Category: Turizam

Ravnatelj Kružić sudjelovao na 3. Europskom forumu na temu gradova budućnosti na Sveučilištu u Rijeci

Na Kampusu Sveučilišta u Rijeci u ponedjeljak, 24. ožujka 2025. održana je cjelodnevna međunarodna konferencija – 3. Europski forum s temom ”Gradovi budućnosti”. Uvodnim riječima i pozdravnim govorima obratili su se: rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, Peter Lürssen, izvršni direktor Grupacije Lürssen, riječki gradonačelnik Marko Filipović te ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ-a, Vedran Kružić. Video-porukom pristunima se obratila i Nikolina Brnjac, zastupnica u Europskom parlamentu.

Ravnatelj Kružić pozdravio je sve prisutne u ime Primorsko-goranske županije te je istaknuo najvažnije inicijative Primorsko-goranske županije i Regionalne razvojne agencije PGŽ-a u cilju poticanja implementacije pametnih projekata i budućeg razvoja gradova. Kružić je, među ostalim, predstavio i najzanimljivije rezultate “Istraživanja kvalitete života u Primorsko-goranskoj županiji” koje je provela PRIGODA, kao prvo takvo istraživanje u Hrvatskoj na razini županija, u pravo u cilju detektiranja ključnih područja za unaprjeđenje javnih politika, ali i provedbe onih projekata koji će značajno utjecati na rad, poslovanje i standard života građana.

U vremenu kada gradovi postaju ključni globalni akteri – dom više od polovice svjetskog stanovništva i pokretači ekonomskog razvoja – sve se više suočavaju s rastućim društvenim nejednakostima. Gentrifikacija, rast troškova stanovanja i isključivanje ranjivih skupina postaju gorući izazovi urbane budućnosti. Rasprava ovogodišnjeg Europskog foruma usmjerena je na formiranje prijedloga i preporuka, odnosno otkrivanje odgovora na sljedeće pitanje: Kako grad može osigurati osjećaj pripadnosti svim svojim stanovnicima unatoč ekonomskim razlikama?

Tijekom ovogodišnjeg foruma održana su čak dva plenarna izlaganja. O gradovima jednakih govorio je Jonathan Wolff, britanski filozof, profesor na Sveučilištu Oxford te jedan od autora knjige ”Grad jednakih”, koja je i poslužila kao motivacija i misao vodilja za rasprave. Drugo plenarno izlaganje održao je Carsten Beck, poznati danski predavač, futurolog i govornik koji je u 30 godina rada u Institutu za studije budućnosti u Kopenhagenu. U fokusu njegovih interesa nalaze se analiza trendova i mogući scenariji za budućnost, a sve teme koje obrađuje odnose se na to kako globalni i lokalni trendovi oblikuju budućnost za organizacije, tvrtke i društva.

Nakon što je prošle godine i službeno pokrenuta Zaklada Lürssen, tijekom foruma svečano su dodijeljene stipendije ovogodišnjim stipendistima.

Forum je završio raspravom o izazovima urbanog života i socijalnoj pravdi, a o modernim izazovima i zadovoljstvu svojih sugrađana govorili su  splitski gradonačelnik Ivica Puljak i  gradonačelnik Rijeke Marko Filipović.

Izvor fotografija: Sveučilište u Rijeci

Pročitaj više
Finska osmu godinu za redom najsretnija zemlja na svijetu. Hrvatska na 72. mjestu.

Piše: Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije

Objavljen je popis najsretnijih zemalja svijeta. Sedam od deset država sa subjektivnom ocjenom najviše  kvalitete života nalaze se u Europi.

Izvještaj, izrađen uz podršku UN, rangira države sukladno subjektivnoj ocjeni građana o ocjeni zadovoljstva vlastitim životom, skalom od 0 – 10. Rezultati se uprosjećuju za posljednje tri godine kako bise dobio godišnji ranking.

Osmu godinu u nizu Finska je proglašena najsretnijom zemljom na svijetu, prema World Happiness Reportu (Svjetskom izvještaju o sreći). Uz Finsku, na popisu deset najsretnijih zemalja dominiraju ostale nordijske države, Danska, Island, Norveška i Švedska.

Hrvatska je na 72.mjestu u svijetu. Prošle 2024. godine Hrvatska je bila na 63.mjestu u svijetu. 2023. godine. Zanimljivo je da je SAD pao na 24.mjesto što je najniža pozicija od kada je uveden ovaj indeks.

Što čini Finsku najsretnijom zemljom?

Nordijske zemlje redovito zauzimaju vrh ljestvice jer pružaju stabilnost i sigurnost svojim građanima. Finska je iznimka koja privlači pažnju svijeta. Ljudi tamo imaju visoku razinu povjerenja u institucije, optimizam za budućnost i snažnu društvenu podršku od obitelji i prijatelja.

Jedan od ključnih razloga finske sreće je i niska stopa nejednakosti  među stanovništvom, u usporedbi s državama poput SAD-a, u čemu treba zahvaliti izrazito naprednom obrazovnom sustavu koji stvara kvalitetne, odgovorne i obrazovane građane.

Regionalna razvojna agencija PGŽ  2024. godine izradila je vlastito usporedivo istraživanje na reprezentativnom uzorku od 1.200 stanovnika Primorsko-goranske županije te na razini četiri mikroregije: Priobalje, Otoci i Gorski kotar te Grad Rijeka, što predstavlja prvo takvo istraživanje provedeno u Hrvatskoj, na razini županija.

Rezultati istraživanja potvrđuju da se u našoj Županiji živi kvalitetnije od hrvatskog prosjeka. Poglavito su optimistični mladi i samozaposleni ljudi. Optimizam naših građana viši je od hrvatskog ali i EU prosjeka što je pozitivna vijest za gospodarstvo, tržište rada i privlačenje investitora.  Isto tako, vidljivo je u kojim mikroregijama postoji potreba za dodatnim intervencijama i poboljšanjima pojedinih javnih ili komunalnih usluga. Posebno se ističe potreba značajnih intervencija u podizanje kvalitete i standarda života u Gorskom kotaru gdje se  konkretne,  snažnije mjere i značajniji iznos financijske podrške očekuju od Vlade RH.

Pročitaj više
Nacionalni informativni webinar posvećen klasteru 2: Kultura, kreativnost i uključivo društvo i Novom Europskom Bauhausu

Agencija za mobilnost i programe Unije organizira nacionalni informativni webinar posvećen klasteru 2: Kultura, kreativnost i uključivo društvo i području Novog europskog Bauhausa (komponenta za istraživanje i inovacije), koji će se održati u utorak, 25. ožujka 2025. godine, kao dio ciklusa nacionalnih informativnih webinara o programu Obzor Europa.

Webinar je namijenjen svim zainteresiranim dionicima iz različitih sektora (javnog, privatnog, akademskog i civilnog sektora) koji žele steći uvid u ključna područja klastera 2 i Novog europskog Bauhausa R&I programa Obzor Europa. Cilj webinara je informirati zainteresirane dionike o mogućnostima sudjelovanja u predstojećim natječajima u ovim područjima te pružiti konkretne savjete i preporuke kroz iskustvo uspješnog projekta iz područja klastera 2 kojeg koordinira prijavitelj iz Hrvatske.

Ciklus nacionalnih informativnih webinara započeo je 7. ožujka 2025. uvodnim webinarom o programu Obzor Europa. Ciklus nacionalnih informativnih webinara namijenjen je potencijalnim prijaviteljima koji nisu upoznati s programom Obzor Europa i mogućnostima koje pruža. Međutim, predviđeni sadržaji dobar su podsjetnik i upućenijim korisnicima u pogledu brojnih mogućnosti u okviru Programa. Ciklus organiziraju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih i Agencija za mobilnost i programe Europske unije, u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom (SRCE).

Više informacija o ciklusu i pregled ostalih planiranih webinara dostupni su na poveznici.

  • Datum: 25. ožujka 2025.
  • Vrijeme: 10:00 – 12:00 sati
  • Lokacija: virtualno, Zoom platforma
  • Sudjelovanje: besplatno uz obveznu registraciju (pod poljem „Događanja“ potrebno je odabrati „Nacionalni informativni webinar – Klaster 2: Kultura, kreativnost i uključivo društvo / Novi europski Bauhaus (komponenta za istraživanje i inovacije), 25. 3. 2025.“)).
  • Registrirajte se zaključno s datumom 21. ožujka 2025.
  • Program webinara

Poveznica na Zoom platformu sudionicima će biti dostavljena naknadno, nakon zatvaranja registracija.

Objavu poziva za sudjelovanje na nacionalnom informativnom webinaru možete pogledati na nacionalnom portalu Obzor Europa.

Pročitaj više
Plan industrijske tranzicije važan je za daljnji rast konkurentnosti regionalnog gospodarstva

Na Ekonomskom fakultetu sveučilišta u Rijeci u utorak 4. ožujka se održao znanstveno stručni dijalog pod nazivom Regionalni razvoj u Hrvatskoj: industrijska tranzicija regija.

Konferencija je okupila brojne dionike iz realnog sektora, akademske zajednice i donosioce odluka s ciljem poticanja rasprave oko izazova i perspektiva industrijske tranzicije Rijeke, Primorsko-goranske županije i cijele Hrvatske kao jedne od ključnih komponenti jačanja regionalnog gospodarstva.

Diskusiju o kohezijskoj politici EU i teritorijalnim ulaganjima koja se održala u Rijeci potaknulo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na čelu kojeg je ministar Šime Erlić koji je također nazočio konferenciji:

“ Ovo je kraj s dugom industrijskom tradicijom a konkurentnost gospodarstva je ključ regionalnog razvoja i održive budućnosti. Zato kroz ulaganja iz Europskih fondova stvaramo bolju infrastrukturu, bolju prometnu povezanost, nove gospodarske zone i inkubatore. Nije poanta da samo trošimo europska sredstva i hvalimo se koliko smo ih povukli već da se troše na pametan način. Da potaknemo konkurentnost gospodarstva, digitalizaciju, inovativnost i razvoj. Industrijska tranzicija regija je novi program kojeg smo osmislili u Ministarstvu regionalnoga razvoja i EU fondova kroz koji ćemo izdvojiti čak 500 milijuna eura.”

U tematskoj raspravi o izazovima i perspektivama industrijske tranzicije regija sudjelovali su Goran Petranović (RST Pellet d.o.o.), Nenad Seifert (HUP Regionalni ured Rijeka), Sandra Uzelac (Brodogradilište Viktor Lenac d.d.), Tomislav Rosandić (Rijeka Gateway d.o.o.), Maša Safundžić Kučuk (JGL d.d.) i Vedran Kružić (Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije), pod moderiranjem prof. dr. sc. Nataše Drvenkar (Ekonomski fakultet u Osijeku, MRRFEU).

Na poticanju gospodarstvenika ali i javnog sektora da se uključuje u ove inicijative intenzivno radi Regionalna razvojna agencija PGŽ Prigoda. Ona je i koordinator za Plan industrijske tradicije za područje naše županije.

Ravnatelj Prigode Vedran Kružić

“Plan industrijske tranzicije s iznosom od 140 mlijuna € namijenjenih Jadranskoj Hrvatskoj potencijalno je najveći izvora financiranja razvojnih projekata za poduzeća s našeg područja. Tvrtke će u razvojnim konzorcijima moći prijavljivati svoje projekte u područjima plavog rasta, zelene ekonomije, industrije zdravlja, pametne industrije i pametnih gradova te uslužnih profesija više dodane vrijednosti, gdje su na primjer naša projektantska industrija za brodogradnju, dionici iz područja zdravstvenog turizma ili farmaceutska industrija izuzetno dobro pozicionirani.

Postoje mnoge profesije koje se vezuju uz proizvodnju a smatramo ih uslužnim djelatnostima. Primjer toga su projektantske djelatnosti u brodogradnji ili digitalizacija tradicionalnih prerađivačkih industrija. Naša je želja da uz podizanje kvalitete riječkog sveučilišta generiramo znanja, iskustva, reference i kadrove koju su spremni za iskorak u brzo rastućim industrijama korištenjem naprednih tehnologija stvaranjem nove dodane vrijednosti. To naravno nije jednostavno, konkurencija među svim svjetskim regijama je ogromna, svi se trude jačati sektore i privući investicije koji nude bolje plaće i kvalitetnije poslove.

Mi moramo podići našu razinu produktivnosti jer je u Jadranskoj Hrvatskoj ona na tek 18€ stvorene nove vrijednosti na sat rada dok je u susjednoj Friuli-Venezia Giuliji 46 €. Antwerpenu ili Hamburgu 74 €. U našoj regiji 66% ukupnog prihoda još uvijek generiramo u proizvodnim i uslužnim sektorima niskog i srednjeg intenziteta znanja i tehnologije. Razlog je struktura gospodarstva, u naprednim regijama rade na znanjem i vještinama složenijim poslovima u tehnološki sofisticiranijim sektorima. Mi se moramo izboriti kroz podizanje kvalitete obrazovnog sustava i onoga što radimo u našim tvrtkama da radimo „pametnije“, tehnološki naprednije i složenije poslove, što neće biti jednostavno s obzirom na globalnu konkurenciju.

Po Global Talent Report Indexu naš obrazovni sustav je tek na 120. mjestu na svijetu po kriteriju relevantnosti obrazovnog sustava potrebama gospodarstva. Sustav treba hitno i ambiciozno unaprijediti znajući da stvari ne idu preko noći i Europski novci tu mogu pomoći. U od 2019. – 2023. u našu je županiju uloženo 1,2 milijarde eura direktnih stranih investicija dok su tvrtke s ovog područja samo u 2023. uložile oko 979 milijuna eura u novu dugotrajnu imovinu. To je ogroman novac od kojeg je većina investicija otišla u nekretnine, u područje turizma no moramo uložiti više truda u privlačenje investicija u one sektore koji daju veću dodanu vrijednost, prvenstveno industriju. Zato trebamo probuditi veću suradnju između sveučilišta i tvrtki jer ona do sada nije bila na zadovoljavajućoj razini. Tradicionalne sektore treba transformirati i potrebna je puno veća hrabrost javnog sektora na početak korištenja inovativnih, digitalnih rješenja koja se temelje i na umjetnoj inteligenciji. To će također otvoriti nova radna mjesta.”

 

Piše: Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije

 

Pročitaj više
Ravnatelj Kružić sudjelovao na znanstveno-stručnom dijalogu “Regionalni razvoj u Hrvatskoj: Industrijska tranzicija regija” na Ekonomskom fakultetu u Rijeci

Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci je 4. ožujka 2025. godine održan znanstveno-stručni dijalog “Regionalni razvoj u Hrvatskoj: Industrijska tranzicija regija”.

U uvodnom izlaganju ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić je predstavio ekonomske podatke i trendove vezane uz razvoj Jadranske Hrvatske, kao i mogućnosti koje za razvoj regija donosi industrijska tranzicija. Događanje, koje je organiziralo Ministarstvo u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, okupilo je predstavnike znanstvene i poslovne zajednice, kao i riječke studente ekonomije.

U ime domaćina, Ekonomskog fakulteta u Rijeci, okupljene je pozdravio dekan Saša Drezgić, koji je istaknuo kako je fakultet već gotovo cijelo desetljeće uključen u komponente regionalnog razvoja, kroz izradu planskih dokumenata, ali i izradu indeksa razvijenosti, koji se koristi kao instrument alokacije sredstava za razvojna ulaganja.

U ime Primorsko-goranske županije okupljene je pozdravio zamjenik župana Petar Mamula, koji je istaknu važnost suradnje lokalne i regionalne razine s nadležnim ministarstvom, kao i važnost usklađenja sustava obrazovanja s tržištem rada budućnosti, na čemu se na Sveučilištu u Rijeci, zahvaljujući i ulaganjima iz EU fondova, već radi.

U nastavku događanja održan je panel na kojem su sudjelovali Goran Petranović (RST Pellet d.o.o.), Nenad Seifert (HUP Regionalni ured u Rijeci), Sandra Uzelac (Brodogradilište Viktor Lenac d.d.), Tomislav Rosandić (Rijeka Gateway d.o.o.), Maša Safundžić Kučuk (JGL d.d.), Vedran Kružić (Prigoda), uz moderiranje posebne savjetnice ministra Erlića, profesorice s Ekonomskog fakulteta u Osijeku Nataše Drvenkar.

“Ovo je jedan od potencijalno najvećih izvora financiranja za poduzeća s našeg područja. Ušli smo u pregovore s ostalim županijama iz Jadranske Hrvatske kako bi pet sektora koji su nominirani bili prihvaćeni za buduća financiranja. Tvrtke će moći prijavljivati svoje projekte u područjima plavog rasta, zelene ekonomije, zdravlje, pametna industrija i uslužne djelatnosti više dodane vrijednosti gdje je naša projektantska industrija za brodogradnju izuzetno dobro pozicionirana. Postoje mnoge profesije koje se vezuju uz proizvodnju a smatramo ih uslužnim djelatnostima. Primjer toga su projektantske djelatnosti u brodogradnji. Naša je želja da uz podizanje kvalitete riječkog sveučilišta generiramo znanja, iskustva, reference i kadrove koju su spremni novim industrijama i tehnologijama dati dodanu vrijednost. To naravno nije jednostavno, konkurencija među svim svjetskim regijama je ogromna, svi se trude privući sektore koji nude bolje plaće i kvalitetnije poslove. Mi moramo podići našu razinu produktivnosti jer je u Jadranskoj Hrvatskoj ona na tek 18€ stvorene nove vrijednosti u sat vremena dok je u susjednoj Friuli-Venezia Giuliji 46 €. To je zato što tamo rade na složenijim poslovima u složenijim sektorima. Mi se moramo izboriti kroz podizanje kvalitete obrazovnog sustava i onoga što radimo u našim tvrtkama da radimo pametnije, tehnološki naprednije i složenije poslove. Po Global talent report indexu naš obrazovni sustav je tek na 120 mjestu na svijetu što se tiče prilagođenosti tržištu. To treba unaprijediti ali stvari ne idu preko noći i Europski novci tu mogu pomoći. U 2023. u našu je županiju uloženo 1,2 milijarde eura stranih investicija dok su tvrtke s ovog područja uložile oko 979 milijuna eura. To je ogroman novac od kojeg je većina investicija otišla u nekretnine, u područje turizma a mi moramo uložiti više truda u privlačenje investicija u sektore koji daju veću dodanu vrijednost. Zato trebamo probuditi veću suradnju između sveučilišta i tvrtki jer ona do sada nije bila na zadovoljavajućoj razini. Tradicionalne sektore treba transformirati i potrebna je puno veća hrabrost javnog sektora na početak korištenja inovativnih, digitalnih rješenja koja se temelje i na umjetnoj inteligenciji. To će također otvoriti nova radna mjesta.” istaknuo je ravnatelj Kružić.

 

Konferencija je okupila brojne dionike iz realnog sektora, akademske zajednice i donosioce odluka s ciljem poticanja rasprave oko izazova i perspektiva industrijske tranzicije Rijeke, Primorsko-goranske županije i cijele Hrvatske kao jedne od ključnih komponenti jačanja regionalnog gospodarstva.

 

Iz medija:

https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/caffe-europa-industrijska-tranzicija-jadranske-hrvatske-12044593 

https://razvoj.gov.hr/vijesti/u-rijeci-odrzan-znanstveno-strucni-dijalog-regionalni-razvoj-u-hrvatskoj-industrijska-tranzicija-regija/5821

Razvoj Jadranske Hrvatske: PGŽ povukla najviše EU sredstava

Šime Erlić na Ekonomskom fakultetu u Rijeci najavio 500 milijuna eura ulaganja u tri regije

Pročitaj više
Poziv na Nacionalni tematski seminar u sklopu projekta ECCENTRIC, 4. ožujka 2025.

Nacionalni tematski seminar u sklopu projekta ECCENTRIC – Enhancing Circularity in the Adriatic Area Supporting Innovation and Growth of the Blue-Economy Emerging Sectors iz Programa Interreg IT-HR će se održati 4. ožujka 2025. u Opatiji (Hotel Admiral).

Projekt se bavi specifičnim zajedničkim izazovima: jačanje suradnje između novih sektora i istraživačkih institucija, primjena inovativnih proizvoda i procesa te poticanje održivosti u plavom gospodarstvu. Poseban naglasak stavljen je na transformaciju malih i srednjih poduzeća u skladu sa zelenom i digitalnom tranzicijom.

Seminar će okupiti predstavnike akademske zajednice, poslovnog sektora i dionike iz plavoga gospodarstva s ciljem razmjene znanja i jačanja suradnje u sektorima morske energije, pomorskog nadzora i sigurnosti i infrastrukture.

Sudionici će imati priliku čuti istraživačke uvide i rezultate vezane uz ove sektore, pratiti panel diskusiju s predstavnicima industrije i umrežiti se s ključnim dionicima.

Sudjelovanje je besplatno, a svoj dolazak možete potvrditi putem obrasca za registraciju.

 

View Fullscreen
Skip to PDF content
Pročitaj više
PRIGODA NA EU INFO DANU U PGŽ-U PREDSTAVILA NAJAVLJENE POZIVE IZ EU FONDOVA ZA 2025. GODINU

Što nam donosi 2025. godina u svijetu EU projekata bila je jedna od glavnih tema konferencije „EU info dan u Primorsko-goranskoj županiji- 2025. godina svijetu EU fondova“ u organizaciji Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije (PRIGODA)  koja se održala u petak, 7. veljače 2025. u Akvariju na Kampusu Sveučilišta u Rijeci. Događaj je okupio stručnjake i dionike iz raznih sektora, s ciljem informiranja o novostima u svijetu EU fondova i projektima koji će biti objavljeni u 2025. godini.

Konferenciju je otvorio ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedran Kružić, naglasivši da je trenutna financijska perspektiva orijentirana više na stvaranje znanja, razvoj inovativnih digitalnih i zelenih rješenja, nego na infrastrukturu kako je to bio slučaj u prethodnom razdoblju. „Do sada je sklopljeno više od 60 sporazuma s različitim javnopravnim tijelima i tako u našu regiju dovedeno preko 110 milijuna eura vrijednosti projekata.“, istaknuo je Kružić, dodavši kako se intenzivno pripremaju natječaji za digitalizaciju, prvenstveno jedinica lokalnih samouprava, a s nekim novim rješenjima sigurno će se podići i kvaliteta javnih servisa. Predstoje nam nova ulaganja u energetsku obnovu javnih zgrada, mi u agenciji već sada imamo u pripremi više od deset projekata, naveo je Kružić.

Pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima, prof. dr. sc. Ljudevit Krpan prigodno je pozdravio prisutne u ime Primorsko-goranske županije te istaknuo zadovoljstvo dosadašnjim korištenjem EU sredstava u Primorsko-goranskoj županiji te najavio nastavak aktivne pripreme novih razvojnih projekata. „Smisao europskih fondova jest da se na području Primorsko-goranske županije, ali i cijele Hrvatske dogodi promjena, ne samo u infrastrukturi, već i u kvaliteti života građana. To je ono čemu teži i naša županija“, poručio je pročelnik Krpan istaknuvši nadu da će se zajedničkim naporima i nacionalne i regionalne razine pronaći načini kako da se što bolje iskoriste europska sredstva i riješe izazovi koji onemogućuju realizaciju projekata.

U ime Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, obratio se Ivan Bota, ravnatelj Uprave za regionalni razvoj, koji je istaknuo da na raspolaganju imamo pozamašnih 25 milijardi eura europskih sredstava, a upravo je to prigoda da se ta sredstva maksimalno iskoriste i u Primorsko-goranskoj županiji. „Do sada je Primorsko-goranska županija iskoristila otprilike 750 milijuna eura, a gotovo polovica tog iznosa prošla je kroz ruke Regionalne razvojne agencije PGŽ, što predstavlja veliki uspjeh i garanciju uspjeha u budućnosti. U ovom proračunskom razdoblju, za Primorsko-goransku županiju rezervirano je  55 milijuna eura za ITU mehanizam odnosno Urbanu aglomeraciju Rijeka te dodatnih 32 milijuna eura za primorske otoke.“, naveo je Bota, uz mogućnosti korištenja sredstava kroz ostale otvorene pozive te posebna nacionalna sredstva kroz Program za Gorski kotar.

Upravo navedene otvorene pozive te najavu novih EU  poziva iz Programa Konkurentnost i kohezija i Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. predstavila je Sanja Ivetić iz Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije. Ivetić je najavila da se, prema posljednjim podacima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, najviše natječaja očekuje u području jačanja gospodarstva kroz istraživanje, inovacije i digitalizaciju te u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Ukupna bespovratna sredstva za najavljene pozive u kojima su prihvatljivi prijavitelji javni i privatni sektor s područja PGŽ-a iznosi više od milijarde eura.

Ravnatelj Vedran Kružić potom je predstavio novi plan objave poziva u okviru programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.“.  Za ulaganja u aktivnosti i programske sadržaje u okviru Europskog socijalnog fonda plus godine očekuje se dvadesetak poziva vrijednosti preko 330 milijuna eura samo za 2025. godinu, od kojih je najviše namijenjeno socijalnom uključivanju. Financirat će se i ulaganja u inkluzivne usluge ustanova u kulturi, pokretne knjižnice ili pak socijalne usluge za djecu i povećanje kvalitete života umirovljenika. Isto tako, u ovoj godini očekuju se i brojna ulaganja u osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje i liječničke specijalizacije te specijalizacije magistara farmacije.

U sklopu događanja održala se i panel rasprava o stanju regionalnoga razvoja u kojoj su sudjelovali Ivan Bota, ravnatelj Uprave za regionalni razvoj Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, prof. dr. sc. Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Primorsko-goranske županije, Katarina Mihelčić, gradonačelnica Delnica te Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije. Glavne teme panel rasprave bile su izazovi na lokalnoj i regionalnoj razini za uspješnu pripremu i provedbu EU projekata, koji ne ovise samo o jedinicama lokalne ili regionalne samouprave, već i o čitavom nizu dionika i struka te intenzivnom kretanju cijena kao i svih ostalih čimbenika koji utječu na realizaciju projekata. Sudionici panel rasprave govorili su i o primjerima dobre prakse i načinima kako pospješiti korištenje EU sredstava, u konačnici za dobrobit i bolji život građana. U panel raspravi bilo je riječi i o izradi novog zakona o regionalnome razvoju u ovoj godini te novitetima koje on donosi.

Prezentacija PKK i ITP_ Sanja Ivetić RRA PGŽ

Prezentacija PKK i ITP 07-02-2025_Sanja Ivetić RRA PGŽ2.1 MB

ESF+ Indikativni plan objave Poziva u okviru programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021-2027_ Vedran Kružić

ESF PLUS_ GODIŠNJI PLAN OBJAVE POZIVA NA DOSTAVU PROJEKTNIH PRIJEDLOGA 2025. _ VK 07.02.2025.420.9 KB

 

Iz medija:

EU info dan: Novca više no ikad, ali ima i problema u provedbi projekata

 

Pročitaj više
Najava Poziva za energetsku obnovu zgrada javnog sektora

Ministarstvo prostornoga uređenja graditeljstva i državne imovine planira krajem I. kvartala 2025. godine objaviti Poziv na dostavu projektnih prijedloga ”Energetska obnova zgrada javnog sektora”, koji će biti sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.

Za energetsku obnovu zgrada javnog sektora u okviru prioriteta 3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa, Specifični cilj 2.i Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova, osigurana je alokacija u iznosu od 106.000.000,00 eura od čega je 21.000.000,00 eura osigurano za ulaganja na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima.

Svrha Poziva je provedba integralne energetske obnove, dubinske obnove, sveobuhvatne obnove te kružne obnove zgrada javnog sektora koja će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QHnd) od najmanje 50% i uštedom godišnje primarne energije (Eprim) od najmanje 30%, te smanjenjem emisije CO2 u odnosu na stanje prije obnove. Iznimno, za zgrade sa statusom kulturnog dobra očekivani rezultati obuhvaćaju smanjenje godišnje primarne energije (Eprim) od najmanje 30% u odnosu na stanje prije obnove.

Prihvatljivi prijavitelji u sklopu ovog Poziva mogu biti tijela državne vlasti i državne uprave, jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, javne ustanove ili ustanove koje obavljaju društvene djelatnosti, vjerske zajednice koje obavljaju društvene djelatnosti te udruge koje obavljaju društvene djelatnosti korištenjem javnih ovlasti.

Pozivom će se sufinancirati izrada projektne dokumentacije te energetska i kružna obnova postojećih zgrada javnog sektora, u pretežitom vlasništvu javnog sektora, u kojima se obavljaju društvene djelatnosti.

Prihvatljive aktivnosti za sufinanciranje su izrada projektno – tehničke dokumentacije, energetska obnova, upravljanje projektom i administracija te promidžba i vidljivost. Stope sufinanciranja prihvatljivih troškova u ovisnosti su o kategoriji obnove, a kreću se od 85%-100% za aktivnosti izrade projektne dokumentacije i upravljanje projektom i administraciju, 60-80% za aktivnost energetske obnove, dok je stopa sufinanciranja za aktivnost promidžbe i vidljivosti fiksnih 85%.

Uz mjere energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije, Pozivom se podupire kružna obnova, povećanje potresne otpornosti zgrade, povećanje sigurnosti u slučaju požara, osiguranje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, mjere za osiguranje pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, mjere ugradnje elemenata zelene infrastrukture, održive urbane mobilnosti i elektromobilnosti.

Poziv će biti objavljen u informacijskom sustavu eKohezija preko kojega će se projektni prijedlozi podnositi od strane ovlaštenih osoba Prijavitelja u elektroničkom obliku.

Više informacija o najavljenom Pozivu možete pronaći OVDJE .

Pročitaj više
Hrvatska ima PRIGODU postati europski predvodnik na području podvodne robotike

U Brodarskom institutu u Zagrebu svečano je obilježen početak projekta CoE Marble (Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivo plavo gospodarstvo), prvog europskog centra izvrsnosti u Hrvatskoj.

Taj 30 milijuna eura vrijedni projekt pokrenuo je Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu s inozemnim partnerima Norwegian University of Science and Technology (NTNU) iz Trondheima i Consiglio Nazionale delle Ricerche (CNR) iz Genove, dok su partnerske institucije iz Hrvatske Institut “Ruđer Bošković” (IRB), DIH Agrifood Hrvatska i MARINN – Maritime Innovation Cluster iz Rijeke te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.

U prvom europskom centru izvrsnosti u Hrvatskoj zamišljena su četiri ključna istraživačka područja: pomorska robotika i autonomni sustavi, pomorska zelena izdržljivost, pomorski internet stvari i pomorski digitalni blizanci.

U sklopu projekta planirane su tri pilot-lokacije: u Šibeniku, pametna uzgajališta dagnji u sklopu DIH Agrifood Hrvatska i autonomni sustavi za morske plovne jedinice u akvatoriju ispred IRB-ove morske postaje Martinska te u Rijeci pametna marina u suradnji s Maritime Innovation Clusterom.

Predviđeno trajanje projekta je šest godina, a nakon šeste godine Centar će morati funkcionirati samostalno dijelom nudeći svoje usluge i istraživačke aktivnosti na tržištu, a dijelom prijavljivanjem na kompetitivne projekte.

Pročitaj više
Javni poziv za prijavu projekata razvoja javne turističke infrastrukture za sufinanciranje iz proračuna PGŽ za 2025. godinu

Svrha programa je povećati kvalitetu i sadržaje javne turističke infrastrukture, jačati identitet Županije kao destinacije, ali i svih njezinih subdestinacija; trajna zaštita prostora i razvoj turizma na temeljima održivog razvoja i visokih ekoloških standarda; razvoj selektivnih oblika turizma, povećanje konkurentnosti turističke ponude Županije, osigurati ravnomjerniji turistički razvoj Županije.

Prihvatljive aktivnosti su:

  • Izgradnja atrakcija u prostoru (s minimalnim utjecajem na okoliš);
  • Izgradnja, opremanje i uređenje pješačkih, biciklističkih, trekking i tematskih staza, šetnica, planinarskih putova, vidikovaca, odmorišta, izletišta i sl.
  • uređenje/obnova etno građevina (lokvi, gradina, pješačkih mostova i ostalog usko poveznog s kulturno-povijesnom baštinom lokacije).
  • Uređenje i opremanje kupališne infrastrukture;
  • Izgradnja, uređenje i opremanje ostale javne turističke infrastrukture koja pozitivno utječe na turistički proizvod grada/općine.

Najniži iznos novčanih sredstava sufinanciranja iznosi 10.000,00 eura po projektu, a najviši iznos 50.000,00 eura po projektu.

Odluka o odabiru projekata s pripadajućim iznosom odobrenih novčanih sredstava biti će donijeta u roku 45 dana od dana isteka roka za dostavu prijava na Javni poziv.

Više informacija o programu kao i Upute za prijavitelje dostupno je na poveznici: https://www.pgz.hr/projekt_program/javni-poziv-za-prijavu-projekata-razvoja-javne-turisticke-infrastrukture-za-sufinanciranje-iz-proracuna-pgz-za-2025-godinu/ 

 

Pročitaj više