Turizam Archives - Page 10 of 34

Zeleni pojas- INA objavila natječaj za projekte proširenja zelenih površina

INA – Industrija nafte, d.d. provodi „Zeleni pojas“ – program koji se bavi zaštitom okoliša i prirode, a u čijem je fokusu sufinanciranje projekata i uključivanje lokalne zajednice u aktivnosti poput revitalizacije zelenih površina, čišćenja podmorja, priobalja, jezera i rijeka, pošumljavanja, edukacije o ekologiji, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe na klimatske promjene te drugih aktivnosti u području zašite okoliša, prirode i klime.

Poseban program ovogodišnjeg 12. Ininog Zelenog pojasa je proširenje zelenih površina u naseljenim mjestima i gradovima, kako bi se proširilo područje koje pruža ekološke, estetske, zdravstvene i klimatske dobrobiti za zajednicu. Zagađenje zraka u naseljenim mjestima posebno zimi, te sve opasnije ljetne žege i toplinski valovi, dovele su do trenda pojačane sadnje zelenila u gradovima i naseljima. Zeleni otoci kao zaštita od sve jačeg sunca, te sadnja stabala na svakoj slobodnoj površini pa čak i na gradskim krovovima, postaje sastavni dio zelenih politika.

Program je namijenjen organizacijama civilnog društva, javnim ustanovama, uključujući i obrazovne (škole, vrtići, fakulteti), parkovima prirode i dobrovoljnim vatrogasnim društvima u Hrvatskoj.

Projekti za dodjeljivanje sredstava po ovom Natječaju prijavljuju se isključivo ispunjavanjem elektroničkog obrasca kojem podnositelji zahtjeva mogu pristupiti putem web stranice tvrtke INA – Industrija nafte, d.d www.ina.hr/zelenipojas od 4.4.2025. u 00 sati do 5.5.2025. do 23:59 sati. Sve prijave poslane izvan roka neće biti uzete u razmatranje. Program se u cijelosti odvija u 2025. godini te svi prijavljeni projekti trebaju biti dovršeni zaključno s 30.11.2025.

Više informacija dostupno je na poveznici: https://zelenipojas.ina.hr/

Pročitaj više

Otvorene prijave za URBACT poziv za mreže za prijenos dobrih praksi

Program URBACT objavio je poziv za mreže za prijenos dobrih praksi. Poziv će biti otvoren od 1. travnja do 30. lipnja 2025., a usmjeren je na gradove koji žele prenijeti jednu od 116 URBACT dobrih praksi u svoju lokalnu sredinu.

Poziv za mreže za prijenos namijenjen je gradovima iz država članica EU, država partnera (Norveška, Švicarska) te IPA država (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija), kao i iz Ukrajine i Moldavije.

Svaka URBACT mreža za prijenos okupljat će između 6 i 8 gradova partnera na čelu s vodećim partnerom. Vodeći partneri mogu biti isključivo oni gradovi koji su u 2024. godini dobili oznaku URBACT dobre prakse.

Uz stručnu i financijsku podršku, partneri će krenuti na 2,5-godišnje putovanje učenja i razmjene s europskim kolegama, prilagođavajući dobru praksu vodećeg partnera prilikama svojih gradova, koristeći mogućnosti izgradnje kapaciteta i znanja, pri čemu će stjecati vidljivost na europskoj razini.

Detalji poziva nalaze se na infografici, a sve informacije o pozivu dostupne su na službenoj web stranici: urbact.eu/get-involved

Pročitaj više

Predstavljen ESF+ financijski instrument „Mikro zajmovi za rast i uključenost”

Dana 31. ožujka 2025. predstavljen je ESF+ financijski instrument “Mikro zajmovi za rast i uključenost”. Ovi zajmovi imaju za cilj poticati investicije mikro i malih poduzeća, otvarajući nova radna mjesta, posebice za skupine u nepovoljnom položaju na tržištu rada.

Financijski instrumenti predstavljaju inovativan pristup korištenju sredstava iz Europskih fondova, a u Hrvatskoj se koriste od 2016. godine. “Mikro zajmovi za rast i uključenost” dio su programa Učinkoviti ljudski potencijali za razdoblje 2021. – 2027. te se usredotočuju na najranjivije skupine, uključujući osobe s invaliditetom, starije od 55 godina, mlade i dugotrajno nezaposlene.

Ukupna alokacija iznosi 30 milijuna eura, dok pojedinačni zajmovi iznose do 25 tisuća eura, a predviđaju i mogućnost otpisa dijela glavnice zajma do 30% uz zadovoljenje određenih uvjeta. Ovi mikro zajmovi namijenjeni su financiranju osnovnih sredstava (materijalne i nematerijalne imovine) te obrtnih sredstava do 30% iznosa zajma.

Zaprimanje zahtjeva za ove zajmove započelo je 31. ožujka 2025. godine u 12 sati putem on-line obrasca na web stranicama Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO). Sve informacije o uvjetima programa i potrebnoj dokumentaciji dostupne su na službenim stranicama HAMAG-BICRO-a.

Ovi financijski instrumenti predstavljaju značajan korak u jačanju mikro i malih poduzeća, čime se doprinosi razvoju gospodarstva i stvaranju održivih radnih mjesta u Hrvatskoj.

Cjelokupna dokumentacija za podnošenje zahtjeva dostupna je na poveznici.

Pročitaj više

Objavljen provedbeni plan za Novi europski Bauhaus (NEB) Facility 2025. – 2027

Europska komisija objavila je sveobuhvatni plan za instrument NEB Facility (New European Bauhaus Facility Roadmap) koji uključuje glavne smjernice njegove provedbe u bliskoj suradnji s državama članicama i dionicima NEB-a u razdoblju 2025. – 2027. Plan uključuje informacije o proračunu, upravljanju, implementaciji i aktivnostima koje će podržati NEB Facility 2025. – 2027.

Instrument NEB Facility ima za cilj omogućiti transformaciju europskih susjedstava kroz održive i inovativne dizajne, s posebnim naglaskom na smanjenje socio-ekonomskih nejednakosti, promicanje kružnog i regenerativnog građevinskog ekosustava, te jačanje društvene kohezije i dobrobiti. Osiguravanje ciljanih sredstava za istraživanje i inovacije važno je za ostvarivanje tih ciljeva.

Za 2025. – 2027. godinu, ukupni proračun za komponentu istraživanja i inovacija iznosi 120 milijuna eura godišnje u radnim programima Obzora Europa za razdoblje 2025. – 2027.

Instrument će također pružiti sredstva za podršku u razvoju inovativnih rješenja koja mogu pozitivno utjecati na izgrađeni okoliš i međuljudske odnose u europskim susjedstvima.

Objavljeno izvješće o javnom savjetovanju s više od 300 sudionika iz Europe ističe važnost dobivanja povratnih informacija od dionika kako bi se bolje oblikovali budući koraci u implementaciji ovog plana.

Sadržaj plana i izvješće javnog savjetovanja NEB Facility možete pogledati na mrežnim stranicama Novi europski Bauhaus.

Pročitaj više

Objavljen ITU poziv za višenamjensku infrastrukturu na području UA Rijeka

U okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. -2027. objavljen je poziv Poziv za integrirana teritorijalna ulaganja (ITU) Urbane Aglomeracije Rijeka za višenamjensku infrastrukturu.

Svrha poziva je izgradnja i/ili rekonstrukcija i opremanje integrirane višenamjenske javne, društveno – kulturne i sportsko – rekreacijske infrastrukture koja obuhvaća objekte i prostore namijenjene javnim, kulturnim, društvenim, sportskim i edukativnim aktivnostima koje doprinose očuvanju kulturne baštine (materijalne i/ili nematerijalne), promociji umjetnosti, razvoju zajednice, unaprjeđenju kvalitete života građana te obnova/uređenje javnih površina i s njima povezane zelene infrastrukture koja obuhvaća javne površine i prostore radi osiguranja adekvatnih prostora za događaje i aktivnosti od interesa za opće dobro, ljepši izgled naselja i kvalitetniju infrastrukturu u cilju poboljšanja kvalitete života stanovnika na području Urbane aglomeracije Rijeka.

Predemt poziva je ulaganje u razvoj javne integrirane višenamjenske društveno – kulturne (društveni domovi) i sportsko – rekreacijske infrastrukture te obnovu i uređenje javnih površina i s njima povezane zelene infrastrukture na području Urbane aglomeracije Rijeka.

Ukupna bespovratna sredstva: 4.115.187,37 €

Minimalni iznos potpore: 500.000,00 €

Maksimalni iznos potpore: 3.300.000,00 €

Prijavitelji u okviru ovog poziva: Jedinice lokalne samouprave

Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog Poziva su jedinice lokalne samouprave iz obuhvata Urbane aglomeracije Rijeka, definirane Odlukom Gradskog vijeća Grada Rijeke o proširenju Urbane aglomeracije Rijeka i utvrđivanju Konačnog prijedloga obuhvata Urbane aglomeracije Rijeka od 30. studenoga 2021. (KLASA:021-05/21-01/119; URBROJ:2170-01-16-00-21-2) prema kojoj u obuhvat ulazi 14 JLS-ova s područja Primorsko-goranske županije i to: Grad Rijeka, Grad Bakar, Grad Kastav, Grad Kraljevica, Grad Opatija, Općina Čavle, Općina Jelenje, Općina Klana, Općina Kostrena, Općina Lovran, Općina Matulji, Općina Mošćenička Draga, Općina Omišalj, Općina Viškovo.

Projekt se u cijelosti provodi na području Urbane aglomeracije Rijeka.

Partnerstvo je prihvatljivo. Prihvatljivi partneri su jedinice lokalne samouprave iz obuhvata Urbane aglomeracije Rijeka. Prijavitelj može prijaviti i provoditi projekt samostalno ili u partnerstvu. Prijavitelj može imati više od jednog partnera. Partner/i moraju ispunjavati sve uvjete prihvatljivosti kao i prijavitelj. Jedan prihvatljivi partner ne može biti partner na više projektnih prijedloga u okviru Poziva.

Prihvatljive aktivnosti su:

priprema, izrada i ažuriranje projektno-tehničke i studijske dokumentacije;
radovi na izgradnji i/ili rekonstrukciji javne integrirane višenamjenske društveno – kulturne i sportsko – rekreacijske infrastrukture;
radovi na obnovi i uređenju javnih površina i s njima povezane zelene infrastrukture;
opremanje javne integrirane višenamjenske društveno – kulturne i sportsko – rekreacijske infrastrukture te javnih površina i s njima povezane zelene infrastrukture;
upravljanje projektom i administracija;
promidžba i vidljivost;
horizontalne aktivnosti (aktivnosti povezane s promicanjem horizontalnih načela);
aktivnosti koje doprinose temeljnim vrijednostima i radnim principima Novog europskog Bauhausa (NEB)

Postupak dodjele započinje zaprimanjem prvog projektnog prijedloga, najranije 1. travnja 2025. godine, a rok za podnošenje projektnih prijedloga ističe danom u kojem je utvrđeno da je za financiranje odabran projektni prijedlog kojim se iscrpljuju raspoloživa financijska sredstva ovog Poziva, s krajnjim rokom dostave projektnih prijedloga do 30. lipnja 2025. godine.

Više informacija dostupno je na poveznici: https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=5ba023dd-e7d7-4fa2-be4d-f323c4c4b7d9

Pročitaj više

Ravnatelj Kružić sudjelovao na 3. Europskom forumu na temu gradova budućnosti na Sveučilištu u Rijeci

Na Kampusu Sveučilišta u Rijeci u ponedjeljak, 24. ožujka 2025. održana je cjelodnevna međunarodna konferencija – 3. Europski forum s temom ”Gradovi budućnosti”. Uvodnim riječima i pozdravnim govorima obratili su se: rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, Peter Lürssen, izvršni direktor Grupacije Lürssen, riječki gradonačelnik Marko Filipović te ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ-a, Vedran Kružić. Video-porukom pristunima se obratila i Nikolina Brnjac, zastupnica u Europskom parlamentu.

Ravnatelj Kružić pozdravio je sve prisutne u ime Primorsko-goranske županije te je istaknuo najvažnije inicijative Primorsko-goranske županije i Regionalne razvojne agencije PGŽ-a u cilju poticanja implementacije pametnih projekata i budućeg razvoja gradova. Kružić je, među ostalim, predstavio i najzanimljivije rezultate “Istraživanja kvalitete života u Primorsko-goranskoj županiji” koje je provela PRIGODA, kao prvo takvo istraživanje u Hrvatskoj na razini županija, u pravo u cilju detektiranja ključnih područja za unaprjeđenje javnih politika, ali i provedbe onih projekata koji će značajno utjecati na rad, poslovanje i standard života građana.

U vremenu kada gradovi postaju ključni globalni akteri – dom više od polovice svjetskog stanovništva i pokretači ekonomskog razvoja – sve se više suočavaju s rastućim društvenim nejednakostima. Gentrifikacija, rast troškova stanovanja i isključivanje ranjivih skupina postaju gorući izazovi urbane budućnosti. Rasprava ovogodišnjeg Europskog foruma usmjerena je na formiranje prijedloga i preporuka, odnosno otkrivanje odgovora na sljedeće pitanje: Kako grad može osigurati osjećaj pripadnosti svim svojim stanovnicima unatoč ekonomskim razlikama?

Tijekom ovogodišnjeg foruma održana su čak dva plenarna izlaganja. O gradovima jednakih govorio je Jonathan Wolff, britanski filozof, profesor na Sveučilištu Oxford te jedan od autora knjige ”Grad jednakih”, koja je i poslužila kao motivacija i misao vodilja za rasprave. Drugo plenarno izlaganje održao je Carsten Beck, poznati danski predavač, futurolog i govornik koji je u 30 godina rada u Institutu za studije budućnosti u Kopenhagenu. U fokusu njegovih interesa nalaze se analiza trendova i mogući scenariji za budućnost, a sve teme koje obrađuje odnose se na to kako globalni i lokalni trendovi oblikuju budućnost za organizacije, tvrtke i društva.

Nakon što je prošle godine i službeno pokrenuta Zaklada Lürssen, tijekom foruma svečano su dodijeljene stipendije ovogodišnjim stipendistima.

Forum je završio raspravom o izazovima urbanog života i socijalnoj pravdi, a o modernim izazovima i zadovoljstvu svojih sugrađana govorili su splitski gradonačelnik Ivica Puljak i gradonačelnik Rijeke Marko Filipović.

Izvor fotografija: Sveučilište u Rijeci

Pročitaj više

Finska osmu godinu za redom najsretnija zemlja na svijetu. Hrvatska na 72. mjestu.

Piše: Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije

Objavljen je popis najsretnijih zemalja svijeta. Sedam od deset država sa subjektivnom ocjenom najviše kvalitete života nalaze se u Europi.

Izvještaj, izrađen uz podršku UN, rangira države sukladno subjektivnoj ocjeni građana o ocjeni zadovoljstva vlastitim životom, skalom od 0 – 10. Rezultati se uprosjećuju za posljednje tri godine kako bise dobio godišnji ranking.

Osmu godinu u nizu Finska je proglašena najsretnijom zemljom na svijetu, prema World Happiness Reportu (Svjetskom izvještaju o sreći). Uz Finsku, na popisu deset najsretnijih zemalja dominiraju ostale nordijske države, Danska, Island, Norveška i Švedska.

Hrvatska je na 72.mjestu u svijetu. Prošle 2024. godine Hrvatska je bila na 63.mjestu u svijetu. 2023. godine. Zanimljivo je da je SAD pao na 24.mjesto što je najniža pozicija od kada je uveden ovaj indeks.

Što čini Finsku najsretnijom zemljom?

Nordijske zemlje redovito zauzimaju vrh ljestvice jer pružaju stabilnost i sigurnost svojim građanima. Finska je iznimka koja privlači pažnju svijeta. Ljudi tamo imaju visoku razinu povjerenja u institucije, optimizam za budućnost i snažnu društvenu podršku od obitelji i prijatelja.

Jedan od ključnih razloga finske sreće je i niska stopa nejednakosti među stanovništvom, u usporedbi s državama poput SAD-a, u čemu treba zahvaliti izrazito naprednom obrazovnom sustavu koji stvara kvalitetne, odgovorne i obrazovane građane.

Regionalna razvojna agencija PGŽ 2024. godine izradila je vlastito usporedivo istraživanje na reprezentativnom uzorku od 1.200 stanovnika Primorsko-goranske županije te na razini četiri mikroregije: Priobalje, Otoci i Gorski kotar te Grad Rijeka, što predstavlja prvo takvo istraživanje provedeno u Hrvatskoj, na razini županija.

Rezultati istraživanja potvrđuju da se u našoj Županiji živi kvalitetnije od hrvatskog prosjeka. Poglavito su optimistični mladi i samozaposleni ljudi. Optimizam naših građana viši je od hrvatskog ali i EU prosjeka što je pozitivna vijest za gospodarstvo, tržište rada i privlačenje investitora. Isto tako, vidljivo je u kojim mikroregijama postoji potreba za dodatnim intervencijama i poboljšanjima pojedinih javnih ili komunalnih usluga. Posebno se ističe potreba značajnih intervencija u podizanje kvalitete i standarda života u Gorskom kotaru gdje se konkretne, snažnije mjere i značajniji iznos financijske podrške očekuju od Vlade RH.

Pročitaj više

Nacionalni informativni webinar posvećen klasteru 2: Kultura, kreativnost i uključivo društvo i Novom Europskom Bauhausu

Agencija za mobilnost i programe Unije organizira nacionalni informativni webinar posvećen klasteru 2: Kultura, kreativnost i uključivo društvo i području Novog europskog Bauhausa (komponenta za istraživanje i inovacije), koji će se održati u utorak, 25. ožujka 2025. godine, kao dio ciklusa nacionalnih informativnih webinara o programu Obzor Europa.

Webinar je namijenjen svim zainteresiranim dionicima iz različitih sektora (javnog, privatnog, akademskog i civilnog sektora) koji žele steći uvid u ključna područja klastera 2 i Novog europskog Bauhausa R&I programa Obzor Europa. Cilj webinara je informirati zainteresirane dionike o mogućnostima sudjelovanja u predstojećim natječajima u ovim područjima te pružiti konkretne savjete i preporuke kroz iskustvo uspješnog projekta iz područja klastera 2 kojeg koordinira prijavitelj iz Hrvatske.

Ciklus nacionalnih informativnih webinara započeo je 7. ožujka 2025. uvodnim webinarom o programu Obzor Europa. Ciklus nacionalnih informativnih webinara namijenjen je potencijalnim prijaviteljima koji nisu upoznati s programom Obzor Europa i mogućnostima koje pruža. Međutim, predviđeni sadržaji dobar su podsjetnik i upućenijim korisnicima u pogledu brojnih mogućnosti u okviru Programa. Ciklus organiziraju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih i Agencija za mobilnost i programe Europske unije, u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom (SRCE).

Više informacija o ciklusu i pregled ostalih planiranih webinara dostupni su na poveznici.

Datum: 25. ožujka 2025.
Vrijeme: 10:00 – 12:00 sati
Lokacija: virtualno, Zoom platforma
Sudjelovanje: besplatno uz obveznu registraciju (pod poljem „Događanja“ potrebno je odabrati „Nacionalni informativni webinar – Klaster 2: Kultura, kreativnost i uključivo društvo / Novi europski Bauhaus (komponenta za istraživanje i inovacije), 25. 3. 2025.“)).
Registrirajte se zaključno s datumom 21. ožujka 2025.
Program webinara

Poveznica na Zoom platformu sudionicima će biti dostavljena naknadno, nakon zatvaranja registracija.

Objavu poziva za sudjelovanje na nacionalnom informativnom webinaru možete pogledati na nacionalnom portalu Obzor Europa.

Pročitaj više

Plan industrijske tranzicije važan je za daljnji rast konkurentnosti regionalnog gospodarstva

Na Ekonomskom fakultetu sveučilišta u Rijeci u utorak 4. ožujka se održao znanstveno stručni dijalog pod nazivom Regionalni razvoj u Hrvatskoj: industrijska tranzicija regija.

Konferencija je okupila brojne dionike iz realnog sektora, akademske zajednice i donosioce odluka s ciljem poticanja rasprave oko izazova i perspektiva industrijske tranzicije Rijeke, Primorsko-goranske županije i cijele Hrvatske kao jedne od ključnih komponenti jačanja regionalnog gospodarstva.

Diskusiju o kohezijskoj politici EU i teritorijalnim ulaganjima koja se održala u Rijeci potaknulo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na čelu kojeg je ministar Šime Erlić koji je također nazočio konferenciji:

“ Ovo je kraj s dugom industrijskom tradicijom a konkurentnost gospodarstva je ključ regionalnog razvoja i održive budućnosti. Zato kroz ulaganja iz Europskih fondova stvaramo bolju infrastrukturu, bolju prometnu povezanost, nove gospodarske zone i inkubatore. Nije poanta da samo trošimo europska sredstva i hvalimo se koliko smo ih povukli već da se troše na pametan način. Da potaknemo konkurentnost gospodarstva, digitalizaciju, inovativnost i razvoj. Industrijska tranzicija regija je novi program kojeg smo osmislili u Ministarstvu regionalnoga razvoja i EU fondova kroz koji ćemo izdvojiti čak 500 milijuna eura.”

U tematskoj raspravi o izazovima i perspektivama industrijske tranzicije regija sudjelovali su Goran Petranović (RST Pellet d.o.o.), Nenad Seifert (HUP Regionalni ured Rijeka), Sandra Uzelac (Brodogradilište Viktor Lenac d.d.), Tomislav Rosandić (Rijeka Gateway d.o.o.), Maša Safundžić Kučuk (JGL d.d.) i Vedran Kružić (Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije), pod moderiranjem prof. dr. sc. Nataše Drvenkar (Ekonomski fakultet u Osijeku, MRRFEU).

Na poticanju gospodarstvenika ali i javnog sektora da se uključuje u ove inicijative intenzivno radi Regionalna razvojna agencija PGŽ Prigoda. Ona je i koordinator za Plan industrijske tradicije za područje naše županije.

Ravnatelj Prigode Vedran Kružić

“Plan industrijske tranzicije s iznosom od 140 mlijuna € namijenjenih Jadranskoj Hrvatskoj potencijalno je najveći izvora financiranja razvojnih projekata za poduzeća s našeg područja. Tvrtke će u razvojnim konzorcijima moći prijavljivati svoje projekte u područjima plavog rasta, zelene ekonomije, industrije zdravlja, pametne industrije i pametnih gradova te uslužnih profesija više dodane vrijednosti, gdje su na primjer naša projektantska industrija za brodogradnju, dionici iz područja zdravstvenog turizma ili farmaceutska industrija izuzetno dobro pozicionirani.

Postoje mnoge profesije koje se vezuju uz proizvodnju a smatramo ih uslužnim djelatnostima. Primjer toga su projektantske djelatnosti u brodogradnji ili digitalizacija tradicionalnih prerađivačkih industrija. Naša je želja da uz podizanje kvalitete riječkog sveučilišta generiramo znanja, iskustva, reference i kadrove koju su spremni za iskorak u brzo rastućim industrijama korištenjem naprednih tehnologija stvaranjem nove dodane vrijednosti. To naravno nije jednostavno, konkurencija među svim svjetskim regijama je ogromna, svi se trude jačati sektore i privući investicije koji nude bolje plaće i kvalitetnije poslove.

Mi moramo podići našu razinu produktivnosti jer je u Jadranskoj Hrvatskoj ona na tek 18€ stvorene nove vrijednosti na sat rada dok je u susjednoj Friuli-Venezia Giuliji 46 €. Antwerpenu ili Hamburgu 74 €. U našoj regiji 66% ukupnog prihoda još uvijek generiramo u proizvodnim i uslužnim sektorima niskog i srednjeg intenziteta znanja i tehnologije. Razlog je struktura gospodarstva, u naprednim regijama rade na znanjem i vještinama složenijim poslovima u tehnološki sofisticiranijim sektorima. Mi se moramo izboriti kroz podizanje kvalitete obrazovnog sustava i onoga što radimo u našim tvrtkama da radimo „pametnije“, tehnološki naprednije i složenije poslove, što neće biti jednostavno s obzirom na globalnu konkurenciju.

Po Global Talent Report Indexu naš obrazovni sustav je tek na 120. mjestu na svijetu po kriteriju relevantnosti obrazovnog sustava potrebama gospodarstva. Sustav treba hitno i ambiciozno unaprijediti znajući da stvari ne idu preko noći i Europski novci tu mogu pomoći. U od 2019. – 2023. u našu je županiju uloženo 1,2 milijarde eura direktnih stranih investicija dok su tvrtke s ovog područja samo u 2023. uložile oko 979 milijuna eura u novu dugotrajnu imovinu. To je ogroman novac od kojeg je većina investicija otišla u nekretnine, u područje turizma no moramo uložiti više truda u privlačenje investicija u one sektore koji daju veću dodanu vrijednost, prvenstveno industriju. Zato trebamo probuditi veću suradnju između sveučilišta i tvrtki jer ona do sada nije bila na zadovoljavajućoj razini. Tradicionalne sektore treba transformirati i potrebna je puno veća hrabrost javnog sektora na početak korištenja inovativnih, digitalnih rješenja koja se temelje i na umjetnoj inteligenciji. To će također otvoriti nova radna mjesta.”

Piše: Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije

Pročitaj više

Ravnatelj Kružić sudjelovao na znanstveno-stručnom dijalogu “Regionalni razvoj u Hrvatskoj: Industrijska tranzicija regija” na Ekonomskom fakultetu u Rijeci

Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci je 4. ožujka 2025. godine održan znanstveno-stručni dijalog “Regionalni razvoj u Hrvatskoj: Industrijska tranzicija regija”.

U uvodnom izlaganju ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić je predstavio ekonomske podatke i trendove vezane uz razvoj Jadranske Hrvatske, kao i mogućnosti koje za razvoj regija donosi industrijska tranzicija. Događanje, koje je organiziralo Ministarstvo u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, okupilo je predstavnike znanstvene i poslovne zajednice, kao i riječke studente ekonomije.

U ime domaćina, Ekonomskog fakulteta u Rijeci, okupljene je pozdravio dekan Saša Drezgić, koji je istaknuo kako je fakultet već gotovo cijelo desetljeće uključen u komponente regionalnog razvoja, kroz izradu planskih dokumenata, ali i izradu indeksa razvijenosti, koji se koristi kao instrument alokacije sredstava za razvojna ulaganja.

U ime Primorsko-goranske županije okupljene je pozdravio zamjenik župana Petar Mamula, koji je istaknu važnost suradnje lokalne i regionalne razine s nadležnim ministarstvom, kao i važnost usklađenja sustava obrazovanja s tržištem rada budućnosti, na čemu se na Sveučilištu u Rijeci, zahvaljujući i ulaganjima iz EU fondova, već radi.

U nastavku događanja održan je panel na kojem su sudjelovali Goran Petranović (RST Pellet d.o.o.), Nenad Seifert (HUP Regionalni ured u Rijeci), Sandra Uzelac (Brodogradilište Viktor Lenac d.d.), Tomislav Rosandić (Rijeka Gateway d.o.o.), Maša Safundžić Kučuk (JGL d.d.), Vedran Kružić (Prigoda), uz moderiranje posebne savjetnice ministra Erlića, profesorice s Ekonomskog fakulteta u Osijeku Nataše Drvenkar.

“Ovo je jedan od potencijalno najvećih izvora financiranja za poduzeća s našeg područja. Ušli smo u pregovore s ostalim županijama iz Jadranske Hrvatske kako bi pet sektora koji su nominirani bili prihvaćeni za buduća financiranja. Tvrtke će moći prijavljivati svoje projekte u područjima plavog rasta, zelene ekonomije, zdravlje, pametna industrija i uslužne djelatnosti više dodane vrijednosti gdje je naša projektantska industrija za brodogradnju izuzetno dobro pozicionirana. Postoje mnoge profesije koje se vezuju uz proizvodnju a smatramo ih uslužnim djelatnostima. Primjer toga su projektantske djelatnosti u brodogradnji. Naša je želja da uz podizanje kvalitete riječkog sveučilišta generiramo znanja, iskustva, reference i kadrove koju su spremni novim industrijama i tehnologijama dati dodanu vrijednost. To naravno nije jednostavno, konkurencija među svim svjetskim regijama je ogromna, svi se trude privući sektore koji nude bolje plaće i kvalitetnije poslove. Mi moramo podići našu razinu produktivnosti jer je u Jadranskoj Hrvatskoj ona na tek 18€ stvorene nove vrijednosti u sat vremena dok je u susjednoj Friuli-Venezia Giuliji 46 €. To je zato što tamo rade na složenijim poslovima u složenijim sektorima. Mi se moramo izboriti kroz podizanje kvalitete obrazovnog sustava i onoga što radimo u našim tvrtkama da radimo pametnije, tehnološki naprednije i složenije poslove. Po Global talent report indexu naš obrazovni sustav je tek na 120 mjestu na svijetu što se tiče prilagođenosti tržištu. To treba unaprijediti ali stvari ne idu preko noći i Europski novci tu mogu pomoći. U 2023. u našu je županiju uloženo 1,2 milijarde eura stranih investicija dok su tvrtke s ovog područja uložile oko 979 milijuna eura. To je ogroman novac od kojeg je većina investicija otišla u nekretnine, u područje turizma a mi moramo uložiti više truda u privlačenje investicija u sektore koji daju veću dodanu vrijednost. Zato trebamo probuditi veću suradnju između sveučilišta i tvrtki jer ona do sada nije bila na zadovoljavajućoj razini. Tradicionalne sektore treba transformirati i potrebna je puno veća hrabrost javnog sektora na početak korištenja inovativnih, digitalnih rješenja koja se temelje i na umjetnoj inteligenciji. To će također otvoriti nova radna mjesta.” istaknuo je ravnatelj Kružić.