Archives

Europskoj komisiji poslani prvi nacrti Sporazuma o partnerstvu, OPKK 2021.-2027. i ITP 2021.-2027.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao Koordinacijsko tijelo zaduženo za organizaciju i koordinaciju procesa pripreme programskih dokumenata za financijsko razdoblje Europske unije 2021. – 2027. dostavilo je dana 30. lipnja 2021. godine, u Europsku komisiju prve nacrte Sporazuma o partnerstvu, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. ukupnog iznosa 6,7 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda i Fonda za pravednu tranziciju. ​

Operativni programi Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. i Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. utvrđeni su Odlukom Vlade o operativnim programima vezanim za Kohezijsku politiku za financijsko razdoblje Europske unije 2021. – 2027. u Republici Hrvatskoj i tijelima zaduženima za njihovu pripremu koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na sjednici 5. studenoga 2020. godine.

Više na poveznici.

Izvor: https://strukturnifondovi.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Dugoročna vizija za ruralna područja: za jača, povezana, otporna, prosperitetna ruralna područja EU-a

Europska komisija je predstavila dugoročnu viziju za ruralna područja EU-a, u kojoj su utvrđeni izazovi i brige s kojima se ta područja suočavaju, ali i naglašene neke od najperspektivnijih mogućnosti koje su im dostupne. Danas predstavljena vizija temelji se na predviđanjima i opsežnim savjetovanjima s građanima i drugim dionicima iz ruralnih područja, a u okviru nje predložen je Ruralni pakt i Akcijski plan za ruralna područja, s ciljem da naša ruralna područja učinimo snažnijima, povezanima, otpornima i prosperitetnima.

Stanovništvo u ruralnim područjima diljem EU-a u prosjeku je starije nego u urbanim područjima i u sljedećem će se desetljeću polako početi smanjivati. U kombinaciji s nedostatkom povezivosti, nedovoljno razvijenom infrastrukturom, nepostojanjem raznolikih mogućnosti zapošljavanja i ograničenom dostupnošću usluga, to ruralna područja čini manje atraktivnima za život i rad. Istodobno, ruralna su područja i aktivni sudionici zelene i digitalne transformacije EU-a. Provedba EU-ovih digitalnih ambicija za 2030. može otvoriti više mogućnosti za održivi razvoj ruralnih područja i izvan poljoprivrede i šumarstva, razvijajući nove perspektive za rast proizvodnog sektora, a osobito sektora uslužnih djelatnosti, i pridonoseći boljoj geografskoj distribuciji usluga i industrije.

Ovom dugoročnom vizijom za ruralna područja EU-a nastoji se odgovoriti na te izazove i brige iskorištavanjem novih mogućnosti koje proizlaze iz zelene i digitalne tranzicije Unije i oslanjajući se na stečena iskustva iz pandemije bolesti COVID-19 te utvrđivanjem sredstava s pomoću kojih je moguće poboljšati kvalitetu života u ruralnim područjima, postići uravnotežen teritorijalni razvoj i stimulirati gospodarski rast.

Više na poveznici.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljen Kohezijski paket za financijsko razdoblje 2021.-2027.

Nakon gotovo tri godine pregovora, 23. lipnja 2021. postignut je politički dogovor za čitav zakonodavni paket Kohezijske politike za novo programsko razdoblje 2021.-2027. u visini od 373 milijarde eura.

Paket je objavljen u Službenom listu Europske unije 30. lipnja, a na snagu stupa 1. srpnja s retroaktivnim djelovanjem od 1. siječnja 2021.

Paket sadrži sljedeće uredbe:

  1. Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike
  2. Uredba o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu
  3. Uredba o Europskom socijalnom fondu plus
  4. Uredba o posebnim odredbama za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) uz potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj i instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja
  5. Uredba o Fondu za pravednu tranziciju

Više na poveznici.

Izvor: https://strukturnifondovi.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Započele konzultacije s javnošću o Strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede započeli su ciklus konzultacija s predstavnicima sektora i stručnom javnosti na temu Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023.-2027. 

U narednim tjednima javne konzultacije će biti održane u Osijeku, Rijeci i Splitu.

Uvjet za korištenje sredstva poljoprivrednih fondova je izrada Strateškog plana koji će obuhvatiti izravna plaćanja, sektorske mjere potpore te mjere potpore ruralnom razvoju, a kojim će se hrvatskim poljoprivrednicima staviti na raspolaganje 3,42 milijarde eura u razdoblju od 2023. do 2027. Do tada je Prijelaznom uredbom za poljoprivredu u 2021. i 2022. za mjere ruralnog razvoja osigurano 1,5 milijardi eura, uz 131 milijun eura za provedbu reformi u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Više na poveznici.

Izvor: https://ruralnirazvoj.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Francuska delegacija u Primorsko-goranskoj županiji

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije u suradnji s Francuskim veleposlanstvom u RH potaknula je inicijativu za intenzivniju suradnju s gradom Nicom.  Nakon uspostave komunikacije Grada Opatije, Fakulteta za menadžment u turizmi i hotelijerstvu i Ugostiteljske škole Opatija, te zajedničke prijave ERASMUS projekta, krajem prošlog tjedna realiziran je bogat program posjete francuske delegacije Opatiji. Delegaciju su predvodili čelni ljudi Ugostiteljske škole Paul Augier iz Nice i strukovne organizacije izvrsnosti u hotelijerstvu i turizmu Campus TIH iz regije Azurne obale.

Ugostiteljska škola u Opatiji iskoristila je priliku za prezentaciju učeničkih znanja i kapaciteta organizacijom Pic –nic Chic. Uslijedili su razgovori o mogućnostima transfera znanja opatijskom Regionalnom centru kompetentnosti – Ugostiteljskoj školi Opatija. Utisci gostiju iz Nice su iznimni:

“Započeli smo suradnju na razini naših obrazovnih ustanova inicijativom Francuskog veleposlanstva u RH. Uvidjeli smo da možemo ostvariti zajednički interes. Na učeničku će razmjenu u Opatiju doći 24-ero učenika iz Nice, a i opatijski će učenici u uzvratni posjet. Postoje brojne sličnosti između Opatije i Nice, vaša arhitektura nas oduševljava, slična je našoj, no u Opatiji je sve nekako mirnije, zelenije, uz obalu imate prekrasnu šetnicu, a kod nas promenadom uz more voze automobili”, kazao je Denis Férault, ravnatelj Srednje hotelijerke škole „Paulo Augier“ prilikom druženja na Pic-nic Chicu.

“Zajedničkim snagama razvijat ćemo daljnja iskustva i surađivati. Ugostiteljska škola ima 360 učenika i 4 obrazovna programa, u tijeku su prijave za upis u novu školsku godinu te vjerujem u dobar odaziv učenika. Po pitanju prelaska Ugostiteljske škole u Centar kompetentnosti čeka nas jako puno posla, pripreme su odrađene, a u naredne dvije godine obavit će se potrebni radovi na rekonstrukciji i opremanju zgrade”, rekla je županijska pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Edita Stilin.

Grad Opatija pružio je iznimnu potporu organizaciji boravka delegacije:

„Imamo vjerojatno zajednički problem, iako nam je turizam razvijen, ne želimo se uljuljati već istraživati nove mogućnosti i pomicati granice ponude. U svemu je tome iznimno važno moderno školovanje i usvajanje novih kompetencija, pridobivanje mladih ljudi za školovanje u ugostiteljskoj i hotelijerskoj struci, digitalizacija i personalizirana komunikacija s klijentima, ekološki turizam i održivi razvoj.“ Gradonačelnik Kirigin je gostima predstavio Opatiju i njene turističke i gastronomske potencijale kao i manifestacije. Gosti su predložili povezivanje opatijskog i karnevala u Nici.

Održan je i nastavak prethodno pokrenutih dogovora o razmjeni studenata na Fakultetu za menadžment u turizmi hotelijerstvu. Koristit će se mogućnosti ERASMUS programa i uključivanja stranih studenata u praktični rad u opatijskim hotelijersko-turističkim tvrtkama uz sudjelovanje na ljetnim modulima prilagođenim za strance.

Boravak delegacije omogućio je i svečano obilježavanje 100te godišnjice Francuskog instituta u Hrvatskoj, te je tim povodom u Amadria Park hotelima održan i kuharski masterclass na kojemu sudjeluje francuski tim predvođen chefom Jean-Marc Delacourtom, kuharom s dvije Michelinove zvjezdice i nositeljem prestižne nacionalne nagrade za najboljeg u struci. Francuski tim Ugostiteljske škole u Nici te hrvatski tim predvođen glavnim chefom hotela Milenij Filipom Krmpotićem i predstavnicima ugostiteljske škole u Opatiji priredili su show program za goste hotela i posjetitelje prezentacijom dijela pripreme menija chefa Delacourta i organizacijom degustacije pripravljenih delicija.

U hotelu Milenij u održana je ‘Večer francuske kuhinje’ na kojoj je chef Delacourt osmislio je poseban meni, a tijekom večere na terasi Milenija pripremljen je i glazbeni program uživo.

Pročitaj više
Vlada RH prihvatila prijedlog karte regionalnih potpora za razdoblje 2022. do 2027. godine s podjelom Hrvatske na 4 NUTS2 regije

Vlada Republike Hrvatske prihvatila je prijedlog karte regionalnih potpora za razdoblje 2022. do 2027. godine s podjelom Hrvatske na četiri NUTS2 regije te uputila Europskoj komisiji na odobravanje.

Navedenom kartom utvrđena su područja na kojima se mogu dodjeljivati državne potpore koje potiču gospodarski razvoj područja s niskim životnim standardom ili velike nezaposlenosti te njihov maksimalni intenzitet.

U odnosu na prethodnu podjelu, ova Karta s podjelom na četiri NUTS 2 regije donosi značajno povišenje stopa sufinanciranja za sve regije, uključujući i najrazvijeniju regiju Grad Zagreb.

U skladu s tim, maksimalni intenziteti za velika poduzeća koji se mogu dodijeliti su sljedeći:

  • U Panonskoj Hrvatskoj 50% jer doseže 41,58 % prosječnog BDP-a po stanovniku u EU-27. (što je + 25% više nego sada);
  • U Sjevernoj Hrvatskoj 50% jer doseže 48,43 % prosječnog BDP-a po stanovniku u EU-27. (što + 25% nego sada);
  • U Jadranskoj Hrvatskoj 40% jer doseže 60,33 % prosječnog BDP-a po stanovniku u EU-27. (što je + 15% nego sada);
  • U Gradu Zagrebu 35% jer doseže 109,24 % prosječnog BDP-a po stanovniku u EU-27 (što je + 10% nego sada).

Više na poveznici.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama, faza IV.

Otvoreni je poziv na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva) “Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama, faza IV.”

Prijavitelj mora djelovati u partnerstvu s redovitim/posebnim osnovnoškolskim/srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama čiji učenici sudjeluju u projektu.

Partneri na projektu mogu biti i:

  • drugi osnivači osnovnih/srednjih škola koji se nalaze na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Prijavitelja
  • regionalne / lokalne razvojne agencije / regionalni koordinatori.

Ukupan iznos Poziva: 150.000.000,00 kn

ESF sufinanciranje (85%): 127.500.000,00 kn

Nacionalno sufinanciranje (15%): 22.500.000,00 kn

Više na poveznici.

Izvor: https://strukturnifondovi.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
U Hrvatskom saboru izglasan Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otocima

U Hrvatskom saboru izglasan je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otocima. 

Zakonom je uređeno sljedeće:

  • ukida se ustrojavanje otočnih urbanih područja na temelju Zakona o otocima  (ne postoji propisana osnova za izradu strategije otočnog urbanog područja i time definiranje strateških ciljeva otočnog urbanog područja; potrebe otočnih prioritetnih područja ugrađuju se u Nacionalni plan razvoja otoka i planove razvoja otoka)
  •  djelomično se mijenja sastav Otočnog vijeća (umjesto otočnih koordinatora daje se mogućnost uključivanja i drugih predstavnika regionalnih koordinatora)
  • otočni projekti se vode u središnjem elektroničkom registru razvojnih projekata sukladno odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17)
  • djelomično se mijenjaju poslovi otočnih koordinatora (otočni koordinator obavlja upis otočnih razvojnih projekata od važnosti za obalno-otočnu jedinicu područne (regionalne) samouprave u središnji elektronički registar razvojnih projekata i koordinira upis otočnih razvojnih projekata od važnosti za jedinicu lokalne samouprave na otoku, ili od važnosti za otok sa specifičnim položajem, u središnji elektronički registar razvojnih projekata)
  • mijenja se nadležnost nad donošenjem sadržaja planova razvoja otoka i način njihovog donošenja (plan razvoja otoka postaje obvezni sadržaj plana razvoja obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave koju donosi jedinica područne (regionalne) samouprave sukladno članku 23. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske)
  • ukida se obveza donošenja Otočnog godišnjeg programa (mjere, aktivnosti i projekti za otoke biti će vidljive u provedbenim programima i proračunima tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela na godišnjoj razini, ne postoji daljnja potreba za propisivanjem obveze donošenja Otočnog godišnjeg programa. Ovime je izvršeno usklađivanje odredbi Zakona o otocima s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske jer je njime propisano da Nacionalni plan sadržava posebne ciljeve povezane s proračunom te da predstavlja okvir za oblikovanje mjera, projekata i aktivnosti u provedbenim programima središnjih tijela državne uprave)
  • propisuje se usklađenost razvojnih sporazuma sa strategijama i programima Republike Hrvatske i Europske unije u cilju davanja većih ovlasti jedinicama područne (regionalne) samouprave u upravljanju integriranim otočnim razvojem
  • briše se odredba Zakona o otocima kojom se propisuje da Nacionalni plan razvoja otoka mora obuhvatiti sadržaj vezan za prometnu povezanost otoka na način koji je u suprotnosti sa svrhom i propisanim sadržajem kojeg takav dokument mora imati u skladu s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske
  • daje se ovlast ministarstvu nadležnom za promet i nadležnom tijelu jedinice područne (regionalne) samouprave za  provedbu ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz određenih kategorija otočnog stanovništva u okviru javne usluge cestovnog prijevoza na otocima
  • daje se ovlast ministarstvu nadležnom za promet i nadležnom upravnom tijelu jedinice područne (regionalne) samouprave za provedbu ostvarivanja prava na novčanu naknadu za nadoknadu troškova vlastitog prijevoza za osobe s invaliditetom koje ne mogu koristiti javni otočni cestovni prijevoz
  • prenose se odredbe Uredbe o izmjeni Zakona o otocima u ovaj Zakon u dijelu kojim je određena količina vode po subvencioniranoj cijeni
  • dodatno se uređuje provedba ostvarivanja prava na vodu za ljudsku potrošnju po subvencioniranoj cijeni fizičkim i pravnim osobama koje obavljaju gospodarsku djelatnost u otočnim naseljima koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav
  • dodatno se uređuju odredbe vezane za program „Hrvatski otočni proizvod“ u smislu uvođenja upravnog postupka za dodjelu oznake „Hrvatski otočni proizvod“ i dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za organizaciju manifestacija kojima se promovira „Hrvatski otočni proizvod“
  • uvrštena je izmjena članka 37. Zakona o otocima u smislu propisivanja uvjeta i postupaka dodjele potpora male vrijednosti poslodavcima koji gospodarsku djelatnost obavljaju na otocima u svrhu očuvanja radnih mjesta i/ili pokretanja djelatnosti, kao i za novootvorena radna mjesta. Dodjela navedenih potpora provodit će se sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Prva riječka hrvatska gimnazija započinje s izvođenjem obrazovnog programa međunarodne mature (IBDP)

U školskoj godini 2021./2022, Prva riječka hrvatska gimnazija započet će s izvođenjem obrazovnog programa međunarodne mature (IBDP). 

IBDP (International Baccalaureate Diploma Programme) je program međunarodno priznate mature koji učenicima omogućuje stjecanje međunarodno priznate diplome, te ih priprema za školovanje na inozemnim i hrvatskim sveučilištima.

Time će Riječka gimnazija postati treća srednja škola u Republici Hrvatskoj i prva u Primorsko-goranskoj županiji koja će uvesti ovaj program, za čije je uvođenje PGŽ osigurala 378.000,00 kn.

Pročitaj više