Category: Strateški dokumenti

PRIGODA sudjelovala na 4. Tjednu karijera na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci

Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, u razdoblju od 8. do 12. studenog 2021. godine, održao se 4. Tjedan karijera te su u sklopu programa ugostili brojne poslodavce i stručnjake iz prakse. Cilj održavanja Tjedna karijera je upoznati studente s potrebama tržišta rada, trendovima u gospodarstvu te prilikama koje im se nude po završetku studiranja.

Bogati program obuhvatio je preko 50 gostujućih predavača koji su se predstaviti EFRI studentima, među kojima je, u srijedu, 10 studenoga 2021.,  svoje predavanje pod nazivom “Planiranjem do realizacije “održala i naša Viša stručna suradnica za pripremu i provedbu EU projekata-otočna koordinatorica Valentina Špaleta, koja je studentima predstavila svoj karijerni put te održala predavanje o značaju strateškog planiranja na svim razinama, od lokalne, regionalne i nacionalne razine te istaknula važnost planiranja u procesu pripreme i provedbe EU projekata.  U svome je predavanju posebno istaknula proces planiranja na primjeru izrade Plana razvoja cresko-lošinjskog područja, koji je u izradi, a koji će isto tako definirati razvojni smjer ovoga područja u ovome desetljeću.

Ovogodišnje izdanje Tjedna karijera se zbog epidemioloških mjera održalo u hibridnom obliku što znači da je gotova sva predavanja bilo moguće pratiti putem interneta.

Više informacija o Tjednu karijera možete pronaći na poveznici: https://www.efri.uniri.hr/hr/tjedan_karijera_efri_08_1211/2382/168

 

Pročitaj više
Županijska skupština PGŽ-a usvojila Plan razvoja županije za razdoblje 2022. – 2027.

U opatijskom Hotelu Royal, na 5. sjednici Županijske skupštine Primorsko-goranske županije, usvojen je strateški dokument Plan razvoja Primorsko-goranske županije za razdoblje 2022. – 2027., koji sadrži opis projekata od strateškog interesa za županiju i pravce djelovanja svih subjekata.

Glavne odrednice Plana su konkurentno gospodarstvo, održivi razvoj, kvaliteta života građana, digitalizacija i „zelene“ tehnologije, kvalitetan razvoj županije i kvalitetan život građana u njoj.

Ravnatelj regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedran Kružić održao je prezentaciju Plana razvoja 2022.-2027., koji definira viziju Županije kao konkurentne, pametne, održive i društveno pravedne regije poželjna za život i rad koja razvitak temelji na konkurentnom gospodarstvu, djecu i mladima, zelenoj tranziciji, obrazovanju, ravnomjernom razvoju i dostizanju europskog standarda.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Europska komisija objavila novi program rada za 2022. godinu

Europska komisija je danas donijela Program rada za 2022., u kojem je zacrtala iduće korake u svojem odvažnom planu za stvaranje zelenije, pravednije, digitalnije i otpornije Europu nakon pandemije bolesti COVID-19. U program su još ugrađena iskustva stečena u nezapamćenoj krizi uslijed pandemije i osobita je pozornost posvećena našem mladom naraštaju zahvaljujući predloženoj Europskoj godini mladih 2022.

Europska komisija će šest zacrtanih ciljeva ostvariti provedbom sljedećih aktivnosti:

1. Europski zeleni plan

Komisija će predložiti regulatorni okvir za certifikaciju uklanjanja ugljika. Poduzet će daljnje korake prema mobilnosti s nultom stopom emisija, primjerice revizijom normi za emisije CO2 za teška vozila, pratit će akcijski plan za nultu stopu onečišćenja kako bi se poboljšala kvaliteta vode i zraka; uvest će nova pravila o održivoj upotrebi pesticida i unaprijedit će kružno gospodarstvo većim pravima na popravak proizvoda umjesto njihove zamjene. Uz već predloženi Socijalni fond za klimatsku politiku, mobilizirat će i sredstva kojima će se udvostručiti vanjsko financiranje za bioraznolikost. Sve će važnije biti i zelene obveznice. One su izraz naše predanosti da održivo financiranje bude među glavnim pokretačima oporavka Unije.

2. Europa spremna za digitalno doba

S obzirom na to da pandemija potiče ubrzanu digitalizaciju svijeta, Komisija će pratiti svoj put u digitalno desetljeće s ciljem da do 2030. ostvari digitalnu transformaciju Unije. Budući da je jedinstveno tržište i dalje ključno za europske inovacije, Komisija će predložiti Instrument jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve kako bi se spriječili budući poremećaji. Radi rješavanja gorućih problema u opskrbi poluvodičima za digitalne sustave donijet ćemo europski akt o čipovima. To će pomoći da se uspostavi najsuvremeniji ekosustav i otvore nova tržišta za revolucionarne europske tehnologije. Predložit će i europski akt o kiberotpornosti kako bismo postavili zajedničke kibersigurnosne standarde i pokrenuli izgradnju globalnog i sigurnog svemirskog komunikacijskog sustava EU-a za širokopojasnu povezivost u cijeloj Uniji i sigurnu neovisnu komunikaciju s državama članicama. Visoko na dnevnom redu bit će i mjere za lakše stjecanje digitalnih vještina u školama i visokom obrazovanju.

3. Gospodarstvo u interesu građana

S obzirom na to da se oporavak ubrzava i da se gospodarska aktivnost vraća na razine prije krize, promislit će se kako se može povećati otpornost socijalnog tržišnog gospodarstva. Komisija će pratiti Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava kao vodič za kvalitetna radna mjesta, pravedne radne uvjete i bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života te će iznijeti prijedlog za poboljšanje zaštite radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu. Kao podršku politikama država članica, Komisija će ojačati socijalne sigurnosne mreže, bitne za ublažavanje gospodarskih šokova, pokretanjem inicijative o primjerenom minimalnom dohotku. Budući da je financijski sektor ključan za gospodarski oporavak, iznijet ćemo i prijedloge o trenutačnim plaćanjima, kako bismo potaknuli njihovu potpunu primjenu u Uniji, te o olakšavanju pristupa kapitalu za poduzeća u Uniji. Komisija će se pobrinuti i da se globalno rješenje za reformu međunarodnog okvira za porez na dobit brzo i usklađeno uvede u cijeloj Uniji čim bude dovršeno.

4. Snažnija Europa u svijetu

Komisija nastavlja jačati jedinstveni EU-ov pristup globalnom vodstvu. Sljedeće će godine utvrditi novu strategiju „globalnog portala” kako bi u cijelom svijetu stvorili partnerstva za povezivost koja će potaknuti trgovinu i ulaganja.  Radi globalne energetske tranzicije i zdravijih oceana predložit ćemo novu strategiju za međunarodni angažman u području energetike i akcijski plan za međunarodno upravljanje oceanima.

5. Promicanje europskog načina života

Komisija je predložila da 2022. bude Europska godina mladih i pokrenut će novu inicijativu ALMA (Aim, Learn, Master, Achieve), koja bi mladim Europljanima u nepovoljnom položaju koji ne rade niti se obrazuju ili osposobljavaju trebala pomoći da steknu radno iskustvo u inozemstvu uz potrebnu socijalnu potporu. Krajnji je cilj integrirati ih u obrazovanje, strukovno osposobljavanje ili kvalitetno zapošljavanje. Komisija će predstaviti i strategiju EU-a za sveučilišta te predložiti načine za dublju i održiviju transnacionalnu suradnju u visokom obrazovanju. U planu je i predstavljanje europske strategije za skrb. Cilj je sveobuhvatno unaprijediti skrb, od skrbi za djecu do dugotrajne skrbi, i pritom uzeti u obzir iskustva iz pandemije. Kako bi ojačala europsku zdravstvenu uniju, Komisija će omogućiti pristup visokokvalitetnim lijekovima po povoljnim cijenama prijedlogom novog okvira za dinamičan farmaceutski sektor EU-a, revidirati propise o lijekovima za djecu i rijetke bolesti te unaprijediti životno važan probir raka i ranu dijagnostiku u okviru Preporuke o probiru raka.

6. Novi poticaj europskoj demokraciji

Konferencija o budućnosti Europe zajedno s europskim građanskim inicijativama nastavit će doprinositi dinamičnosti europske demokracije. Komisija će poduzeti daljnje korake za zaštitu slobode i pluralizma medija. Predložit će europski akt o slobodi medija i nastavit će štititi vladavinu prava, okosnicu uspješnog funkcioniranja Unije. Radi jačanja borbe protiv prekograničnog kriminala, jedan od prioriteta ostat će zajednički pravni okvir za učinkovit prijenos kaznenih postupaka među državama članicama.  U cilju postizanja ravnopravnosti za sve, predložit će se mjere za poboljšanje priznavanja roditeljstva među državama članicama EU-a. Iznijet će se i inicijativa za sprečavanje odljeva mozgova i ublažavanje problema zbog pada broja stanovnika.

 

Izvor: Europska komisija

https://ec.europa.eu/croatia/news/2022_commission_work_programme_making_europe_stronger_together_hr

 

 

 

Pročitaj više
“Dani regionalnoga razvoja i EU fondova- Ključni izazovi novog razdoblja” ovoga puta u Novom Vinodolskom

Nakon konferencije u Opatiji na kojoj su predstavljene nove mogućnosti regionalnoga razvoja i  nove prilike u razdoblju 2021.-2027. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nastavlja s informiranjem zainteresirane javnosti o svim aktualnostima u području EU fondova i regionalnoga razvoja te organizira slijedeću konferenciju na kojoj će biti predstavljeni ključni izazovi novog razdoblja. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije organizira konferenciju „Dani regionalnoga razvoja i EU fondova – Ključni izazovi novog razdoblja“ koja će se održati od 21. do 22. listopada 2021. godine u Novom Vinodolskom.

U okviru ove konferencije razgovarat će se o novim izazovima financiranja projekata, digitalnoj tranziciji kao prilici, industrijskoj tranziciji, zelenoj tranziciji, izazovima korisnika EU projekata u javnoj nabavi, zatvaranju financijske konstrukcije projekata i drugim aktualnim temama. Uz konferenciju u Novom Vinodolskom održat će se i dodjela nagrada za najbolje EU projekte u Republici Hrvatskoj u proteklom razdoblju, a prema izboru koji Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije partnerski organizira u suradnji s Jutarnjim listom i drugim dionicima.

Konferencija „Dani regionalnoga razvoja i EU fondova – Ključni izazovi novog razdoblja“ u Novom Vinodolskom namijenjena je prije svega korisnicima i potencijalnim korisnicima sredstava iz EU fondova koji su Hrvatskoj na raspolaganju u novom financijskom razdoblju 2021.-2027. Cilj konferencije je pripremiti sve sudionike za uspješno korištenje bespovratnih sredstava iz novog financijskog razdoblja 2021.-2027. i drugih izvora financiranja te na taj način osigurati maksimalnu iskoristivost raspoloživih sredstava i daljnji razvoj Republike Hrvatske.

Nacrt programa konferencije DRREUF 2021. - Novi Vinodolski

DRREUF 2021. - Nacrt programa konferencije314.3 KB
Pročitaj više
OTVORENO JE E-SAVJETOVANJE SA ZAINERESIRANOM JAVNOŠĆU O NACRTU PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA OTOKA 2021.- 2027. I AKCIJSKOG PLANA 2021.-2023. ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA

Dana 29. rujna 2021. godine Putem portala e-savjetovanja, otvoreno je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana razvoja otoka za razdoblje od 2021. do 2027. godine i Akcijskog plana za razdoblje od 2021. do 2023. godine.

Nacionalni plan razvoja otoka za razdoblje od 2021. do 2027. godine predstavlja srednjoročni akt strateškog planiranja kojim se definira provedba ciljeva razvoja Republike Hrvatske na području otoka. Nacionalni plan predstavlja osnovu za buduće financiranje ciljanih projekata na otocima, kako iz proračunskih izvora tako i putem sredstava Europske unije u financijskoj perspektivi 2021.-2027. kao i okvir za izradu programa, mjera, aktivnosti i projekata vezanih uz otoke u provedbenim programima tijela državne uprave i drugih javnih tijela.

Rok za sudjelovanje u eSavjetovanju je 29. listopada 2021. godine.

Na eSavjetovanje se možete uključiti putem poveznica: Nacionalni plan – https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=17642 i Akcijski plan – https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=18653.

Pročitaj više
U Opatiji održana dvodnevna hibridna konferencija “Dani regionalnoga razvoja i EU fondova – Nove prilike”

U Opatiji je 30. rujna i 1. listopada 2021. održana dvodnevna hibridna konferencija “Dani regionalnoga razvoja i EU fondova – Nove prilike”.

Konferenciju u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije otvorio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, a sve prisutne uvodno su pozdravili ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak i potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić. Konferenciji su uz ministricu Tramišak i potpredsjednika Vlade Marića nazočili i ministri Darko Horvat, NIna Obuljen Koržinek, Radovan Fuchs, Josip Aladrović, Marija Vučković i Tomislav Ćorić te drugi uvaženi dionici na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Konferencija je organizirana u cilju predstavljanja novih prilika iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. : Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.“ i „Integriranog teritorijalnog programa“, Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.“ i Programa ruralnog razvoja – Nacionalnog strateškog plana ZPP-a. Dvodnevna konferencija služila je kao prilika za razmjenu iskustava, umrežavanje i jačanje suradnje radi učinkovitijeg provođenja projekata u novom financijskom razdoblju, u kojem je Hrvatskoj dostupno oko 25 milijardi eura, koje će koristiti kroz Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. i Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026.

Konferenciju je bilo moguće pratiti i putem internetskih stranica strukturnifondovi.hr te društvenih mreža, a snimke svih radionica i stručnih predavanja dostupne su na poveznici.

 

Pročitaj više
Europska komisija objavila Radni dokument za programiranje Fonda za pravednu tranziciju

Glavna uprava Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku objavila je Radni dokument koji pomaže procesu programiranja Fonda za pravednu tranziciju (JTF). Dokument daje programske smjernice i rješava ključna pitanja, kao što su najviše pogođena područja, proces tranzicije i izazovi, vrste operacija koje se mogu podržati, uključivanje dionika i komplementarnost s drugim izvorima financiranja. Fond za pravednu tranziciju će u razdoblju 2021.-2027. uložiti 17,5 milijardi eura u područja koja su tranzicijom najviše pogođena i novi je instrument Kohezijske politike 2021.-2027. u kontekstu Europskog zelenog plana.

Fond će ublažiti društveno-ekonomske troškove i regionalne nejednakosti izazvane klimatskom tranzicijom, podržati ekonomsku diverzifikaciju pogođenih teritorija i pomoći u prilagodbi u promjenjivom tržištu rada kroz:

  • produktivna ulaganja u mala i srednja poduzeća
  • istraživačke i inovacijske aktivnosti
  • zaštitu okoliša
  • čistu energija
  • dokvalificiranje i prekvalificiranje radnika
  • pomoć pri traženju posla
  • transformaciju postojećih postrojenja s visokim udjelom ugljika.

Države članice EU-a moraju pripremiti strateške planove teritorijalne pravedne tranzicije (TJTP) – identificirajući prihvatljiva područja na koja se očekuje da će klimatski prijelaz imati najveći negativan utjecaj. TJTP se mora pripremiti zajedno s relevantnim unutarnjim partnerima, u dijalogu s Komisijom i osiguravajući njihovu usklađenost sa strategijama pametne specijalizacije i nacionalnim energetskim i klimatskim planovima.

Radni dokument na engleskom jeziku dostupan je na poveznici.

 

Izvor: Europska komisija

Pročitaj više
Next Generation EU: Europska komisija Hrvatskoj isplatila 818 milijuna eura za pretfinanciranje u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost

Europska komisija je Hrvatskoj isplatila 818 milijuna eura za pretfinanciranje u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (MOO), odnosno 13 % ukupnog predviđenog iznosa. Hrvatska bi iz Mehanizma trebala primiti ukupno 6,3 milijarde eura. Komisija će odobriti daljnje isplate na temelju provedbe ulaganja i reformi utvrđenih u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO). Iznos pretfinanciranja potaknut će provedbu ključnih mjera ulaganja i reformi koji bi trebali snažno preobraziti hrvatsko gospodarstvo i društvo.

U okviru NPOO-a uložit će se 728 milijuna eura za potporu održivoj mobilnosti modernizacijom željezničkih pruga, razvojem autonomnih električnih taksija s popratnom infrastrukturom prilagođenom osobama s invaliditetom, postavljanjem 1 300 stanica za punjenje električnih vozila i uvođenjem vozila i plovila s nultim emisijama kao doprinos zelenoj tranziciji.

Potpora digitalnoj tranziciji osigurat će se ulaganjima od 126 milijardi eura za poboljšanje digitalne povezivosti ruralnih područja povećanjem nacionalne pokrivenosti širokopojasnom gigabitnom mrežom. Uložit će se i 287 milijuna eura za digitalizaciju javne uprave i pravosuđa, interoperabilnost vladinih informacijskih sustava, uvođenje digitalne osobne iskaznice, uvođenje pametnih oblika rada i uspostavu jedinstvene točke za pristup svim elektroničkim uslugama javne uprave.

Planom će se osigurati 739 milijuna eura za poboljšanje poslovnog okruženja smanjenjem administrativnog opterećenja za profesionalne usluge te povećanjem pristupa financiranju za poduzeća. Previđeno je i 200 milijuna eura za povećanje učinkovitosti javnog sektora i pravosuđa. U okviru  plana uložit će se i 277 milijuna eura za potporu zapošljavanju i socijalnoj uključenosti preoblikovanjem aktivnih politika tržišta rada, financiranjem vaučera za programe osposobljavanja i usavršavanja, poboljšanjem primjerenosti i obuhvata socijalnih naknada te razvojem novih socijalnih usluga.

 

 

 

 

 

 

 

Više informacija pročitajte na stranicama Europske komisije:  https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_21_4913 

Izvor fotografije: Europska komisija, 2021.

Pročitaj više
#RURALVISIONEU: EU objavio dugoročnu viziju razvoja ruralnih područja

Dugoročnom vizijom za ruralna područja EU-a nastoji se odgovoriti na izazove i brige iskorištavanjem novih mogućnosti zelene i digitalne tranzicije i oslanjajući se na stečena iskustva iz pandemije bolesti COVID-19 te utvrđivanjem sredstava s pomoću kojih je moguće poboljšati kvalitetu života u ruralnim područjima, postići uravnotežen teritorijalni razvoj i stimulirati gospodarski rast. Novi Ruralni pakt uključit će aktere na razini EU-a, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u cilju poticanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije i odgovora na zajedničke težnje ruralnih zajednica.

Predstavljen je i Akcijski plan za poticanje održivog, kohezivnog i integriranog ruralnog razvoja. Potpora ruralnim područjima već se pruža u okviru nekoliko politika EU-a, što pridonosi njihovu uravnoteženom, pravednom, zelenom i inovativnom razvoju. U viziji i akcijskom planu utvrđena su četiri područja djelovanja kako bi ruralna područja postala:

  • jača: u fokusu jačanje ruralnih zajednica, poboljšanje dostupnosti usluga i olakšavanje socijalnih inovacija
  • povezana: poboljšanje povezivosti i u prometnom i u digitalnom smislu
  • otporna: očuvanje prirodnih resursa i ozelenjivanje poljoprivrednih djelatnosti u cilju borbe protiv klimatskih promjena uz osiguravanje socijalne otpornosti putem ponude pristupa kvalitetnom obrazovanju i raznolikim mogućnostima zapošljavanja
  • prosperitetna: diversifikacija gospodarskih aktivnosti i povećanje dodane vrijednosti u poljoprivredi i poljoprivredno-prehrambenim djelatnostima te u seoskom turizmu.

Više informacija možete saznati u informativnom letku i na poveznici: https://ec.europa.eu/croatia/news/long_term_vision_for_rural_areas_for_stronger_connected_resilient_prosperous_eu_rural_areas_hr 

 

 

Izvor fotografije: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Pročitaj više
Predstavljen Nacionalni plan razvoja otoka 2021.-2027. i Registar otoka u Dobrinju

Pomoćnica ministrice gđa. Tajana Huzak i djelatnici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije predstavili su u općini Dobrinj Nacionalni plan razvoja otoka 2021.-2027. i Registar otoka. Predstavljanju su prisustvovali djelatnici Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, predstavnici Primorsko-goranske županije, predstavnici jedinica lokalne samouprave i ostali dionici otočnog razvoja s područja županije.

Načelnik Općine Dobrinj zahvalio se Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na dosadašnjoj suradnji i kontinuiranom doprinosu i radu na unaprjeđenju uvjeta života na otoku.

Nacionalni plan razvoja otoka 2021.-2027. srednjoročni je akt strateškog planiranja kojim se definira provedba ciljeva razvoja Republike Hrvatske na području otoka kroz koji će se usmjeriti oko 7,9 milijardi kuna ulaganja za financiranje projekta iz područja gospodarenja otpadom, mobilnosti, gradnje i obnove vrtića, škola, domova zdravlja, stambenog zbrinjavanja, ali i projektima usmjerenim ka promicanju zapošljivosti i smanjenju socijalne isključenosti te aktivnosti usmjerene prema poticanju poduzetništva i razvoju civilnog društva.

Plan je rezultat zajedničkog rada svih dionika otočne razvojne politike koji su bili uključeni u njegovu izradu, istaknuli su djelatnici Ministarstva te su naveli da će dokument uskoro biti objavljen na središnjem državnom portalu za savjetovanja sa zainteresiranom javnošću e-Savjetovanju gdje će biti dostupan za sve komentare i prijedloge.

Registar otoka, baza je podataka na kojoj se nalazi popis svih 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi koje se nalaze na području Republike Hrvatske te služi kao podloga za izradu analitičkih izvještaja neophodnih za daljnja usmjerenja i provođenje učinkovite politike razvoja otoka.

 

 

Pročitaj više