Europska komisija predstavila novi europski proračun od 2028. do 2034. – za snažniju Europu
Europska komisija je predstavila svoj prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) koji iznosi gotovo 2 bilijuna EUR (odnosno prosječno 1,26 % bruto nacionalnog dohotka EU-a od 2028. do 2034.).
Europa se suočava sa sve više izazova u brojnim područjima kao što su sigurnost, obrana, konkurentnost, migracije, energetika i otpornost na klimatske promjene. One nisu privremene, već odražavaju sustavne geopolitičke i gospodarske promjene koje zahtijevaju snažan odgovor usmjeren na budućnost. Komisija zato predlaže temeljito preoblikovanje proračuna EU-a kako bi on bio jednostavniji, fleksibilniji i učinkovitiji. Time će se znatno povećati kapacitet EU-a za provedbu ključnih politika, uz istodobnu sposobnost praćenja novih prioriteta i prioriteta u nastajanju. Proračun i dalje nastavlja podupirati ljude, poduzeća, države članice, regije, partnere i – prije svega – zajedničku budućnost Unije.
Za moderni proračun EU-a potrebni su modernizirani i stabilni izvori prihoda. Zbog toga Komisija predlaže i nova vlastita sredstva te prilagodbu postojećih, čime će se smanjiti pritisak na nacionalne proračune i generirati 58,5 milijardi EUR godišnje.
Ključne značajke novog VFO-a
- Veća fleksibilnost za cijeli proračun, kako bi Europa mogla djelovati i brzo reagirati kada se okolnosti neočekivano promijene ili kada je potrebno odgovoriti na nove prioritete.
- Jednostavniji i usklađeniji financijski programi EU-a kako bi građani i poduzeća mogli lako pronaći mogućnosti financiranja i pristupiti im.
- Proračun prilagođen lokalnim potrebama, s nacionalnim i regionalnim planovima partnerstva koji se temelje na ulaganjima i reformama, s ciljanim učinkom tamo gdje je najvažnije te bržom i fleksibilnijom potporom za veću gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju u cijeloj Uniji.
- Snažni poticaj konkurentnosti kako bi Europa osigurala lance opskrbe, proširila inovacije i predvodila globalnu utrku za čistu i pametnu tehnologiju.
- Uravnoteženi paket novih vlastitih sredstava kojim se osiguravaju odgovarajući prihodi za naše prioritete i istodobno smanjuje pritisak na nacionalne javne financije.
Prijedlog Komisije osmišljen je kako bi se financiranje EU-a usmjeravalo kroz političke prioritete Unije, čime se ostvaruju rezultati koje nacionalni proračuni ne mogu postići sami.
Novim dugoročnim proračunom objedinit će se fondovi EU-a koje provode države članice i regije u okviru jedne usklađene strategije, u čijem su središtu kohezijska i poljoprivredna politika. Ta će se strategija provoditi putem nacionalnih i regionalnih planova partnerstva, jednostavnijih i prilagođenijih, kako bi se maksimalno povećao učinak svakog eura. Jedinstveni plan za svaku državu članicu kojim se objedinjuju sve relevantne mjere potpore – bilo za radnike, poljoprivrednike ili ribare, gradove ili ruralna područja, regije ili nacionalnu razinu – osigurava snažniji učinak i mnogo učinkovitiju upotrebu europskih sredstava.
Planovi će služiti za poticanje konvergencije i smanjivanje regionalnih razlika. Njima će se utvrditi ulaganja i reforme kako bi se bolje odgovorilo na buduće izazove s kojima se suočavaju države članice i naše regije. Ovi će se planovi osmišljavati i provoditi kroz blisku suradnju Komisije, država članica, regija, lokalnih zajednica, kao i ostalih relevantnih dionika. Svaka država članica imat će pristup istom iznosu sredstava kao i danas.
Potpora dohotku za poljoprivrednike i ribare bit će namjenska, uključujući mjere za zaštitu okoliša, ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, potporu mladim poljoprivrednicima i alate za upravljanje rizicima. Pravila financiranja za poljoprivredu i ruralne zajednice bit će jednostavnija, među ostalim i u pogledu plaćanja, kontrola i revizija.
Novim planovima podupirat će se kvalitetno zapošljavanje, vještine i socijalna uključenost u svim državama članicama, regijama i sektorima. Doprinijet će promicanju jednakih mogućnosti za sve, podupiranju snažnih mreža socijalne sigurnosti, poticanju socijalne uključenosti, međugeneracijske pravednosti i borbi protiv siromaštva. Kroz 14 % nacionalnih dodijeljenih sredstava morat će se financirati reforme i ulaganja kojima se poboljšavaju vještine, suzbija siromaštvo, promiče socijalna uključenost i potiču ruralna područja.
Poštovanje vladavine prava i dalje će biti bezuvjetno. Uredbom o uvjetovanosti i dalje će se štititi cijeli proračun EU-a od povreda vladavine prava. Nacionalni i regionalni planovi partnerstava sadržavat će dodatne zaštitne mjere kako bi se osiguralo da države članice poštuju načela vladavine prava i Povelju o temeljnim pravima.
Povećanje ulaganja u vještine ključno je kako bi se učenicima, studentima i radnicima u EU-u pomoglo da za sebe pronađu nove mogućnosti. Ulaganje u ljude znači i podršku aktivnom građanskom djelovanju te zaštitu umjetničke i kulturne slobode. Dugoročnim proračunom nastavit će se ulagati u područja vještina, kulture, medija i vrijednosti. Ojačani program Erasmus+ bit će okosnica Unije vještina. Obrazovna mobilnost, solidarnost te uključivost i dalje će biti u središtu programa. Snažnim programom AgoraEU promicat će se zajedničke vrijednosti, uključujući demokraciju, jednakost i vladavinu prava te podupirati europska kulturna raznolikost, njezin audiovizualni i kreativni sektor, slobodu medija i sudjelovanje civilnog društva.
Novi Europski fond za konkurentnost vrijedan 409 milijardi EUR ulagat će u strateške tehnologije u korist cijelog jedinstvenog tržišta, kako glase i preporuke Lettinog i Draghijevog izvješća. Fond koji djeluje u skladu s jednim pravilnikom i nudi jedinstveni pristupnik za financiranje podnositelja zahtjeva, pojednostavnit će i ubrzati financiranje sredstvima EU-a te potaknuti privatna i javna ulaganja.
Blisko povezan s Europskim fondom za konkurentnost, poznati istraživački okvir EU-a i njegov vodeći program Obzor Europa u vrijednosti od 175 milijardi EUR i dalje će financirati vrhunske inovacije.
Kako bi osigurala sredstva za vlastito djelovanje, Europa se mora opremiti modernim i raznolikim izvorima prihoda. Time će se kreirati sredstva za financiranje prioriteta uz otplatu zajmova EU-a u okviru instrumenta NextGenerationEU te ograničavanje nacionalnih doprinosa proračunu EU-a. U tu svrhu Komisija predstavlja pet novih vlastitih sredstava:
- Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS): ciljana prilagodba prihoda ostvarenih od ETS1 ide u proračun EU-a. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 9,6 milijardi EUR godišnje.
- Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM): ciljana prilagodba prihoda ostvarenih CBAM-om uplaćuje se u proračun EU-a. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 1,4 milijarde EUR godišnje.
- Vlastita sredstva koja se temelje na nenaplaćenom e-otpadu primjenom jedinstvene stope na masu neprikupljenog e-otpada. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 15 milijardi EUR godišnje.
- Vlastita sredstva od trošarina na duhan temeljena na najnižoj stopi trošarine koja se naplaćuje na duhanske proizvode za svaku državu članicu. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 11,2 milijarde EUR godišnje.
- Korporativna sredstva za Europu (CORE) koja čine godišnji paušalni doprinos poduzeća, osim malih i srednjih poduzeća, koja posluju i prodaju u EU-u s neto godišnjim prometom od najmanje 100 milijuna EUR. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 6,8 milijardi EUR godišnje.
Procjenjuje se da će se kroz ovih pet novih vlastitih sredstava i ostale elemente danas predloženog paketa vlastitih sredstava ostvariti prihodi u iznosu od približno 58,5 milijardi EUR godišnje (u cijenama iz 2025.).
Države članice raspravljat će u Vijeću o odluci o budućem dugoročnom proračunu i sustavu prihoda EU-a. Za donošenje Uredbe o VFO-u potrebna je jednoglasna odluka nakon suglasnosti Europskog parlamenta. Za neke elemente prihodovne strane (posebno nova vlastita sredstva) potrebna je jednoglasna odluka Vijeća i odobrenje država članica u skladu sa svojim ustavnim odredbama.
Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
Pročitaj više
U sklopu konferencije, održan je i Citiverse Challenge, gdje su inovativne tvrtke predstavile svoja rješenja izravno gradskim čelnicima i zainteresiranoj publici, obrađujući kritične urbane izazove svježim i hrabrim idejama. Među gradovima sudionicima izazova bili su Tampere, kao domaćin, te Austin, Genova, Istanbul, Las Rozas, London’s Thames Freeport, Phoenix, Rotterdam i Valencia. Ova iskustva postavila su temelj za niz produktivnih sastanaka s finskim kolegama, fokusiranih na održivi turizam, finski obrazovni sustav i inovativni urbani razvoj, potvrđujući usmjerenje ka održivome razvoju i inovativnim rješenjima. Održan je i zasebni sastanak s gradonačelnikom glavnog grada države Texas, grada Austina, Kirkom Watsonom, inače liderom tehnološkog razvoja u SAD-u, PRIGODOM kojeg je održana razmjena ideja s mogućnošću uspostave dugoročne suradnje. Jednako tako s direktorom za inovacije Phoneixa u Arizoni, Michaelom Hammettom, razmjenjena su iskustva te su obje strane prepoznale mogućnosti buduće suradnje na gradskim i regionalnim projektima.
