, lokalne samouprave, nevladinih organizacija i medija):

  • prevencija kroničnih nezaraznih bolesti od najranije dobi,
  • mentalno zdravlje i podrška obitelji u zajednici,
  • rana intervencija i psihosocijalna podrška obitelji i
  • skrb o starijima i podrška aktivnom starenju.

Neki od postavljenih ciljeva prema javnozdravstvenim prioritetima su smanjenje preuranjene smrtnosti prevencijom kroničnih nezaraznih bolesti, povećanje odaziva na Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva u PGŽ, ispitivanje mogućnosti osnaživanja i širenja obuhvata programa socio-emocionalnog učenja u predškolskoj i ranoj osnovnoškolskoj dobi, adekvatno procijeniti i redovito pratiti nove pojavne oblike rizičnog ponašanja, prepoznati i uslugom rane intervencije obuhvatiti veći broj djece s neurorizicima i razvojnim teškoćama, umrežavanjem ključnih čimbenika i njihovom aktivnom – efikasnom suradnjom i djelovanjem podići kvalitetu života i skrbi starijih osoba na području PGŽ.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više