Strateški dokumenti Archives - Page 26 of 26

Usvojen Nacionalni plana oporavka i otpornosti

Na 55. sjednici Vlade Republike Hrvatske, održanoj 29.04.2021. godine, usvojen je Prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. vrijedan 49 milijardi kuna, a koji je dostavljen Europskoj komisiji za završno usuglašavanje.

Gospodarski oporavak odnosi se prije svega na usmjeravanje investicija na one sektore koji kratkoročno i srednjoročno jamče ubrzan gospodarski rast, očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta.

Jačanje otpornosti podrazumijeva poduzimanje reformi koje će državne institucije dugoročno učiniti učinkovitijim, racionalnijim i prilagođenijim potrebama gospodarstva i društva u cjelini.

Dokument na više od 1100 stranica sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena. Za oporavak je namijenjeno 66% ulaganja, odnosno 32,15 milijarde kuna, a za otpornost 34% ulaganja, tj. 16,5 milijardi kuna.

Riječ je o dokumentu kojim će se omogućiti da u sljedećih pet godina Republika Hrvatska iskoristi više od 47 milijardi kuna za strukturne reforme i ulaganja koja će pridonijeti gospodarskom oporavku i učiniti državu otpornijom na buduće krize.

Izvor: https://planoporavka.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Digitalni kompas 2030: Europski način za digitalno desetljeće -Što nas očekuje u sljedećem desetljeću?

Digitalni kompas 2030: Europski način za digitalno desetljeće

Što nas očekuje u sljedećem desetljeću?

U samo nekoliko godina, pandemija virusa COVID-19 radikalno je promijenila percepciju digitalizacije u našim društvima i gospodarstvima ali i istaknula njezinu važnost za europsko ali i svjetsko društvo. Otkrila je ranjivosti našeg digitalnog prostora, koje su povećale ovisnost o tehnologijama, istaknula je oslanjanje na nekolicinu velikih tehnoloških tvrtki, zabilježen je porast priljeva krivotvorenih proizvoda i cyber krađe te se povećao utjecaj dezinformacija u društva. Pojavila se nova digitalna podjela ne samo između dobro povezanih urbanih područja te ruralnih i udaljenih teritorija, već i između onih koji mogu u potpunosti imati koristi od obogaćenog, pristupačnog i sigurnog digitalnog prostora s čitavim spektrom usluga i onih koji to nisu u mogućnosti. Slična se podjela pojavila između onih tvrtka koje su već u stanju iskoristiti puni potencijal digitalnog okruženja ali onih koje još nisu u potpunosti digitalizirane te se teže nose s novitetima na tržištu i gube svoju konkurentnost. Pandemija COVID-19 razotkrila je novo ”digitalno siromaštvo“.

Jedna od ključnih lekcija pandemije jest da digitalizacija može okupiti ljude neovisno o tome gdje se fizički nalaze. Digitalizacija može postati odlučujući faktor za prava i slobode, omogućujući ljudima da dosegnu izvan određenih teritorija, društvenih položaja ili zajednica otvarajući nove mogućnosti za učenje, zabavu, rad, istraživanje, no one također donose nove slobode i prava, a građanima EU daju priliku da dosegnu dalje od fizičkih zajednica, zemljopisnih lokacija i socijalnih položaja.

Međutim, još uvijek postoji mnogo izazova povezanih s prelaskom u digitalni svijet koje je potrebno detaljnije razviti ali i povećati svijest stanovništva o digitalizaciji. Europska unija mora povećati svoju stratešku autonomiju u tehnologiji te je potrebno stvarati nova pravila i tehnologije kako bi zaštitila građane od krivotvorenih proizvoda, kibernetske krađe i dezinformacija.

Stoga je tijekom sljedećeg desetljeća, digitalnog desetljeća, vizija Europske unije za digitalni svijet koji osnažuje ljude i tvrtke, a koji se oblikuje oko čovjekovog, održivog i prosperitetnijeg pristupa stvorena da odražava ambicije i težnje globalizacije. Europska vizija za 2030. je digitalno društvo konkurentno sa svjetskim društvima i tržištima.

Europski put do digitalizirane ekonomije i društva odnosi se na solidarnost, prosperitet i održivost, usidrena u osnaživanju svojih građana i poduzeća, osiguravajući sigurnost i otpornost digitalnog ekosustava i opskrbnih lanaca.

Na temelju svega navedenog, Europska komisija predstavila je Komunikaciju „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće“ koja predstavlja program s jasnim vizijama, ambicijama i ciljevima Europske unije za digitalizaciju u narednom desetljeću s naglaskom na rješavanje tehnoloških podijeljenosti između zemalja članica Europske unije kao odgovor na potrebe sve brže rastuće svjetske digitalizacije.

Putem Digitalnog kompasa, Europska unija postiže ciljeve Europskog zelenog sporazuma koji nalaže smanjenje emisija stakleničkih plinova za minimalno 55% do 2030. godine zbog toga što upotreba digitalnih tehnologija uvelike smanjuju štetni utjecaj na okoliš.

Digitalni kompas sastoji se od četiri osnovne točke koje identificiraju glavne ciljeve kojima Europa teži tijekom sljedećeg desetljeća:

1: Digitalno kvalificirana populacija i visoko kvalificirani ICT stručnjaci

Cilj Europske Unije za 2030. godinu je “Tehnološki pametan kontinent na kojem su svi digitalno osnaženi“. Prema podacima iz 2019. godine, zaposleno je 7.8 milijuna stručnjaka u ICT sektorima te je plan do 2030. godine 20 milijuna zaposlenih stručnjaka u ICT sektoru.

2: Sigurna i održiva digitalna infrastruktura

Cilj EU-a za 2030. godinu je „Vrhunska pouzdana i sigurna digitalna infrastruktura“ koji se namjerava postići sljedećim aktivnostima:

Širokopojasna mreža

Europska unija namjerava da sva europska kućanstva do 2030. godine budu pokrivena 5G mrežom. Sukladno podacima EU-a, trenutno je 14% naseljenih područja prekriveno 5G mrežom.

Najsuvremeniji poluvodiči

Proizvodnja vrhunskih i održivih poluvodiča u Europi, uključujući procesore, činiti će najmanje 20% svjetske proizvodnje što označava cilj od dvostrukog povećanja budući da prema podacima iz 2020. godine, proizvodnja najsuvremenijih poluvodiča u Europskoj uniji čini 10% svjetske proizvodnje.

Klimatski neutralno visoko sigurni rubni čvorovi

Postaviti će se 10 000 klimatski neutralnih visoko sigurnih rubnih čvorova u EU-u, distribuiranih na način da jamče pristup podacima s malim kašnjenjem (nekoliko milisekundi) gdje god se tvrtke što će označiti veliki skok u odnosu na trenutno stanje gdje ne postoji niti jedan rubni čvor.

Kvantno računalo

Do 2025. Europa će imati svoje prvo računalo s kvantnim ubrzanjem koje će stvarati put Europi da bude na vrhu kvantnih mogućnosti do 2030.

3: Digitalna transformacija poduzeća

Kako bi se postigao cilj EU-a za 2030. godinu “Kontinent s velikim udjelom digitaliziranih poduzeća”, Europska komisija je identificirala sljedeće aktivnosti:

Prihvaćanje digitalnih tehnologija u poslovanju

Prema podacima Eurostata iz 2020. godine, trenutno je 26% poduzeća na području Europske unije implementiralo „cloud“ sustav pohrane podataka, 25% poduzeća koristi umjetnu inteligenciju u svojim poslovanjima te tek 14% sustav velikih podataka dok je cilj Europske unije da do 2030. godine, 75% europskih poduzeća koristi navedene tehnološke pogodnosti što označava otprilike trostruki porast od ciljne vrijednosti.

Kako bi se postiglo implementiranje digitalnih noviteta, Europska unija postavila je cilj da više od 90% mikro, malih, srednjih i velikih poduzeća na području Europske Unije, dostigne minimalno osnovni nivo indeksa digitalnog intenziteta (DII). Indeks digitalnog intenziteta (DII) je mikro-bazirani indeks koji mjeri digitalnu dostupnost na razini poslovanja prema 12 nivoa različitih digitalnih tehnologija: internet za najmanje 50% zaposlenih; povećanje zapošljavanja ICT stručnjaka; brzi širokopojasni pristup (30 Mbps ili više); mobilni internetski uređaji za najmanje 20% zaposlenih; izrađena web stranica; web stranica obogaćena sa sofisticiranim funkcijama; otvoreni profili te aktivnost na svim dostupnim društvenim medijima; plaćanje oglašavanja na internetu; kupnja naprednih usluga računalstva u oblaku/cloudu; slanje eRačuna; obračun prometa e-trgovine preko 1% ukupnog prometa i internetske prodaje od poduzeća do potrošača (B2C) od preko 10% ukupne web prodaje. Vrijednost indeksa se kreće od 0 do 12 ovisno o komponentama koje poduzeće posjeduje.

Također, jedan od ciljeva digitalne Europe je i poticanje inovativnih start-upova tako što će povećavati i olakšavati pristup njihovog financiranja.

Digitalizacija javnih usluga

Cilj Europske Unije za 2030. godinu je „Modernizirane javne usluge koje odgovaraju potrebama društva“ omogućavanjem dostupnosti svih javnih usluga online putem, dostupnost medicinskih kartona online putem za sve građane EU-a te minimalno 80% građana koji koriste digitalnu identifikaciju što predstavlja veliki izazov budući da trenutno ne postoji baza za digitalnu identifikaciju.

Iako svi navedeni ciljevi predstavljaju svojevrstan izazov za budućnost Europske unije, svakako je to okosnica budućeg tehnološkog europskog desetljeća uzimajući u obzir u svijet brzorastućih tehnologija, novih trendova i globalizacije koja prisiljava svakog da bude uz korak s njom.

Piše: Nevenka Kos, Viša stručna suradnica za pripremu i provedbu EU projekata – otočni koordinator

Pročitaj više

Hrvatski sabor prihvatio Sažetak nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.

Hrvatski sabor prihvatio je Sažetak nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.

Sažetak Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.

sažetak nacionalni plan oporavka i otpornosti1.8 MB

Izvor: https://sabor.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Državne potpore: Komisija donijela revidirane Smjernice za regionalne potpore

Europska komisija donijela je revidirane smjernice EU-a za regionalne državne potpore („Smjernice za regionalne potpore”) kojima se utvrđuju pravila u skladu s kojima države članice mogu dodjeljivati državne potpore poduzetnicima radi doprinosa gospodarskom razvoju područja u EU-u koja su u nepovoljnom položaju, uz ravnopravne uvjete za sve države članice. Revidirane smjernice stupit će na snagu 1. siječnja 2022.

Više na poveznici.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Objavljen ispravak Vodiča kroz program Erasmus+

Vodič kroz program Erasmus+ sastavljen je u skladu s godišnjim programom rada za Erasmus+ koji je donijela Europska komisija, a sadrži sveobuhvatan popis mogućnosti koje se podupiru u okviru programa te je sastavni dio poziva za podnošenje projektnih prijedloga.

U cilju uspješnijeg ostvarenja ciljeva, dana 8. travanja 2021. godine, od strane Europske komisije, objavljen je Ispravak Vodiča kroz program Erasmus+ s vidljivim izmjenama (tzv. Corrigendum), a izmjene su evidentirana unutar ključnih aktivnosti 1 i 2, te aktivnosti Jean Monnet kao dijela KA3.

Vodič kroz program Erasmus+ dostupan je i na hrvatskom, ali u slučaju odstupanja u značenju među jezičnim verzijama, mjerodavnija je verzija na engleskom jeziku.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.mobilnost.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

HRVATSKA PRVA U EU U POGLEDU STOPE NAPRETKA U USPJEŠNOSTI TRANZICIJE

Europska komisija objavila je Indeks uspješnosti tranzicije za 2020. godinu s pregledima pokazatelja za koje se pokazalo da snažno utječu na informiranje i mobilizaciju građana u Europskoj uniji i praćenje učinka nacionalnih politika. Indeksom uspješnosti tranzicije (engl. Transitions Performance Index, TPI) daje se pregled globalnog poretka zemalja za razdoblje 2010.–2019. u četiri dimenzije: gospodarskoj, socijalnoj, ekološkoj i upravljačkoj. One su osnova za prijelaz na model nepristranog, pravednog i održivog napretka. Države članice EU-a nalaze se u tri skupine s najboljim rezultatima (predvodnik, odlična ili dobra tranzicija).

Hrvatska se u ukupnom poretku nalazi na 19. mjestu te je u kategoriji zemalja dobre tranzicije. Sve države članice EU-a poboljšale su svoj rezultat od 2010. godine, posebno Hrvatska koja je uložila velik trud da smanji zaostatak (20,5 %) te je ujedno i članica koja je od 2010. godine učinila najveći tranzicijski iskorak. Najveći napredak uočen je u području upravljačke tranzicije (69,7%) te socijalne tranzicije (68,3%), dok je u području gospodarske tranzicije (49,9%) Hrvatska smještena u skupinu umjerene tranzicije. Navedeno pokazuje veliki značaj članstva Hrvatske u Europskoj uniji, kao i pozitivan utjecaj procesa europeizacije za tranzicijski napredak.

Izvješće pokazuje da Europska unija postiže odlične rezultate. Danska i Nizozemska tranzicijske su predvodnice u EU-u, ali i na globalnoj razini. Članice EU-a zajedno ostvaruju bolje rezultate od Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Europska unija je u pogledu napretka tranzicije nedavno potvrdila prioritete europskog zelenog plana i ponovila da je njezin paket za oporavak od pandemije bolesti COVID-19 usmjeren i na zajednički rad na ubrzanju tranzicije.

Izvor: Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije: „Glavni zaključci i rangiranja- Indeks uspješnosti tranzicije 2020.“, Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2021.

Više o Izvješću: https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/strategy/support-policy-making/support-national-research-and-innovation-policy-making/transitions-performance-index-tpi_en

Izvješće na hrvatskom jeziku dostupn0 je na poveznici.

Pročitaj više

Na sjednici GSV-a Vlada predstavila nacrt Nacionalnog plana za oporavak i otpornost

Na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, predstavljen je okvir Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, reformski dokument koji bi trebao biti usklađen s ciljevima Europskoga semestra i Specifičnim preporukama za pojedinu državu članicu (CSR). Donošenje Nacionalnoga plana oporavka preduvjet je za korištenje sredstava u okviru Europskog plana oporavka, odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost kao njegovog najznačajnijeg instrumenta. Europska komisija očekuje da će nacionalni planovi doprinijeti ciljevima Godišnje strategije održivog rasta za 2021. godinu, posebice održivosti okoliša, produktivnosti, poštenoj praksi i makroekonomskoj stabilnosti. Za Hrvatsku je u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost alocirano ukupno 9,4 milijardi eura, od čega 6,3 milijardi eura (otprilike 49 milijardi kuna), u okviru bespovratnih sredstava, a ostatak će biti dostupan kroz zajmove.

U nacrtu NPOO-a, predložena su ulaganja kroz šest komponenti, od čega gotovo polovina alociranoga iznosa, odnosno čak 26 milijardi kuna otpada na segment „Gospodarstvo“. Ipak, 50 posto toga iznosa (najmanje 12 milijardi kuna) bit će namijenjeno za javne investicije, što se primarno odnosi na projekte vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom te energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava. Za jačanje konkurentnosti i zelene gospodarske tranzicije namijenjeno je nešto više od 6 milijardi kuna, a od navedenog iznosa, za privatni sektor moglo bi se izdvojiti 2 milijarde kuna u obliku bespovratnih sredstava. Za turizam je previđeno 2,2 milijardi kuna, a za energetsku tranziciju i održivo gospodarstvo 5 milijardi kuna.

Međutim, budući da su sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost namijenjena primarno javnom sektoru, ulaganja će se usmjeriti i na jačanje kvalitete i učinkovitosti javne uprave i pravosuđa, za što je alocirano 4,7 milijardi kuna, zatim jačanje znanosti i obrazovanja za što je predviđeno oko 15 posto sredstava, odnosno 7,5 milijardi kuna. Značajan iznos bit će usmjeren i na obnovu nakon potresa te energetsku obnovu zgrada za što je predviđeno gotovo 6 milijardi kuna. Za modernizaciju zdravstvenog sustava, prema ovome prijedlogu, predviđeno je tek 5 posto sredstava, odnosno 2,5 milijardi kuna. Poticanje zapošljavanja, razvoj vještina i jačanje sustava socijalne skrbi, nacrtom NPOO-a predviđeno je nešto više od 2 milijarde kuna.

Vlada Republike Hrvatske uputit će prijedlog Nacionalnog plana oporavka na raspravu u Hrvatski sabor, nakon čega bi, a najkasnije do kraja travnja, prijedlog trebao biti podnesen Europskoj komisiji. Za tu prigodu, Komisija je uspostavila Radnu skupinu za oporavak i otpornost pod nazivom RECOVER, čiji je zadatak pratiti i usmjeriti korištenje sredstava iz Mehanizma. Sredstva iz Mehanizma služe za poticanje značajnijih ulaganja za stvaranje radnih mjesta i poticanje gospodarskoga rasta. Europska komisija očekuje da će investicijski projekti financirani iz Mehanizma u ukupnom iznosu doprinijeti ostvarenju ulaganja od 20 posto za digitalnu, a najmanje 37 posto za zelenu tranziciju, a prvi efekti trebali bi biti vidljivi već nakon 18 mjeseci od početka provedbe projekata. Predviđa se da će prva sredstva, počevši s avansom od 13 posto, Europska komisija dodijeliti početkom rujna, a sva ulaganja financirana iz ovoga Mehanizma trebalo bi provesti do 2026. godine.

Izvor: Jutarnji list, 30. ožujka 2021. i Europska komisija, 2021.

Pročitaj više

Europski zeleni plan: Komisija predstavila mjere za poticanje ekološke proizvodnje

Komisija je predstavila Akcijski plan za razvoj ekološke proizvodnje. Njegov je opći cilj poticanje proizvodnje i potrošnje ekoloških proizvoda kako bi se postigao cilj od 25 % poljoprivrednih površina namijenjenih ekološkom uzgoju do 2030. i znatno povećala ekološka proizvodnja u akvakulturi.

Ekološka proizvodnja ima brojne važne prednosti: površine pod ekološkim usjevima odlikuju se s 30 % više bioraznolikosti, ekološki uzgojene životinje uživaju viši stupanj dobrobiti i primaju manje antibiotika, ekološki poljoprivrednici imaju veće prihode i otporniji su, a potrošači znaju što točno kupuju zahvaljujući logotipu ekološkog proizvoda Unije. Akcijski plan u skladu je s Europskim zelenim planom, Strategijom „od polja do stola” i Strategijom za bioraznolikost.

Akcijski plan osmišljen je tako da se brzorastućem ekološkom sektoru pruže odgovarajući alati za postizanje cilja od 25 %. Njime se predlažu 23 mjere usmjerene na tri aspekta: