Category: Strateški dokumenti

Europska komisija objavila Radni dokument za programiranje Fonda za pravednu tranziciju

Glavna uprava Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku objavila je Radni dokument koji pomaže procesu programiranja Fonda za pravednu tranziciju (JTF). Dokument daje programske smjernice i rješava ključna pitanja, kao što su najviše pogođena područja, proces tranzicije i izazovi, vrste operacija koje se mogu podržati, uključivanje dionika i komplementarnost s drugim izvorima financiranja. Fond za pravednu tranziciju će u razdoblju 2021.-2027. uložiti 17,5 milijardi eura u područja koja su tranzicijom najviše pogođena i novi je instrument Kohezijske politike 2021.-2027. u kontekstu Europskog zelenog plana.

Fond će ublažiti društveno-ekonomske troškove i regionalne nejednakosti izazvane klimatskom tranzicijom, podržati ekonomsku diverzifikaciju pogođenih teritorija i pomoći u prilagodbi u promjenjivom tržištu rada kroz:

  • produktivna ulaganja u mala i srednja poduzeća
  • istraživačke i inovacijske aktivnosti
  • zaštitu okoliša
  • čistu energija
  • dokvalificiranje i prekvalificiranje radnika
  • pomoć pri traženju posla
  • transformaciju postojećih postrojenja s visokim udjelom ugljika.

Države članice EU-a moraju pripremiti strateške planove teritorijalne pravedne tranzicije (TJTP) – identificirajući prihvatljiva područja na koja se očekuje da će klimatski prijelaz imati najveći negativan utjecaj. TJTP se mora pripremiti zajedno s relevantnim unutarnjim partnerima, u dijalogu s Komisijom i osiguravajući njihovu usklađenost sa strategijama pametne specijalizacije i nacionalnim energetskim i klimatskim planovima.

Radni dokument na engleskom jeziku dostupan je na poveznici.

 

Izvor: Europska komisija

Pročitaj više
Next Generation EU: Europska komisija Hrvatskoj isplatila 818 milijuna eura za pretfinanciranje u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost

Europska komisija je Hrvatskoj isplatila 818 milijuna eura za pretfinanciranje u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (MOO), odnosno 13 % ukupnog predviđenog iznosa. Hrvatska bi iz Mehanizma trebala primiti ukupno 6,3 milijarde eura. Komisija će odobriti daljnje isplate na temelju provedbe ulaganja i reformi utvrđenih u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO). Iznos pretfinanciranja potaknut će provedbu ključnih mjera ulaganja i reformi koji bi trebali snažno preobraziti hrvatsko gospodarstvo i društvo.

U okviru NPOO-a uložit će se 728 milijuna eura za potporu održivoj mobilnosti modernizacijom željezničkih pruga, razvojem autonomnih električnih taksija s popratnom infrastrukturom prilagođenom osobama s invaliditetom, postavljanjem 1 300 stanica za punjenje električnih vozila i uvođenjem vozila i plovila s nultim emisijama kao doprinos zelenoj tranziciji.

Potpora digitalnoj tranziciji osigurat će se ulaganjima od 126 milijardi eura za poboljšanje digitalne povezivosti ruralnih područja povećanjem nacionalne pokrivenosti širokopojasnom gigabitnom mrežom. Uložit će se i 287 milijuna eura za digitalizaciju javne uprave i pravosuđa, interoperabilnost vladinih informacijskih sustava, uvođenje digitalne osobne iskaznice, uvođenje pametnih oblika rada i uspostavu jedinstvene točke za pristup svim elektroničkim uslugama javne uprave.

Planom će se osigurati 739 milijuna eura za poboljšanje poslovnog okruženja smanjenjem administrativnog opterećenja za profesionalne usluge te povećanjem pristupa financiranju za poduzeća. Previđeno je i 200 milijuna eura za povećanje učinkovitosti javnog sektora i pravosuđa. U okviru  plana uložit će se i 277 milijuna eura za potporu zapošljavanju i socijalnoj uključenosti preoblikovanjem aktivnih politika tržišta rada, financiranjem vaučera za programe osposobljavanja i usavršavanja, poboljšanjem primjerenosti i obuhvata socijalnih naknada te razvojem novih socijalnih usluga.

 

 

 

 

 

 

 

Više informacija pročitajte na stranicama Europske komisije:  https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_21_4913 

Izvor fotografije: Europska komisija, 2021.

Pročitaj više
#RURALVISIONEU: EU objavio dugoročnu viziju razvoja ruralnih područja

Dugoročnom vizijom za ruralna područja EU-a nastoji se odgovoriti na izazove i brige iskorištavanjem novih mogućnosti zelene i digitalne tranzicije i oslanjajući se na stečena iskustva iz pandemije bolesti COVID-19 te utvrđivanjem sredstava s pomoću kojih je moguće poboljšati kvalitetu života u ruralnim područjima, postići uravnotežen teritorijalni razvoj i stimulirati gospodarski rast. Novi Ruralni pakt uključit će aktere na razini EU-a, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u cilju poticanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije i odgovora na zajedničke težnje ruralnih zajednica.

Predstavljen je i Akcijski plan za poticanje održivog, kohezivnog i integriranog ruralnog razvoja. Potpora ruralnim područjima već se pruža u okviru nekoliko politika EU-a, što pridonosi njihovu uravnoteženom, pravednom, zelenom i inovativnom razvoju. U viziji i akcijskom planu utvrđena su četiri područja djelovanja kako bi ruralna područja postala:

  • jača: u fokusu jačanje ruralnih zajednica, poboljšanje dostupnosti usluga i olakšavanje socijalnih inovacija
  • povezana: poboljšanje povezivosti i u prometnom i u digitalnom smislu
  • otporna: očuvanje prirodnih resursa i ozelenjivanje poljoprivrednih djelatnosti u cilju borbe protiv klimatskih promjena uz osiguravanje socijalne otpornosti putem ponude pristupa kvalitetnom obrazovanju i raznolikim mogućnostima zapošljavanja
  • prosperitetna: diversifikacija gospodarskih aktivnosti i povećanje dodane vrijednosti u poljoprivredi i poljoprivredno-prehrambenim djelatnostima te u seoskom turizmu.

Više informacija možete saznati u informativnom letku i na poveznici: https://ec.europa.eu/croatia/news/long_term_vision_for_rural_areas_for_stronger_connected_resilient_prosperous_eu_rural_areas_hr 

 

 

Izvor fotografije: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Pročitaj više
Predstavljen Nacionalni plan razvoja otoka 2021.-2027. i Registar otoka u Dobrinju

Pomoćnica ministrice gđa. Tajana Huzak i djelatnici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije predstavili su u općini Dobrinj Nacionalni plan razvoja otoka 2021.-2027. i Registar otoka. Predstavljanju su prisustvovali djelatnici Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, predstavnici Primorsko-goranske županije, predstavnici jedinica lokalne samouprave i ostali dionici otočnog razvoja s područja županije.

Načelnik Općine Dobrinj zahvalio se Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na dosadašnjoj suradnji i kontinuiranom doprinosu i radu na unaprjeđenju uvjeta života na otoku.

Nacionalni plan razvoja otoka 2021.-2027. srednjoročni je akt strateškog planiranja kojim se definira provedba ciljeva razvoja Republike Hrvatske na području otoka kroz koji će se usmjeriti oko 7,9 milijardi kuna ulaganja za financiranje projekta iz područja gospodarenja otpadom, mobilnosti, gradnje i obnove vrtića, škola, domova zdravlja, stambenog zbrinjavanja, ali i projektima usmjerenim ka promicanju zapošljivosti i smanjenju socijalne isključenosti te aktivnosti usmjerene prema poticanju poduzetništva i razvoju civilnog društva.

Plan je rezultat zajedničkog rada svih dionika otočne razvojne politike koji su bili uključeni u njegovu izradu, istaknuli su djelatnici Ministarstva te su naveli da će dokument uskoro biti objavljen na središnjem državnom portalu za savjetovanja sa zainteresiranom javnošću e-Savjetovanju gdje će biti dostupan za sve komentare i prijedloge.

Registar otoka, baza je podataka na kojoj se nalazi popis svih 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi koje se nalaze na području Republike Hrvatske te služi kao podloga za izradu analitičkih izvještaja neophodnih za daljnja usmjerenja i provođenje učinkovite politike razvoja otoka.

 

 

Pročitaj više
Rektorica Sveučilišta u Rijeci nova predsjednica prestižne istraživačke mreže YERUN

Na sjednici Generalne skupštine Mreže mladih europskih istraživačkih sveučilišta (engl. Young European Research Universities Network, YERUN) održanoj danas, 16. rujna 2021., rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija jednoglasno je izabrana za novu predsjednicu YERUN-a. Rektoričino predsjedanje mrežom YERUN trajat će dvije godine, a započinje 17. rujna 2021. Koordinacija članica vodi se uz pomoć središnjeg ureda YERUN-a u Bruxellesu, a podršku predsjednici u radu pruža Izvršni odbor.

Sveučilište u Rijeci svoju je znanstveno-istraživačku kvalitetu potvrdilo ulaskom u Mrežu u veljači ove godine te je time postalo prvo hrvatsko sveučilište koje se pridružilo YERUN-u od njegova osnutka i prvo sveučilište iz srednje i istočne Europe koje se pridružilo ovoj prestižnoj organizaciji.

YERUN je osnovan 2015. godine trenutačno okuplja 19 mladih sveučilišta, a danas broji više od 228 000 studenata preddiplomskih studija, više od 75 000 studenata diplomskih studija i više od 26 000 studenata doktorskih studija. Unutar mreže izvodi se više od 3200 studijskih programa, među kojima je 448 doktorskih programa, a izrađeno je više od 5200 doktorskih disertacija.

 

Izvor: https://uniri.hr/vijesti/rektorica-sveucilista-u-rijeci-nova-predsjednica-prestizne-istrazivacke-mreze-yerun-young-european-research-universities-network-yerun/ 

Pročitaj više
Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen održala govor o stanju Unije

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svojem je govoru o stanju Unije, 15. rujna 2021. godine u Europskom parlamentu, iznijela glavne inicijative koje Komisija planira provesti u predstojećoj godini. U govoru je poseban fokus bio na poltikama i budućnosti za mlade, a pritom je Predsjednica Europske komisije istaknula je izazove s kojima se Europska unija suočila u proteklih godinu dana te navela prioritete i zakonodavne inicijative Europske komisije u sljedećem razdoblju:

  • nastavak cijepljenja u Europi i ubrzanje cijepljenja u cijelom svijetu, kao i jačanje pripravnosti za pandemiju
  • rad na premošćivanju raskoraka u financiranju borbe protiv klimatskih promjena, zajedno s našim globalnim partnerima
  • predvođenje digitalne transformacije koja će otvoriti nova radna mjesta i potaknuti konkurentnost, istodobno osiguravajući tehničku izvrsnost i sigurnost opskrbe
  • pravedniji radni uvjeti i bolja zdravstvena skrb te više mogućnosti da mladi u Europi iskoriste prednosti europskog socijalnog tržišnog gospodarstva
  • jačanje naše međusobne suradnje u području sigurnosti i obrane te produbljivanje partnerstva EU-a s najbližim saveznicima
  • zaštita europskih vrijednosti i sloboda te vladavine prava.

Cijeli govor predsjednice Europske komisije na hrvatskom jeziku možete preuzeti na poveznici: https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/soteu_2021_address_hr_1.pdf

 

Izvor: Europska komisija, https://ec.europa.eu/info/strategy/strategic-planning/state-union-addresses/state-union-2021_hr , pristupljeno 15. rujna 2021. 

 

Pročitaj više
Održana 14. sjednica Partnerskog vijeća Primorsko-goranske županije

U prostorijama Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, jučer je održana 14. sjednica Partnerskog vijeća Primorsko-goranske županije.

Na sjednici je dano pozitivno mišljenje na konačni Nacrt prijedloga Plana razvoja Primorsko-goranske županije za razdoblje 2022.-2027. godine, a članovima su također prezentirane digitalne platforme RiMap i Visit Kvarner, djelovanje u svrhu energetske tranzicije u Primorsko-goranskoj županiji s posebnim osvrtom na otoke te aktivnosti Primorsko-goranske županije na pripremi i provedbi EU projekata.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Europska komisija objavila izvješće “Pogranične regije: Živi laboratoriji europske integracije”

Europska komisija objavila je izvješće pod nazivom “Pogranične regije: Živi laboratoriji europske integracije”, s pregledom problema s kojima se suočavaju prekogranične regije i pregledom napretka postignutog u posljednjih nekoliko godina. U njemu se navode i budući razvoj događaja te objašnjava kako se inicijative u okviru novog sedmogodišnjeg proračuna EU-a mogu iskoristiti za poticanje oporavka pograničnih područja. U izvješću se također naglašava potreba za jačanjem prekogranične suradnje u svim područjima kako bi te regije postale otpornije i kako bi im se pomoglo da iskoriste svoj potencijal.

Osim pregleda stanja, u izvješću se predlaže preusmjeravanje mjera na četiri klastera:

  1. Otpornost kroz dublju institucionalnu suradnju
  2. Brojnije i bolje prekogranične javne usluge
  3. Dinamična prekogranična tržišta rada
  4. Pogranične regije za europski zeleni plan

Cijelo izvješće na hrvatskom jeziku dostupno je za preuzimanje na internetskim stranicama Europske komisije ovdje.

 

Izvor fotografije: Europska komisija, 2021.

Pročitaj više
Zelena i digitalna tranzicija hrvatskog gospodarstva kao odgovor na novo doba

Hrvatski poduzetnici iskazali veliki interes za energetski resursno učinkovito gospodarstvo

Završena je prijava na natječaj „Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju”, vrijedan 1,14 milijardi kuna s ciljem podržavanja ulaganja poduzeća u zelene i/ili digitalne tehnologije, jačanja konkurentnosti i poticanja rasta MSP-ova kako bi povećali svoju sposobnost da odgovore na izazove tržišta uzrokovanih krizom nastalom kao posljedicom širenja koronavirusa.

Navedeni Poziv financirao se putem Instrumenta “Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja – „REACT EU“ te su zaprimljene 824 prijave od kojih će 320 prijava ostvariti financiranje te u konačnici pokrenuti investicijski ciklus vrijedan 3.6 milijardi kuna. Činjenica je to da su hrvatski poduzetnici prepoznali važnost ulaganja u zelenu i digitalnu transformaciju kao odgovor na novo doba što dokazuje da je broj zaprimljenih prijava na Poziv skoro pa trostruko veći od financijske alokacije Poziva i budućih odobrenih projekata.

Klimatske promjene i degradacija okoliša predstavljaju egzistencijalnu prijetnju Europi i svijetu. Pametno korištenje čistih digitalnih tehnologija može poslužiti kao ključni faktor za klimatsko djelovanje i održivost okoliša…

Cijeli članak dostupan je ovdje:

ZELENA I DIGITALNA TRANZICIJA HRVATSKOG GOSPODARSTVA KAO ODGOVOR NA NOVO DOBA

Zelena i digitalna tranzicija hrvatskog gospodarstva kao odgovor na novo doba, 3.9.202120.8 KB

 

Izvor fotografije: Europska komisija 

Pročitaj više