Category: Strateški dokumenti

Objavljeni pozivi za iskaz interesa za sudjelovanjem u regionalnim lancima vrijednosti Jadranske Hrvatske u okviru Plana industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske

Nakon donošenja planova za industrijsku tranziciju Jadranske Hrvatske, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije pokrenulo je proces mapiranja dionika regionalnih lanaca vrijednosti raspisujući javne pozive za iskazivanje interesa za sudjelovanje u regionalnim lancima vrijednosti.

Javni pozivi su prvenstveno usmjereni na poduzetnike koji svojim radom doprinose usmjeravanju regionalnog gospodarstva prema prioritetnim nišama u okviru regionalnih lanaca vrijednosti.

Vizija i misija regionalnih lanaca vrijednosti biti će definirani zajedničkom Deklaracijom o suradnji koju će potpisati dionici mapirani u okviru svakog regionalnog lanca vrijednosti.

Koordinacijsko vijeće, radni tim i Leadership grupe Jadranske Hrvatske, koji su oformljeni u procesu izrade plana za industrijsku tranziciju, nastavit će sa svojim radom kroz strateške forume za regionalne lance vrijednosti (RLV forumi), čime će se omogućiti kontinuirani proces poduzetničkog otkrivanja i učinkovito upravljanje industrijskom tranzicijom.

U okviru RLV foruma, uz podršku MRRFEU-a, izradit će se akcijski planovi za razvoj/unaprjeđenje RLV-ova kojim će se definirati prioritetna područja ulaganja i identificirati indikativne misije i teme za istraživanje i razvoj, poslovna, istraživačka i tehnološka infrastruktura, ključne tehnologije te pametne vještine potrebne za industrijsku tranziciju. Temeljem izrađenih akcijskih planova, Upravljačko tijelo za Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. dobit će inpute za izradu ciljanih javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava kojim će se dati podršku dionicima regionalnih lanaca vrijednosti u procesu industrijske tranzicije.

Lanci vrijednosti, za koje smo zajednički prepoznali da imaju najveći potencijal za rast u Jadranskoj Hrvatskoj su:

  • RLV Plavi rast Jadranske Hrvatske
  • RLV Zdravlje Jadranske Hrvatske
  • RLV Pametna industrija Jadranske Hrvatske
  • RLV Zeleni rast Jadranske Hrvatske
  • RLV Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti Jadranske Hrvatske.

Temeljem navedenoga, Ministarstvo je objavilo sveukupno pet javnih poziva za iskazivanje interesa za sudjelovanje u regionalnim lancima vrijednosti Jadranske Hrvatske, a više informacija dostupno je na poveznici,  te informacije o pozivu s pripadajućom dokumentacijom za svaki regionalni lanac vrijednosti zasebno kako slijedi:

Cjelokupni Plan za industrijsku tranziciju Jadranske Hrvatske dosupan je ovdje.

Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvoja Europske unije 

Pročitaj više
Na sjednici Vlade usvojen Program razvoja brdsko-planinskih područja i Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja

Na održanoj sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojena je Odluka o donošenju Programa razvoja brdsko-planinskih područja i Odluka o donošenju Programa održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja. 

Program razvoja brdsko-planinskih područja za razdoblje 2022.-2025. godine predstavlja akt strateškog planiranja za čiju je provedbu nužna suradnja i podrška svih tijela državne uprave koji u svojim aktivnostima doprinose razvoju brdsko-planinskih područja.

Za razvoj brdsko-planinskih područja definirana su tri ključna cilja: povećanje zaposlenosti; demografska revitalizacija i ublažavanje specifičnih geomorfoloških, klimatskih i prometnih ograničenja.

U okviru Programa razvoja potpomognutih područja, definirana su dva ključna cilja: povećanje zaposlenosti i dohotka te demografska revitalizacija.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
KRK BI MOGAO POSTATI PRVI “ZERO WASTE” OTOK U EU-U

U sjedištu otočnog komunalnog društva Ponikve eko otok Krk održan je radni sastanak s predstavnicima organizacije Zelena akcija – provoditeljima međunarodne Zero waste strategije u našoj zemlji. Krk je inače na listi koju čini petstotinjak europskih gradova i općina na čijim se područjima već danas primjenjuje najviši i najcjenjeniji certifikat ispunjavanja visoko zadanih ciljeva smanjenja nastanka otpada, stimuliranja njegove ponovne uporabe, recikliranja i kompostiranja otpada primjenom učinkovitih mjera cirkularne ekonomije.

Cilj je pozicionirati i bendirati otok Krk kao prvi zero waste otok na području Europske unije.

Neki od konkretnih koraka u kojima će se otočni komunalci sad i dodatno morati angažirati, povezani su s dostizanjem čak 70% udjela odvojenog prikupljanja otpada do 2025. godine, ali i sa smanjenjem količina miješanog otpada koji se »proizvodi« po stanovniku (uključujući i turiste) s 235 kg, koliko ga je bilo u »baznoj« 2019. godini, na ciljanih 150 kilograma godišnje.

Dogovoreni su i neki novi koraci na putu još boljeg i kvalitnijeg korištenja biorazgradivog otpada, te uspostavi tzv. Centra za ponovnu uporabu – svojevrsnog pogona za vraćanje u uporabu prerano »škartiranih« i odbačenih predmeta.

Ponikve će u idućim godinama unaprijediti način odvojenog prikupljanja i naplate odvoza prema količini miješanog otpada, povećati kućno kompostiranje, otvoriti centar za ponovnu uporabu te uvesti brojne modele za smanjenje količina otpada koji nastaje na otoku.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Sudjelujte u ispitivanju mišljenja javnosti o Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka

U okviru izrade novog Plana razvoja Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka za razdoblje od 2022. do 2027. godine, kojeg Regionala razvojna agencija Primorsko-goranske županije izrađuje za Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka,  objavljen je Upitnik za ispitivanje javnog mnijenja o Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka.

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka (PPMHP) središnja je muzejska ustanova Primorsko-goranske županije. Svojim se stalnim postavom i mnogim vrijednim izložbama iz svog ili fundusa ostalih hrvatskih muzeja uključuje u obilježavanje važnih događanja vezanih uz povijest i kulturu Rijeke, Primorsko-goranske županije i Hrvatske, otkrivajući i tako djeliće nedovoljno poznate prošlosti.

Svrha ovoga upitnika je prikupiti mišljenje javnosti, građana/ki i posjetitelja/ica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka o njegovim prednostima i potrebama te njegovoj važnoj ulozi u kulturnom životu Primorsko-goranske županije, kako bi se na što kvalitetniji način unaprijedio rad muzeja te predvidjeli njegovi razvojni smjerovi koji će odgovarati potrebama stanovništva, ali i biti u skladu s nacionalnim, europskim i globalnim trendovima u kulturi.

U cilju što kvalitetnije obrade podataka, u nastavku Vam dostavljamo upitnik, koji se odnosi na rad PPMHP-a u njegovom sjedištu u Rijeci kao i njegovim dislociranim zbirkama, za koji ovom prilikom molimo da popunite s potrebnim odgovorima.

Procijenjeno vrijeme potrebno za popunjavanje upitnika je 10 minuta. Upitniku možete pristupiti na sljedeće načine:

  1. putem poveznice: https://forms.gle/tPdAeP8ULuSLVfgD7 
  2. klikom na sliku ispod
  3. skeniranjem QR koda za pristup putem pametnih telefona.

Upitnik će biti otvoren do 10. veljače 2022. godine te Vas pozivamo da ovu informaciju podijelite i s Vašom obitelji, kolegama, prijateljima i ostlaima koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitivanju javnoga mnijenja o potrebama Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.

Ovaj upitnik izradila je Javna ustanova “Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije” u suradnji s Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja Rijeka, u okviru projekta “Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije” koji je financiran sredstvima Europske unije u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija“. Sadržaj dokumenta je isključiva odgovornost Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka i Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije i ne odražava stajališta Europske unije.

 

Pročitaj više
Poziv mladima za organizaciju Dana Europe u Hrvatskoj

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj poziva sve mlade osobe između 16 i 27 godina da se prijave na natječaj za organizaciju proslave Dana Europe u Hrvatskoj koji se svake godine obilježava 9. svibnja.

Prijedlozi moraju biti povezani s temama i politikama Europske komisije te biti najučinkovitiji za komunikaciju prema mladima, kao što je istaknuto u Strategiji EU-a za mlade. Osim toga, predložene aktivnosti trebaju obuhvaćati pitanja koja najviše zaokupljaju mlade, u skladu s prioritetima istaknutima u Ciljevima za mlade, kao što su ravnopravnost i uključivost, održivost, mentalno zdravlje i dobrobit te kvalitetno zapošljavanje.

Svoje prijedloge aktivnosti za proslavu Dana Europe svi zainteresirani mogu poslati u obliku prezentacije najkasnije do 12. veljače do 12 sati na adresu e-pošte comm-rep-zag-events@ec.europa.eu.

U svojoj prezentaciji prijavitelji moraju detaljno pojasniti svoju ideju i obrazložiti svaku stavku, a uvjet je da predložene aktivnosti odgovaraju temama i politikama Europske komisije te moraju biti uključive za mlade. Uz sadržaj, ocjenjivat će se i kreativnost te prijavitelji trebaju dostaviti prijedlog vizuala ili fotografija koje će vizualno dočarati predloženu ideju kao i prijedlog naziva predloženih aktivnosti.Uz sadržaj, ocjenjivat će se i kreativnost te prijavitelji trebaju dostaviti prijedlog vizuala ili fotografija koje će vizualno dočarati predloženu ideju kao i prijedlog naziva predloženih aktivnosti.

Pobjednik dobiva priliku realizirati svoju ideju i koncept proslave Dana Europe zajedno s timom organizatora i uz njegovu savjetodavnu i organizacijsku potporu. Pobjednik natječaja bit će proglašen 28. veljače 2022. godine.

Pravilnik natječaja dostupan je na poveznici s detaljnim uputstvima te uvjetima i odredbama koje je potrebno zadovoljiti za pripremanje prezentacije i prijave na natječaj.

Više informacija o natječaju dostupno je na poveznici: https://croatia.representation.ec.europa.eu/news/otvoren-natjecaj-za-organizaciju-proslave-dana-europe-u-hrvatskoj-2022-01-12_hr

Pročitaj više
Izrađena »Brand i komunikacijska strategija outdoor ponude otoka Krka«

Glavni cilj strategije je izgradnja tržišnog identiteta i prepoznatljivosti takve vrste ponude, a sve u skladu s interesima i potrebama suvremenih gostiju, odnosno s novim trendovima u turizmu, i to na otoku koji je lako dostupan, visoko razvijen i ekološki održiv. Tako se otok Krk planira promovirati kao oaza aktivnog odmora. 

U izradu Strategije je, uz predstavnike jedinica lokalne samouprave i turističkih zajednica, bio uključen i značajan broj vanjskih suradnika i partnera, posebice onih s kojima Turistička zajednica otoka surađuje u segmentu organiziranja i provođenja projekata i programa outdoora, ponude koja je u fokusu našeg novog strateškog dokumenta.

Takva vrsta ponude našeg »najturističkijeg« otoka na kojem se ostvaruje čak trećina regionalnog i 6 posto nacionalnog turističkog prometa, nova je poželjna »marker atrakcija« u njegovoj ponudi, sa snagom privlačenja nemalog broja novih posjetitelja, i to posebice u pred i posezoni. Strategijom je analizirano trenutno stanje krčkih outdoor aktivnosti slijedom kojeg su obrađene i određene strateške smjernice izgradnje brenda »Krk outdoor«.

Zajedno s novim strateško-planerskim iskoracima, otočni su turistički djelatnici pokrenuli rebrending krčke turisitičke ponude »zaokružili« i osmišljavanjem novog promotivnog logotipa.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Primorsko-goranska županija daje milijun kuna za razvoj turističkih projekata u Gorskom kotaru

Čelnici turističkih tijela Primorsko-goranske županije – direktorica Turističke zajednice Kvarnera Irena Peršić Živadinov te Mladen Brajan, pročelnik Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj PGŽ-a, kao i dožupan Petar Mamula, boravili su u radnom posjetu Delnicama te kroz razgovor s Petrom Hrgom, direktorom zajedničkog TZ-a Gorskog kotara, postavili odrednice daljnih aktivnosti vezanih uz mogućnosti doprinosa PGŽ-a ulaganju u projekte utemeljene na osnovama Master plana razvoja turizma Gorskog kotara.

Do sastanka je došlo nakon što je koordinacija goranskih čelnika na ideju Petra Hrga predložila predstavljanje tog dokumenta županijskim vijećnicama. Cilj te ideje je pokazati županijskim vijećnicima i tijelima PGŽ-a da u Master planu, dokumentu u čijoj je izradi znatnu financijsku potporu dao i PGŽ, postoje brojni projekti spremni za realizaciju. Štoviše, direktor Hrg pripremio je listu od petnaestak projekata od kojih nekoliko njih ima u cijelosti riješenu svu potrebnu dokumentaciju i sve što je potrebno za početak njihove realizacije je – novac. A tu bi, između ostalih, mogla pomoći i Županija te time potvrditi smislenost dokumenta čiju je izradu i sama sufinancirala.

Od petnaestak izdvojenih projekata prioritet će imati oni koji imaju gotovu projektnu dokumentaciju, ili je ona u visokoj fazi realizacije. To su Centar za posjetitelje u Kamačniku, Alpine Coster u Fužinama, šetnica uz jezero Lepenica, Sportski centar Vrbovska poljana, Vidikovac Perić u Skradu, uređenje prilazne ceste špilji Lokvarka, Šumska zona Stara Sušica te sportski tereni na području Brod Moravica.

Drugu skupinu izdvojenih projekata čine oni koji još nemaju potrebnu projektnu dokumentaciju, ali postoji volja i potreba za njihovom realizacijom. Ti projekti su Sportsko-rekreativna zona Japlenški vrh u Delnicama, Sportsko-rekreativna zona Rudnik u Čabru, Kupališna zona Lokvarsko jezero, Pješačka infrastruktura unutar Zelenog vira i Vražjeg prolaza te Kupališna i kamping zona Doluš na području Brod Moravica. Za ove će se projekte pokušati naći sredstva za izradu projektne dokumentacije, što je prvi korak u njihovoj realizaciji.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Usvojen Plan razvoja Grada Bakra za razdoblje od 2021. do 2027. godine

Jednoglasno usvojenim Planom razvoja Grada Bakra za razdoblje od 2021. do 2027. godine definirana je vizija razvoja Bakra kao grada turizma, tradicije, kulture, sporta te zadovoljnih građana.

Dokumentom su utvrđena četiri ključna razvojna cilja, svaki sa svojim prioritetima i provedbenim mjerama:

  • osigurati konkurentno i održivo gospodarstvo temeljeno na poduzetništvu, turizmu te poljoprivredi i ribarstvu,
  • unaprijediti kvalitetu života zajednice jačanjem društvenih djelatnosti i ljudskih kapaciteta,
  • poboljšati zaštitu okoliša, prirode i bioraznolikosti s ciljem ostvarivanja zelene tranzicije te
  • poboljšati javnu infrastrukturu i digitalnu transformaciju Grada.

Bakar je postao grad razvoja, grad gospodarskog središta s proračunom koji raste, s izgrađenom brojnom komunalnom i društvenom infrastrukturom, novim vrtićima, školskim dvoranama, kilometrima novih cesta, novih vodovoda, s desetinama novih gospodarskih subjekata i tisućama novih radnih mjesta, podignutim pedagoškim standardom. Bakar je grad bez prireza, s minimalnim komunalnim davanjima, besplatnim gradskim prijevozom, radnim bilježnicama i školskim priborom, osiguranom zdravstvenom skrbi i svime što život naših građana čini boljim.

Novi Plan razvoja u strateškom planiranju zapravo čini nadogradnju dosadašnjeg programa. Ostvarenom vizijom udarili smo temelje brže izgradnje i jačeg gospodarskog rasta.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Donesen Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima

Vlada Republike Hrvatske donijela je Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima. 

Program se donosi temeljem Zakona o gradnji i doprinosi provedbi Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, temeljnog državnog dokumenta za usmjeravanje razvoja u prostoru te postizanju strateškog cilja Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost u razvojnom smjeru Zelena i digitalna tranzicija Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine. Njime će se stvoriti preduvjeti za bolju kvalitetu života i zdravlja ljudi i dati doprinos održivom društvenom, gospodarskom i prostornom razvoju.

Najznačajniji očekivani učinci provedbe Programa su:

  • poticanje zelenih investicija
  • otvaranje novih radnih mjesta i osnivanje novih tvrtki za potrebe izgradnje i održavanja zelene infrastrukture te proizvodnju i prodaju građevinskih i bioloških materijala
  • ostvarivanje ušteda u potrošnji energije uz smanjenje izdataka građana za energiju
  • smanjenje efekta toplinskih otoka i temperature u gradovima
  • prilagođavanje klimatskim promjenama kao i ublažavanje posljedice tih promjena
  • smanjenje emisije stakleničkih plinova te očuvanje i obnavljanje kvalitete zraka, vode i tla
  • poboljšanje kvalitete urbanih područja preobrazbom napuštenih, nedovoljno korištenih i zapuštenih zemljišta
  • poboljšanje kvaliteta života i uvjeta stanovanja u gradovima
  • poboljšanje zdravlja ljudi i smanjenje ulaganja za liječenje bolesti
  • proizvodnja hrane u urbanim vrtovima, staklenicima i zimskim vrtovima
  • poboljšanje stanja i povećanje tržišne vrijednosti nekretnina
  • poboljšanje kvalitete prostora i zgrada društvenog standarda
  • povećanje svijesti o važnosti zelene infrastrukture.

Provedba Programa sufinancirati će se iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u novom financijskom razdoblju 2021. – 2027. godine te iz Mehanizma za oporavak i otpornost putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., u svrhu postizanja ciljeva te realizaciju mjera, aktivnosti i projekata predviđenih Programom.

Više na poveznici.

Izvor: https://mpgi.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Usvojen Plan za industrijsku tranziciju Jadranske Hrvatske vrijednosti oko 140 milijuna eura

Uz aktivno sudjelovanje Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, na čelu s ravnateljem Vedranom Kružićem, koja koordinira Plan u ime Primorsko-goranske županije, 30. studenog 2021. godine u Zadru, održana je Druga sjednica Koordinacijskog vijeća za Jadransku Hrvatsku na kojoj je usvojen Plan za industrijsku tranziciju Jadranske Hrvatske.

Plan je rezultat zajedničke inicijative Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i sedam županija Jadranske Hrvatske kroz koji će biti alocirano oko 140 milijuna eura, odnosno milijarda i 50 milijuna kuna putem poziva za poduzetnike sa područja Jadranske Hrvatske i to za sektore plavog i zelenog rasta, zdravlja, pametne industrije te uslužni sektor visoke dodane vrijednosti.

Ministrica Tramišak: „Jadranska Hrvatska ima veliku ulogu u kontekstu cjelokupnog napretka naše zemlje i zato je bitno da i dalje jača svoju konkurentnost, a ovih 140 milijuna eura zasigurno će tome doprinijeti“.

Sastanku su osim ministrice Tramišak prisustvovali i državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, župan Zadarske županije Božidar Longin, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić te predstavnici preostalih 5 županija Jadranske Hrvatske.

Izvor fotografije: https://razvoj.gov.hr/vijesti/usvojen-plan-za-industrijsku-tranziciju-jadranske-hrvatske/4770

Pročitaj više