Category: Turizam

Oporavak od COVID-19, energetska tranzicija, rat u Ukrajini, nejednakosti i budućnost demokracije izazovi su Godišnjeg izvješća o stanju europskih regija i gradova u 2022.

Europski odbor regija predstavio je Godišnje izvješće o stanju europskih regija i gradova u 2022., a čiji su rezultati prezentirani na plenarnom zasjedanju Europskog odbora regija u listopadu 2022. godine.  Na temelju studija koje je naručio Europski odbor regija, kao i akademskih istraživanja, doprinosa drugih europskih institucija i dokumentacije otvorenog koda, u ovom se izvješću iznose činjenice i podaci namijenjeni oblikovateljima politika i relevantnim dionicima. Ovogodišnje izvješće usmjereno je na goruće izazove s kojima se suočavaju gradovi i regije EU-a: gospodarske i socijalne posljedice ruskog rata protiv Ukrajine, trajne posljedice pandemije COVID-a 19 i nužan oporavak, klimatsku krizu i energetsku tranziciju, borbu protiv nejednakosti i budućnost demokracije na temelju zaključaka Konferencije o budućnosti Europe.

Izvješće sadrži i „Regionalni i lokalni barometar” u kojem su iznesena stajališta izabranih predstavnika i predstavnica iz cijele Europe.  Prema Izvješću, njih 89 posto se slaže da bi regije i gradovi trebali imati veći utjecaj na budućnost Europske unije, u EU 27 s tim se u potpunosti slaže 48 posto ispitanika (u Hrvatskoj 51 posto), uglavnom se slaže njih 41 posto (u Hrvatskoj 49 posto).

Više od šest od deset ispitanika (65 %) izjavilo je da regije i gradovi mogu biti najučinkovitije uključeni u raspravu o budućnosti Europe osiguravanjem kontinuirane rasprave o toj temi na regionalnoj i lokalnoj razini.

Na pitanje u vezi s kojim temama bi regije i gradovi trebali dobiti veći utjecaj u oblikovanju europskih politika, prednjači tema klimatske krize i okoliša za koju se odlučilo 56 posto ispitanika (u Hrvatskoj 53 %), jačanje gospodarstva, socijalna pravda i radna mjesta (EU 55 posto, HR 73 posto), te obrazovanje, kultura, mladi i sport (EU 49 %, HR 80%).

Istraživanje je pokazalo kako bi ključni ciljevi financiranja EU-a za budući razvoj grada ili regije trebali biti podržavanje zelene tranzicije (EU 51%, HR 33%), ublažavanje naglog rasta cijene energenata (EU 48%, HR 61%), ublažavanje utjecaja klimatske krize (EU 42%, HR 28%).

Prema izjavama 76 % lokalnih političara i političarki njihove lokalne i regionalne vlasti primaju izbjeglice iz Ukrajine, a najmanje polovina ispitanika izjavila je da njihove lokalne i regionalne vlasti šalju materijalnu pomoć toj zemlji. Dva od četiri ispitanika smatraju kako je najučinkovitiji način obnove Ukrajine uključivanje regija i gradova EU-a u plan obnove.

Nadalje, 88 % ispitanih lokalnih političara i političarki u potpunosti se slaže s tim da bi „kohezija” trebala biti jedna od ključnih vrijednosti Europske unije, taj se udio kretao od 68 % u Finskoj do 100 % u Portugalu.

Na pitanje o dodanoj vrijednosti kohezijske politike u usporedbi s drugim (nacionalnim ili regionalnim) izvorima financiranja, 62 posto ispitanika smatra da su se kohezijski fondovi upotrebljavali za potporu određenim vrstama projekata. Gotovo svaki treći lokalni političar i političarka ocijenili su da se kohezijska sredstva upotrebljavaju za integraciju politike EU-a u strategije razvijene na regionalnoj razini (31 %), dok je otprilike svaki peti ispitanik izjavio da se njima podupiru partnerstva među akterima na svim institucionalnim razinama (20 %) i stabilnost financiranja u dugoročnom razdoblju (16 %).

Regionalni i lokalni barometar (s rezultatima za Hrvatsku) dostupan je ovdje.


(Za izvješće kliknite na fotografiju)

 

Izvori: Europski odbor regija  i Jutarnji list

Pročitaj više
PREKOGRANIČNI SUSRET PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE I PRIMORSKO-NOTRANJSKE REGIJE U DVORCU PREM

U slovenskome dvorcu Prem, 8. studenoga sastali su se predstavnici gradova, općina, javnih  institucija i razvojnih agencija Primorsko-goranske županije i slovenske Primorsko-notranjske regije. Susret je imao za cilj povezati područja koja su prostorno i sadržajno vrlo bliska jer ih povezuju slične razvojne prednosti, ali i izazovi.

Svoje su aktivnosti predstavile dvije razvojne agencije, RRA Zeleni kras iz Primorsko-notranske regije i PRIGODA iz Primorsko-goranske županije. Uslijedila je prezentacija digitalnih rješenja za javnu sferu koja su se razvijala ili se još uvijek razvijaju u okviru SMART RI Centra kompetencija za pametne gradove u Rijeci. U raspravi o mogućnostima koje nudi razvoj tehnologije i digitalizacija u javnom sektoru, kako u gradskim središtima, tako i u udaljenim i rijetko naseljenim mjestima, više je puta naglašeno da, osim u pametna rješenja, moramo ulagati u kvalitetu života i izgradnji zajednica na ruralnim područjima, budući da se u udaljenim područjima već nekoliko godina bilježi trend izrazitog starenja stanovništva i snažna depopulacija.

Događaj je zaključen susretom umrežavanja i upoznavanjem aktera s obje strane granice, što dovodi do suradnje i implementacije ideja na području obje regije.

Informacije možete pronaći i na stranicama RRA Zeleni Kras: https://www.rra-zk.si/novice/2022110915484382/cezmejno-srecanje-na-gradu-prem

Pročitaj više
Objavljen Poziv na dostavu prijedloga za potporu projektima Novog europskog Bauhausa

Europska urbana inicijativa – EUI je službeno pokrenula svoj prvi poziv za inovativne akcije s proračunom od 50 milijuna eura za potporu projektima Novog europskog Bauhausa.

Prvi EUI poziv za dostavu prijedloga financirat će projekte za pružanje opipljivih, stvarnih primjera intervencija novog europskog Bauhausa (NEB) koje u potpunosti integriraju tri temeljne vrijednosti NEB-a:  održivost, inkluzivnost i estetika.

Poziv je otvoren do 19. siječnja 2023. u 14:00 sati, a  namijenjen gradovima koje se poziva da razmotre četiri sljedeće teme koje imaju najveći potencijal za stvaranje inovativnih rješenja i stvaranje jasnog demonstracijskog učinka za poticanje korištenja kohezijske politike u urbanim područjima:

  • Izgradnja i obnova u duhu cirkularnosti i ugljične neutralnosti
  • Očuvanje i preobrazba kulturne baštine
  • Adaptacija i transformacija zgrada za pristupačna stambena rješenja
  • Regeneracija urbanih prostora

Svaki projekt može dobiti do 5 milijuna eura sredstava ERDF-a, a provedba projekta trebala bi se odvijati unutar razdoblja od najviše 3,5 godine.

Poziv će testirati sposobnost gradova da trenutne urbane izazove pretvore u prilike, koje će se riješiti integriranim rješenjima, prevodeći Europski zeleni dogovor u inovativne intervencije koje osnažuju građane da predvode promjene prema zelenim i uključivim gradovima, mjestima i lokalnim zajednicama.

Tajništvo EUI-ja pomagat će prijaviteljima tijekom poziva za dostavu prijedloga.

Za više informacija i prijavu  na poziv kliknite na: www.urban-initiative.eu/calls-proposals/first-call-proposals-innovative-actions

Pročitaj više
Izvješće o stanju iskorištenosti ESI fondova: korisnicima isplaćeno 77,81% ugovorenih sredstava

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojeno je izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u Republici Hrvatskoj. Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,73 milijardi eura (80,85 mlrd. kuna). Do 20. listopada 2022. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,73 milijardi eura (103,44 mlrd. kuna), odnosno 127,93% dodijeljenih sredstava.

Ukupno je isplaćeno 8,35 milijardi eura (62,91 mlrd. kuna), odnosno 77,81% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 6,90 milijardi eura (52,02 mlrd. kuna), odnosno 64,34% dodijeljenih sredstava.

Ukoliko sagledamo izvornu alokaciju ESI sredstava 2014. – 2020. u iznosu od 10,73 milijarde eura na koju nadodamo 763,17 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program Ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,09 milijardi eura.

U razdoblju od 2013. godine do 20. listopada 2022. razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna Europske unije u proračun Republike Hrvatske i sredstava uplaćenih iz Proračuna Republike Hrvatske u proračun Europske unije iznosi 55,52 milijardi kuna u korist proračuna Republike Hrvatske. Uključujući i uplaćeni predujam za Nacionalni plan oporavka i otpornosti Hrvatska je u plusu 66,92 milijardi kuna.

 

Izvor: https://razvoj.gov.hr/vijesti/korisnicima-isplaceno-77-81-ugovorenih-sredstava-iz-fondova-europske-unije/5072

Pročitaj više
Otvorena je međukonferencija u sklopu EU projekta „MREŽA KOM5ENTNOSTI“

Međukonferenciju u sklopu projekta „MREŽA KOM5ENTNOSTI“  otvorio je Župan Zlatko Komadina sa županicom Karlovačke županije Martinom Furdek Hajdin, održanoj 25. listopada 2022. u Javnoj ustanovi Aquatika- Slatkovodni akvarij Karlovac.

Projekt je financiran sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a svojom opremljenošću i stručnim kadrovima Ugostiteljska škola Opatija i partneri će kao Regionalni centar kompetentnosti biti nositeljem kvalitetnoga strukovnog obrazovanja povezanog sa svijetom rada u sektoru turizma i ugostiteljstva.

Uz predstavljanje projekta, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, Vedran Kružić održao je izlaganje o važnosti sektora ugostiteljstva i turizma za budući razvoj Primorsko-goranske županije, a organiziran je i obilazak radova na rekonstrukciji objekta – Oružana koja će dobiti sedam novih kabineta i sadržaje koji će moći koristiti i građani, poput restorana, pekarnice i sl.

„MREŽOM KOM5ENTNOSTI“ je obuhvaćena i rekonstrukcija i adaptacija te nabava opreme za još tri PGŽ škole – SŠ dr. Antuna Barca Crikvenica, SŠ Hrvatski kralj Zvonimir Krk i SŠ Ambroza Haračića Mali Lošinj, napomenuo je voditelj projekta Tomislav Kandžija, a planirani završetak projekta je do travnja 2023. godine. Projektom MREŽA KOM5ENTNOSTI vrijednim 31,3 milijuna kuna planirana je adaptacija četiri škole na području Primorsko-goranske županije te škole partnera iz Karlovačke županije i nabavka specijalizirane opreme s ciljem poboljšanja prostorno-tehničkih uvjeta za rad Regionalnog centra kompetentnosti Ugostiteljske škole Opatija i partnerskih javnih ustanova, te stvaranje suradnje s gospodarskim sektorom.

Sudionike su na konferenciji uvodno pozdravili i Edita Stilin, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Primorsko- goranske županije, Sibila Roth, ravnateljica Ugostiteljske škole Opatija i Vladimir Kramarić, načelnik Sektora za pripremu i provedbu projekata u područjima jačanja gospodarstva i konkurentnosti te društvene infrastrukture, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

 

 

Pročitaj više
Kulturno-turističa ruta „Putovima Frankopana“ proglašen je najuspješnijim županijskim EU projektom

Projekt Kulturno-turističa ruta „Putovima Frankopana“ Primorsko-goranske županije proglašen je najuspješnijim županijskim EU projektom prema izboru javnosti na portalu Jutarnji.hr. Dodjela nagrada za „Najbolji županijski EU projekt 2022.“ provela je Hanza media u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija, Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, portalom župan.hr i uz potporu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Stručni žiri izabrao je pobjednike u četiri kategorije – Doprinos znanosti i inovacijama, Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici, Doprinos prekograničnoj suradnji i Doprinos poduzetništvu, dok je pobjednika pete kategorije odabrala javnost u konkurenciji 37 projekata.

Na današnjoj svečanosti proglašenja pobjednika održane u hotelu Sheraton, županu Zlatku Komadini nagradu je uručio glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić, za projekt Kulturno-turističa ruta „Putovima Frankopana“  koji je uključio 20 lokaliteta, obnovio i zaštitio kaštele Zrinskih i Frankopana od Krka, Gorskog kotara do Vinodolske doline i Trsata, a krajnji je cilj  povezati Karlovačku, Ličko-senjsku i Međimursku županiju i nacionalnim projektom zaštiti kulturnu i povijesnu baštinu.

Popis najboljih županijskih EU projekata u Hrvatskoj donosi portal župan.hr.

 

Izvor: https://www.pgz.hr/objave/ktr-putovima-frankopana-proglasen-najuspjesnijim-zupanijskim-eu-projektom-prema-izboru-javnosti/
Pročitaj više
Grad Krk domaćin ovogodišnje Međunarodne konferencije za kulturni turizam Europe

Ovogodišnja, 15. po redu Međunarodna konferencije za kulturni turizam Europe (International Conference for Cultural Tourism in Europe), koja je prethodno bila priređena u gradovima poput Londona, Atene, Barcelone ili Granade, između 19. i 22. listopada, odvijat će se upravo u gradu Krku, na temu: Novi zamah europskog turizma s kulturnom baštinom i digitalizacijom (Relaunching European Tourism through Cultural Heritage and Digitalisation).

To se značajno događanje organizira pod pokroviteljstvom Europske mreže kulturnog turizma (European Cultural Tourism Network – ECTN) uz mogućnost da tijekom višednevnog zasjedanja svi gradovi sudionici konferencije predstave svoje najrecentnije projekte, postignuća i nastojanja vezana uz sferu (održivog) kulturnog turizma. Prema tome, ta bi Konferencija, kao i članstvo u Europskoj mreži kulturnog turizma, svim učlanjenim gradovima, pa tako i Krku, trebala donijeti mnoge benefite vezane uz njegovu vidljivost na mapi prestižnih kulturnih destinacija, kao i mogućnost apliciranja na natječaje fondova u okviru programa kojima se (su)financira kulturni turizam.

Izvor: https://www.tz-krk.hr/hr/grad-krk-domacin-ovogodisnje-medunarodne-konferencije-za-kulturni-turizam-europe

Pročitaj više
Održan 8. sastanak Izvršnog odbora projekta Mimosa

U Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije održan je 8. sastanak Izvršnog odbora projekta Mimosa na kojem sudjeluju predstavnici 19 projektnih partnera iz Republike Hrvatske i Republike Italije.

S ciljem kontinuiranog praćenja provedbe projektnih aktivnosti kvartalno se organiziraju sastanci Izvršnog odbora i sastanak projektnih partnera te sastanak voditelja radnih paketa na projektu. U Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije održava se osmi po redu sastanak Izvršnog odbora projekta MIMOSA koji je financiran u sklopu Programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014. – 2020.

Projekt provodi 19 projektnih partnera, od čega je 11 partnera iz Republike Hrvatske, a 8 iz Republike Italije. Vodeći partner projekta je Central European Initiative – Executive Secretariat (CEI-ES) sa sjedištem u Trstu. Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije partner je na ovome projektu čiji je završetak predviđen do 31. prosinca 2022. godine.

Vrijednost projekta iznosi 7,14 milijuna eura, a glavni cilj projekta je poboljšanje ponude multimodalnih održivih putničkih prometnih rješenja i usluga uz promoviranje novog prekograničnog pristupa mobilnosti putnika u programskom području.

Pročitaj više
PREDSTAVLJENI INOVACIJSKI KLASTERI I HUBOVI ZA RAZVOJ REGIONALNOG INOVACIJSKOG EKOSUSTAVA

Konferencija pod nazivom „Predstavljanje inovacijskih klastera i hubova u kontekstu razvoja regionalnog inovacijskog ekosustava“, u organizaciji Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije (PRIGODA) i Sveučilišta u Rijeci održana je u petak, 14. listopada, na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Svrha konferencije je upoznavanje javnosti i svih relevantnih dionika  sa mrežom inovacijskih klastera i hubova te razvojnih projekata, u sklopu Regionalne inovacijske matchmaking platforme – RiMaP te poticanje dodatnog interesa i svijesti  svih dionika regionalnoga inovacijskoga ekosustava za konzorcijske natječaje u najavi u okviru Plana industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske, čija alokacija za razdoblje 2021.-2027. iznosi oko 140 milijuna eura. U prvom dijelu konferencije predstavljen je Plan industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske, potencijali inovacijskih ekosustava te uloga sveučilišta u povezivanju znanosti, javnoga i privatnoga sektora, dok su drugom dijelu predstavljeni inovacijski hubovi i klasteri kao potencijalni prijavitelji na buduće natječaje poput EDIH Adria, CEKOM-Smart Ri, Health Innovation Hub, Maritime Center of Excellence, Turistički inovacijski klaster te Inno2MARE projekt. Uz sudjelovanje više eksperata u području inovacija, predstavnika znanstvene zajednice i privatnog sektora te predstavnika Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a predstavljene su relevantne i aktualne javne politike te potencijalni izvori financiranja u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje 2021.-2027., kao i smjernice za jačanje regionalnih inovacijskih ekosustava.

U ulozi organizatora svim sudionicima obratio se ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedran Kružić koji je naglasio kako je nova financijska perspektiva EU fondova prigoda da se kroz nove natječaje osigura ulaganje u turističku, društvenu te posebno poslovnu infrastrukturu na području Primorsko-goranske županije i Jadranske Hrvatske umrežavanjem dionika u inovacijske klastere i hubove.

„Ulaganje u istraživanje i razvoj ogroman su potencijal Primorsko-goranske županije, a projekti o kojima ćemo danas razgovarati vraćaju nam nadu da možemo mijenjati strukturu funkcioniranja. Platforma RIMAP koju smo uveli, izvrstan je preduvjet stvaranja konzorcija kao temelja prijavljivanja na natječaje koji su i tema ove konferencije. To nam omogućuje da unaprijedimo naš inovacijski ekosustav, kako bismo stvarali konkurentne konzorcije, povezane s obrazovnim ustanovama, u cilju razvoja novih vještina za novo zapošljavanje i u konačnici, bolji životni standard, a upravo kako bi se značajnije pojavili na inovacijskoj mapi Europe.“,

istaknuo je Kružić.

Uvodnim pozdravom obratio se i zamjenik župana Primorsko-goranske županije Vojko Braut te istaknuo da je

„PGŽ već utvrdila prioritetna  temeljna, funkcionalna i gospodarska područja koja je potrebno transformirati i učiniti ih globalno konkurentnima, prvenstveno ulažući u inovacije, digitalnu transformaciju i izvoz“. Govoreći o Planu industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske i alociranim sredstvima od 140 milijuna eura na raspolaganju, Braut je istaknuo kao prigodu koju PGŽ zasigurno neće propustiti. „Nadam se da će poduzetnici prepoznati ovu razvojnu priliku, a mi ćemo, kao Županija uz našu Regionalnu razvojnu agenciju, biti njihov aktivni partner u pripremi i provedbi projekata!“,

naglasio je Braut.

U ime suorganizatora Sveučilišta u Rijeci, uvodnim pozdravom obratila se i rektorica Sveučilišta prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija koja je istaknula važnost stvaranja inovacijskih ekosustava te ulaganja u znanost i istraživanje uz neophodnost jačeg povezivanja između znanosti i privatnoga, ali i javnoga sektora.

„Hrvatska pozicionirana kao inovatorska zemlja koja tek stupa na scenu, ali želimo postati umjereni inovatori. Osvijestili smo se, udružili smo se i sad je vrijeme da povučemo sredstva i počnemo djelovati. Izvrsna suradnja između Primorsko-goranske županije, Prigode i Sveučilišta traje desetljećima, a u strategiji pametne specijalizacije definirali smo naše komparativne prednosti: zdravlje, maritimna industrija, turizam i drvna industrija povezana s eko- gradnjom. Projekt naše inovacijske arene bit će infrastrukturni simbol naše dosadašnje suradnje. Sveučilište je uvijek gledalo na transfer znanja kao obostrani proces i razmjenu u kojem razvijamo nove vještine i gledamo daleku budućnost. Želimo da regionalni razvoj ne bude posljedica sretnih okolnosti dolazaka investitora, već sustavno uređeno rješenje“,

istaknula je rektorica riječkog sveučilišta, Prijić Samaržija.

Prvo tematsko izlaganje održao je Damir Medved menadžer za nova i razvojna područja iz Ericsson Nikola Tesla istaknuvši važnost jačanja inovacijskog ekosustava za razvoj regionalne konkurentnosti uz prihvaćanje promjene poslovne paradigme, iako se brojna rješenja koja diktiraju globalni trendovi, već primjenjuju i u Primorsko-goranskoj županiji.

Predstavljanje Plana industrijske tranzicija Jadranske Hrvatske sa posebnim osvrtom i naglaskom na jačanje regionalnih inovacijskih ekosustava održao je Stjepan Marković, predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije koji je  naveo indikativnu alokaciju javnih poziva, prioritetne niše i regionalne lance vrijednosti Jadranske Hrvatske te strateška partnerstva za inovacije i podršku inovacijskim klasterima.

Prorektor za strateške projekte Sveučilišta u Rijeci prof.dr.sc. Saša Zelenika predstavio je riječko Sveučilište kao središte potencijala regionalnog inovacijskog ekosustava naglasivši da je uloga Sveučilišta ključna u stvaranju inovacijskog ekosustava.

Nataša Jakominić Marot rukovoditeljica sveučilišnog centra za istraživanje i razvoj Sveučilišta u Rijeci predstavila je EDIH Adria, odnosno projekt Europskog centra za digitalne inovacije vrijedan 2,645 milijuna eura, koji se temelji na umjetnoj inteligenciji i računarstvo visokih performansi. Te će se tehnologije fokusirati na sektore zdravlja i kvalitete života te energije i održivog razvoja.

Nenad Antolović iz Smart Ri predstavio je projekt CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove koji je usmjeren na razvojna i industrijska istraživanja potaknuta od strane industrije i njihovu komercijalizaciju unutar specifičnih tematskih područja i grana kompetencije.

Health Innovation Hub je predstavio doc. dr. sc. Vladimir Mozetič, ujedno i predsjednik Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera čiji su članovi prepoznali Kvarner kao turističku destinaciju koja pruža vrhunske zdravstvene usluge i sudjeluje u kreiranju turističkog proizvoda više dodane vrijednosti.

Maritime Center of Excellence i Turistički inovacijski klaster predstavila je Ana Odak, predsjednica Maritimnog inovacijskog klastera MARINN, te je navela maritimni sektor kao konkurentsku prednost Primorsko-goranske županije, predstavivši i projekt nove pametne marine u riječkom Porto Baroszu.

Prorektorica za digitalizaciju i razvoj Sveučilišta Rijeci, prof. dr. sc. Senka Maćešić, predstavila je novi projekt INNO2MARE Excellence Hubs, kojeg je okviru izuzetno kompetitivnog programa Obzor Europa, Europska komisija je u konkurenciji od preko stotinjak prijava, prihvatila i ovaj projekt za financiranje u iznosu od gotovo 5 milijuna eura. Sveučilište u Rijeci je partner na projektu koji će koordinirati Sveučilište u Ljubljani, a u kojem sudjeluje ukupno 19 organizacija iz Hrvatske, Slovenije i Belgije, s ciljem osnaživanja regionalnih inovacijskih ekosustava putem prekogranične suradnje na zajedničkoj istraživačko-inovacijskoj strategiji.

Konferenciju su zaključili Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije i prorektor za strateške projekte Sveučilišta u Rijeci prof.dr.sc. Saša Zelenika istaknuvši jedinstvenu priliku u kontekstu industrijske tranzicije i sredstava na raspolaganju. Konferencija je zaključena predstavljanjem nove razvojne perspektive Primorsko-goranske županije, ali i cijeloga Sjevernoga Jadrana u kontekstu osnaživanja i apsorpcije sredstava u području znanosti i istraživanja, a u svrhu jačanja konkurentnosti, stvaranja novih radnih mjesta i podizanja standarda života na području Jadranske Hrvatske. Ova konferencija sufinancirana je iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj, u okviru projekta „Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije“. Više informacija dostupno je na internetskim stranicama www.prigoda.hr i www.pametnaregija.hr te na društvenim mrežama Agencije: Facebook i Twitter.

Iz medija:

 Novi list, 14. listopada 2022.

Pročitaj više
Prijave za informativni dan za Program transnacionalne suradnje dunavske regije 2021. – 2027.

Otvorene su prijave za sudjelovanje na informativnom danu za Program transnacionalne suradnje dunavske regije 2021. – 2027. koji će se u virtualnom formatu održati u petak 14. listopada 2022. godine s početkom u 10:00 sati (tehnička provjera od 09:30 sati).

Informativni dan će se održati u svrhu upoznavanja potencijalnih prijavitelja sa sadržajem Programa te pravovremene pripreme za prijavu na 1. poziv na dostavu projektnih prijedloga. Također ćete imati priliku čuti iskustva u procesu prijave i provedbi projekata od strane hrvatskog projektnog partnera te mogućnosti financiranja iz programa europske teritorijalne suradnje.

Program transnacionalne suradnje dunavske regije 2021. – 2027. financiran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj i osmišljen kako bi se kroz partnerske projekte utjecalo na poboljšanje uvjeta za život i rad u dunavskoj regiji primjenom pametnih rješenja kojima se ostvaruju specifični ciljevi iz područja inovacija, zaštite okoliša i energije, društvene uključivosti i dobrog upravljanja te pružila podrška pri razmjeni iskustva, unaprjeđenju razvojnih politika, akcijskih planova i strategija.

Ako ste zainteresirani za sudjelovanje molimo vas da do 12. listopada 2022. godine popunite online prijavni obrazac.

Svim registriranim sudionicima će dan prije događaja biti poslana poveznica za sudjelovanje.

Dnevni red info dana možete preuzeti ovdje. Radni jezici su hrvatski i engleski.

Za sve dodatne upite vezano uz sudjelovanje na događanju možete se obratiti Nacionalnoj kontakt točki: ivan.lajtman@mrrfeu.hr

Pročitaj više