Category: Strateški dokumenti

Najava informativnoga predavanja o poticanju regionalnoga razvoja u kontekstu novog proračunskog razdoblja EU-a za predstavnike Pravnoga fakulteta u Rijeci

U okviru redovnih informativnih aktivnosti, Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije održat će predavanje za predstavnike Pravnog fakulteta u Rijeci o ulozi Agencije u poticanju regionalnoga razvoja, odnosno aktivnostima koje Regionalna razvojna agencija provodi na području županije, poput potpore pri strateškom planiranju i pružanju stručne i savjetodavne pomoći jedinicama lokalne i podrugčne (regionalne) samouprave te javnim tijelima s područja Primorsko- goranske županije u pripremi i provedbi projekata financiranih sredstvima Europske unije uz poseban naglasak na novi višegodišnji financijski okvir EU-a za razdoblje 2021.-2027. te projekt “Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije”.

Predstavnici fakulteta pritom će se moći upoznati s projektima koje Agencija provodi, mogućnostima koje stoje na raspolaganju u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2021.-2027. te  kao i mogućnostima za intenzivniju suradnju Sveučilišta i Regionalne razvojne agencije.

Informativno predavanje će se održati  1. prosinca 2021. s početkom u 13.00 sati u prostorijama Pravnoga fakulteta u Rijeci, na adresi Hahlić 6, a ispred Agencije predavanje će održati Srđan Kerčević, viši stručni suradnik za pripremu i provedbu strateških dokumenata i programa.

Pročitaj više
Održana konferencija “Energetski dan 2021“ posvećena temama zelene tranzicije Primorsko-goranske županije

U organizaciji Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije i Regionalne energetske agencije Kvarner jučer je u opatijskom Centru Gervais, uz prijenos uživo na Vimeo kanalu, održana konferencija „Energetski dan 2021“ posvećena temama zelene tranzicije Primorsko-goranske županije, uz predstavljanje mogućnosti financiranja zelenih projekata putem ESI fondova 2021.-2027.

U uvodom obraćanju župan Zlatko Komadina osvrnuo se na osnivanje obiju agencija i postojeće zelene projekte te najavio buduća ulaganja u održivost i energetsku učinkovitost u PGŽ-u.„Davno smo krenuli u formiranje obje agencije i anticipirali ovu priču već u prethodnom razdoblju pokrenuvši puno projekata vezanih uz zelenu tranziciju u PGŽ. 

Spomenuo bih samo neke od njih, poput energetskih certifikata i redoslijeda ulaganja u objekte u vlasništvu PGŽ-a, projekt energetske obnove škola, a slijedi nam i kandidiranje energetske obnove zdravstvenih ustanova“, rekao je između ostaloga Župan. Dodao je kako će PGŽ dati doprinos ovoj borbi protiv klimatskih promjena jer to je jedan mozaik: „Svatko radi jedan pomak i jedan korak kako bi svi zajedno napravili ono što moramo, a to je spasiti zemaljsku kuglu od našeg štetnog djelovanja zbog karbonske priče“.

Dr. sc. Julije Domac, specijalni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu naveo je što se može očekivati u narednom razdoblju po pitanju zelene tranzicije: „Očekivanja su da će se u narednim godinama dosta toga promijeniti. Promjena bi trebala biti sve brža, energetska tranzicija o kojoj smo do sada samo pričali sada postaje stvarnost. Očekujemo u sljedećim godinama građane koji će biti aktivni proizvođači energije, građane koji će biti sudionici nekog tržišta. Nadam se da ćemo vidjeti i sve više tvrtki u javnom vlasništvu u tome, počevši od HEP-a pa do komunalnih poduzeća. Mogućnosti su ovdje i sada je zapravo na nama da iskoristimo prirodni potencijal koji Hrvatska ima, da ga iskoristimo da ne bude u svrhu nekakvih kratkoročnih interesa, nekakvih afera kao što smo često do sada viđali kada neki potencijal postoji, nego da bude u funkciji napretka društva, napretka građana, napretka cijele zajednice“, rekao je Domac.

Koji je bio motiv organiziranja konferencije upravo na temu energetske tranzicije pojasnio je ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ Vedran Kružić. „Procijenili smo da je tema klimatskih promjena, zelene i energetske tranzicije trenutno jedna od najvažnijih i za financiranje i za pripremu projekta koji nam tek slijede. Prepoznali smo da upravo u ovim sektorima zelenog rasta i energetike se mogu otvarati neka nova kvalitetna radna mjesta. Danas želimo predstaviti uspješne europske projekte, želimo dodatno prikazati da je i sam PGŽ u svoj plan razvoja zelenu tranziciju prepoznao kao jedan od najvažnijih prioriteta i želimo na neki način dati informaciju svim zainteresiranima da u sljedećoj financijskoj perspektivi postoje ozbiljna sredstva za financiranje projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti“, rekao je Kružić.

Ravnatelj Regionalne energetske agencije Kvarner Darko Jardas u svom je izlaganju posvećenom energetskim trendovima u Europskoj uniji te položaju Hrvatske i PGŽ u odnosu na Europu izrazio žaljenje što je Hrvatska i po ukupno instaliranim kapacitetima i po instaliranim kapacitetima po glavi stanovnika predzadnja u EU. „Tužno je, recimo, da Hrvatska ima tri puta manje od Slovenije instaliranih kapaciteta, a ako gledamo po glavi stanovnika, onda Slovenija ima čak šest puta više od nas. Dakle, puno smo ispod prosjeka. Ovu konferenciju vidim i kao priliku da Hrvatska puno hrabrije i odlučnije krene u energetsku tranziciju, posebno sada kada su doneseni novi zakoni, kada imamo mogućnost da kroz europske direktive možemo krenuti u solarizaciju Hrvatske. Ono gdje mi vidimo najbrži put nisu velike solarne elektrane nego upravo male solarne elektrane na krovovima zgrada, tvrtki, industrija“, rekao je Jardas.

Poticanjem jače solarizacije Hrvatske upravo se bavi Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). Njihovim projektom PVMax kojeg je predstavio zamjenik ravnatelja REGEA-e mr. sc. Velimir Šegon, planira se pokretanje investicija u najmanje 100 MW integriranih fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj u ukupnom iznosu od preko 500 milijuna kuna. Očekuje se da će solarni paneli biti instalirani na više od 3000 zgrada, podjednako u javnom sektoru, kod građana i u komercijalnom sektoru, odnosno svugdje gdje postoji potrošnja električne energije i krovovi koji se mogu iskoristiti. Projekt koji je započeo 1. srpnja ove godine financira se iz sredstava tehničke pomoći programa ELENA (European Local Energy Assistance) kojim upravlja Europska investicijska banka (EIB), a operativno ga provodi REGEA.

Temom financiranja bavio se u svom izlaganju i dr. sc. Damir Juričić iz Centra za podršku pametnim i održivim gradovima Sveučilišta u Rijeci koji je predstavio financijske instrumente Višegodišnjeg financijskog okvira 2022.-2027. te općenito mogućnosti i izazove u financiranju javnih zelenih investicija.

U dijelu konferencije posvećenom energetskoj tranziciji otoka, prikazana je snimka obraćanja Tonina Picule, zastupnika u Europskom parlamentu na temu mogućnosti koje donosi Europski zeleni plan te primjera dobre prakse s hrvatskih otoka.

O cresko-lošinjskom otočju govorio je dr. sc. Ugo Toić, direktor Otočne razvojne agencije OTRA i predsjednik skupštine energetske zadruge “Apsyrtides”, stavivši naglasak na ljude, kao temelj energetske tranzicije, te na nužnost generalne promjene razmišljanja i djelovanja u smjeru dekarbonizacije. Još jednan primjer dobre prakse cresko-lošinjskog arhipelaga predstavio je mr. sc. Damir Medved iz Ericssona Nikola Tesla, govoreći o analizi velikih skupova podataka na primjeru EU projekta INSULAE posvećenog dekarbonizaciji otoka Unije.

U dijelu panel diskusije pročelnik županijskog Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima prof. dr. sc. Ljudevit Krpan istaknuo je da Primorsko-goranska županija već dulji niz godina posebnu pozornost posvećuje energetici, održivom razvoju i energetskoj tranziciji, kroz različite politike i operativne projekte, što je vidljivo i kroz osnivanje županijske energetske agencije pred desetak godina, iako za to nije postojala zakonska obveza.

U zaključku konferencije, dotičući se između ostalog i teme turizma, moderator izv. prof. dr. sc. Vedran Kirinčić s Tehničkog fakulteta u Rijeci dodatno je naglasio da PGŽ i kao turistička destinacija promocijom ovakvih zelenih tranzicijskih projekata ima priliku brendirati se kao high-tech plavo-zelena destinacija. Govoreći o solarizaciji, zaključeno je da su veliki solari potrebni Hrvatskoj kao i mali, no također i decentralizacija i demokratizacija te je možda rješenje zakonski uvjetovati investitore da nova postrojenja u nekom dijelu budu u vlasništvu građana. Dobar primjer dobre prakse je i Grad Zagreb koji je nedavno donio program  Integrirane sunčane elektrane na zgradama javne namjene, višestambenim zgradama i obiteljskim kućama kojim će se omogućiti koordinirana priprema i izgradnja integriranih sunčanih elektrana na krovovima postojećih zgrada sa konačnom svrhom osiguranja električne energije iz obnovljivih izvora. Nesumnjivo, potrebno je koordinirano i promišljeno djelovanje kako bismo ispunili zacrtane ciljeve zelenog plana i facilitirali uspješnu energetsku tranziciju Primorsko-goranske županije. Također, potrebno je nastaviti organizirati ovakva događanja s ciljem informiranja i osvješćivanja šire zajednice.

Cijelu snimku konferencije možete pogledati na poveznici:

ENERGETSKI DAN 2021 – zelena tranzicija PGŽ / Opatija 23.11.2021. from TV Novinet on Vimeo.

Konferencija “Energetski dan 2021” uvrštena je u program manifestacije #EUinmyRegion Dani otvorenih vrata EU projekata 2021. Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

 

 

Pročitaj više
Najava konferencije „Energetski dan 2021“ ZELENA TRANZICIJA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE – IZAZOVI PRED NAMA I MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA PUTEM ESI FONDOVA 2021.-2027.

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije i Regionalna energetska agencija Kvarner pozivaju vas na poludnevnu konferenciju posvećenu temama zelene tranzicije Primorsko-goranske županije pod nazivom

„Energetski dan 2021“

ZELENA TRANZICIJA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE –

IZAZOVI PRED NAMA I MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA PUTEM ESI FONDOVA 2021.-2027.

koja će se održati u utorak, 23.11.2021., od 11.00 – 13.00 sati,  u Centru Gervais u Opatiji (Ul. Nikole Tesle 5).

U skladu s trenutnom epidemiološkom situacijom, konferencija će se održati hibridno: za manji broj sudionika uživo uz poštivanje važećih epidemioloških mjera i predočavanje COVID potvrde, do popunjenja raspoloživih mjesta, te virtualno – izravnim prijenosom putem Vimeo kanala.

Za sudjelovanje na konferenciji neophodna je prethodna registracija putem poveznice https://forms.gle/giP6Lk3R5ohpeXJr8 , i to najkasnije do  ponedjeljka, 22. studenog 2021. godine u 10.00 sati, pri čemu je potrebno naznačiti preferirani način sudjelovanja – uživo u Opatiji ili virtualno.

Potvrda mogućnosti sudjelovanja uživo bit će Vam dostavljena najkasnije u ponedjeljak, 22. studenog 2021. godine, dok će prijenos biti realiziran na poveznici https://vimeo.com/646679990 .

Događanje je uvršteno u program manifestacije Dani otvorenih vrata EU projekata 2021. Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Energetski dan PGŽ 2021_Program690.3 KB

 

Konferenciju možete pratiti i putem izravnog video prijenosa:

ENERGETSKI DAN 2021 – zelena tranzicija PGŽ / Opatija 23.11.2021. from TV Novinet on Vimeo.

 

Pročitaj više
Otvoreno javno savjetovanje o Nacrtu Prijedloga Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027.

Dana 15. studenoga 2021. godine otvoreno je javno savjetovanje o Nacrtu Prijedloga Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Nacionalni plan razvoja zdravstva krovni je sektorski dokument planiranja koji utvrđuje posebne ciljeve, mjere, projekte i aktivnosti koji će se provoditi pod okriljem Ministarstva zdravstva s osnovnim ciljem unaprjeđenja zdravstvenog sustava i zdravstvenih ishoda populacije. Savjetovanje je otvoreno do 30. studenoga 2021. godine.

Sukladno Odluci o utvrđivanju akata strateškog planiranja povezanih s uvjetima koji omogućavaju provedbu fondova Europske unije u razdoblju od 2021. do 2027. godine, rokova donošenja i tijela zaduženih za njihovu izradu Vlade Republike Hrvatske od listopada 2020. godine, Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine, jedan je od dokumenata koji će omogućiti apsorpciju sredstava u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova do 2027. godine te uskladiti nacionalne strateške ciljeve s strateškim ciljevima Europske unije u području zdravstva, budući da je usko povezan s “uvjetima koji omogućavaju provedbu fondova Europske unije” (en. enabling conditions).

Sudjelovati u javnom savjetovanju o Nacrtu Prijedloga Nacionalnoga plana razvoja zdravstva za razdoblje 2021.-2027. možete putem službene stranice e-savjetovanja na poveznici https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=19191.

Pročitaj više
PRIGODA sudjelovala na 4. Tjednu karijera na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci

Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, u razdoblju od 8. do 12. studenog 2021. godine, održao se 4. Tjedan karijera te su u sklopu programa ugostili brojne poslodavce i stručnjake iz prakse. Cilj održavanja Tjedna karijera je upoznati studente s potrebama tržišta rada, trendovima u gospodarstvu te prilikama koje im se nude po završetku studiranja.

Bogati program obuhvatio je preko 50 gostujućih predavača koji su se predstaviti EFRI studentima, među kojima je, u srijedu, 10 studenoga 2021.,  svoje predavanje pod nazivom “Planiranjem do realizacije “održala i naša Viša stručna suradnica za pripremu i provedbu EU projekata-otočna koordinatorica Valentina Špaleta, koja je studentima predstavila svoj karijerni put te održala predavanje o značaju strateškog planiranja na svim razinama, od lokalne, regionalne i nacionalne razine te istaknula važnost planiranja u procesu pripreme i provedbe EU projekata.  U svome je predavanju posebno istaknula proces planiranja na primjeru izrade Plana razvoja cresko-lošinjskog područja, koji je u izradi, a koji će isto tako definirati razvojni smjer ovoga područja u ovome desetljeću.

Ovogodišnje izdanje Tjedna karijera se zbog epidemioloških mjera održalo u hibridnom obliku što znači da je gotova sva predavanja bilo moguće pratiti putem interneta.

Više informacija o Tjednu karijera možete pronaći na poveznici: https://www.efri.uniri.hr/hr/tjedan_karijera_efri_08_1211/2382/168

 

Pročitaj više
Županijska skupština PGŽ-a usvojila Plan razvoja županije za razdoblje 2022. – 2027.

U opatijskom Hotelu Royal, na 5. sjednici Županijske skupštine Primorsko-goranske županije, usvojen je strateški dokument Plan razvoja Primorsko-goranske županije za razdoblje 2022. – 2027., koji sadrži opis projekata od strateškog interesa za županiju i pravce djelovanja svih subjekata.

Glavne odrednice Plana su konkurentno gospodarstvo, održivi razvoj, kvaliteta života građana, digitalizacija i „zelene“ tehnologije, kvalitetan razvoj županije i kvalitetan život građana u njoj.

Ravnatelj regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedran Kružić održao je prezentaciju Plana razvoja 2022.-2027., koji definira viziju Županije kao konkurentne, pametne, održive i društveno pravedne regije poželjna za život i rad koja razvitak temelji na konkurentnom gospodarstvu, djecu i mladima, zelenoj tranziciji, obrazovanju, ravnomjernom razvoju i dostizanju europskog standarda.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Europska komisija objavila novi program rada za 2022. godinu

Europska komisija je danas donijela Program rada za 2022., u kojem je zacrtala iduće korake u svojem odvažnom planu za stvaranje zelenije, pravednije, digitalnije i otpornije Europu nakon pandemije bolesti COVID-19. U program su još ugrađena iskustva stečena u nezapamćenoj krizi uslijed pandemije i osobita je pozornost posvećena našem mladom naraštaju zahvaljujući predloženoj Europskoj godini mladih 2022.

Europska komisija će šest zacrtanih ciljeva ostvariti provedbom sljedećih aktivnosti:

1. Europski zeleni plan

Komisija će predložiti regulatorni okvir za certifikaciju uklanjanja ugljika. Poduzet će daljnje korake prema mobilnosti s nultom stopom emisija, primjerice revizijom normi za emisije CO2 za teška vozila, pratit će akcijski plan za nultu stopu onečišćenja kako bi se poboljšala kvaliteta vode i zraka; uvest će nova pravila o održivoj upotrebi pesticida i unaprijedit će kružno gospodarstvo većim pravima na popravak proizvoda umjesto njihove zamjene. Uz već predloženi Socijalni fond za klimatsku politiku, mobilizirat će i sredstva kojima će se udvostručiti vanjsko financiranje za bioraznolikost. Sve će važnije biti i zelene obveznice. One su izraz naše predanosti da održivo financiranje bude među glavnim pokretačima oporavka Unije.

2. Europa spremna za digitalno doba

S obzirom na to da pandemija potiče ubrzanu digitalizaciju svijeta, Komisija će pratiti svoj put u digitalno desetljeće s ciljem da do 2030. ostvari digitalnu transformaciju Unije. Budući da je jedinstveno tržište i dalje ključno za europske inovacije, Komisija će predložiti Instrument jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve kako bi se spriječili budući poremećaji. Radi rješavanja gorućih problema u opskrbi poluvodičima za digitalne sustave donijet ćemo europski akt o čipovima. To će pomoći da se uspostavi najsuvremeniji ekosustav i otvore nova tržišta za revolucionarne europske tehnologije. Predložit će i europski akt o kiberotpornosti kako bismo postavili zajedničke kibersigurnosne standarde i pokrenuli izgradnju globalnog i sigurnog svemirskog komunikacijskog sustava EU-a za širokopojasnu povezivost u cijeloj Uniji i sigurnu neovisnu komunikaciju s državama članicama. Visoko na dnevnom redu bit će i mjere za lakše stjecanje digitalnih vještina u školama i visokom obrazovanju.

3. Gospodarstvo u interesu građana

S obzirom na to da se oporavak ubrzava i da se gospodarska aktivnost vraća na razine prije krize, promislit će se kako se može povećati otpornost socijalnog tržišnog gospodarstva. Komisija će pratiti Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava kao vodič za kvalitetna radna mjesta, pravedne radne uvjete i bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života te će iznijeti prijedlog za poboljšanje zaštite radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu. Kao podršku politikama država članica, Komisija će ojačati socijalne sigurnosne mreže, bitne za ublažavanje gospodarskih šokova, pokretanjem inicijative o primjerenom minimalnom dohotku. Budući da je financijski sektor ključan za gospodarski oporavak, iznijet ćemo i prijedloge o trenutačnim plaćanjima, kako bismo potaknuli njihovu potpunu primjenu u Uniji, te o olakšavanju pristupa kapitalu za poduzeća u Uniji. Komisija će se pobrinuti i da se globalno rješenje za reformu međunarodnog okvira za porez na dobit brzo i usklađeno uvede u cijeloj Uniji čim bude dovršeno.

4. Snažnija Europa u svijetu

Komisija nastavlja jačati jedinstveni EU-ov pristup globalnom vodstvu. Sljedeće će godine utvrditi novu strategiju „globalnog portala” kako bi u cijelom svijetu stvorili partnerstva za povezivost koja će potaknuti trgovinu i ulaganja.  Radi globalne energetske tranzicije i zdravijih oceana predložit ćemo novu strategiju za međunarodni angažman u području energetike i akcijski plan za međunarodno upravljanje oceanima.

5. Promicanje europskog načina života

Komisija je predložila da 2022. bude Europska godina mladih i pokrenut će novu inicijativu ALMA (Aim, Learn, Master, Achieve), koja bi mladim Europljanima u nepovoljnom položaju koji ne rade niti se obrazuju ili osposobljavaju trebala pomoći da steknu radno iskustvo u inozemstvu uz potrebnu socijalnu potporu. Krajnji je cilj integrirati ih u obrazovanje, strukovno osposobljavanje ili kvalitetno zapošljavanje. Komisija će predstaviti i strategiju EU-a za sveučilišta te predložiti načine za dublju i održiviju transnacionalnu suradnju u visokom obrazovanju. U planu je i predstavljanje europske strategije za skrb. Cilj je sveobuhvatno unaprijediti skrb, od skrbi za djecu do dugotrajne skrbi, i pritom uzeti u obzir iskustva iz pandemije. Kako bi ojačala europsku zdravstvenu uniju, Komisija će omogućiti pristup visokokvalitetnim lijekovima po povoljnim cijenama prijedlogom novog okvira za dinamičan farmaceutski sektor EU-a, revidirati propise o lijekovima za djecu i rijetke bolesti te unaprijediti životno važan probir raka i ranu dijagnostiku u okviru Preporuke o probiru raka.

6. Novi poticaj europskoj demokraciji

Konferencija o budućnosti Europe zajedno s europskim građanskim inicijativama nastavit će doprinositi dinamičnosti europske demokracije. Komisija će poduzeti daljnje korake za zaštitu slobode i pluralizma medija. Predložit će europski akt o slobodi medija i nastavit će štititi vladavinu prava, okosnicu uspješnog funkcioniranja Unije. Radi jačanja borbe protiv prekograničnog kriminala, jedan od prioriteta ostat će zajednički pravni okvir za učinkovit prijenos kaznenih postupaka među državama članicama.  U cilju postizanja ravnopravnosti za sve, predložit će se mjere za poboljšanje priznavanja roditeljstva među državama članicama EU-a. Iznijet će se i inicijativa za sprečavanje odljeva mozgova i ublažavanje problema zbog pada broja stanovnika.

 

Izvor: Europska komisija

https://ec.europa.eu/croatia/news/2022_commission_work_programme_making_europe_stronger_together_hr

 

 

 

Pročitaj više
“Dani regionalnoga razvoja i EU fondova- Ključni izazovi novog razdoblja” ovoga puta u Novom Vinodolskom

Nakon konferencije u Opatiji na kojoj su predstavljene nove mogućnosti regionalnoga razvoja i  nove prilike u razdoblju 2021.-2027. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nastavlja s informiranjem zainteresirane javnosti o svim aktualnostima u području EU fondova i regionalnoga razvoja te organizira slijedeću konferenciju na kojoj će biti predstavljeni ključni izazovi novog razdoblja. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije organizira konferenciju „Dani regionalnoga razvoja i EU fondova – Ključni izazovi novog razdoblja“ koja će se održati od 21. do 22. listopada 2021. godine u Novom Vinodolskom.

U okviru ove konferencije razgovarat će se o novim izazovima financiranja projekata, digitalnoj tranziciji kao prilici, industrijskoj tranziciji, zelenoj tranziciji, izazovima korisnika EU projekata u javnoj nabavi, zatvaranju financijske konstrukcije projekata i drugim aktualnim temama. Uz konferenciju u Novom Vinodolskom održat će se i dodjela nagrada za najbolje EU projekte u Republici Hrvatskoj u proteklom razdoblju, a prema izboru koji Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije partnerski organizira u suradnji s Jutarnjim listom i drugim dionicima.

Konferencija „Dani regionalnoga razvoja i EU fondova – Ključni izazovi novog razdoblja“ u Novom Vinodolskom namijenjena je prije svega korisnicima i potencijalnim korisnicima sredstava iz EU fondova koji su Hrvatskoj na raspolaganju u novom financijskom razdoblju 2021.-2027. Cilj konferencije je pripremiti sve sudionike za uspješno korištenje bespovratnih sredstava iz novog financijskog razdoblja 2021.-2027. i drugih izvora financiranja te na taj način osigurati maksimalnu iskoristivost raspoloživih sredstava i daljnji razvoj Republike Hrvatske.

Nacrt programa konferencije DRREUF 2021. - Novi Vinodolski

DRREUF 2021. - Nacrt programa konferencije314.3 KB
Pročitaj više
OTVORENO JE E-SAVJETOVANJE SA ZAINERESIRANOM JAVNOŠĆU O NACRTU PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA OTOKA 2021.- 2027. I AKCIJSKOG PLANA 2021.-2023. ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA

Dana 29. rujna 2021. godine Putem portala e-savjetovanja, otvoreno je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana razvoja otoka za razdoblje od 2021. do 2027. godine i Akcijskog plana za razdoblje od 2021. do 2023. godine.

Nacionalni plan razvoja otoka za razdoblje od 2021. do 2027. godine predstavlja srednjoročni akt strateškog planiranja kojim se definira provedba ciljeva razvoja Republike Hrvatske na području otoka. Nacionalni plan predstavlja osnovu za buduće financiranje ciljanih projekata na otocima, kako iz proračunskih izvora tako i putem sredstava Europske unije u financijskoj perspektivi 2021.-2027. kao i okvir za izradu programa, mjera, aktivnosti i projekata vezanih uz otoke u provedbenim programima tijela državne uprave i drugih javnih tijela.

Rok za sudjelovanje u eSavjetovanju je 29. listopada 2021. godine.

Na eSavjetovanje se možete uključiti putem poveznica: Nacionalni plan – https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=17642 i Akcijski plan – https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=18653.

Pročitaj više
U Opatiji održana dvodnevna hibridna konferencija “Dani regionalnoga razvoja i EU fondova – Nove prilike”

U Opatiji je 30. rujna i 1. listopada 2021. održana dvodnevna hibridna konferencija “Dani regionalnoga razvoja i EU fondova – Nove prilike”.

Konferenciju u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije otvorio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, a sve prisutne uvodno su pozdravili ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak i potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić. Konferenciji su uz ministricu Tramišak i potpredsjednika Vlade Marića nazočili i ministri Darko Horvat, NIna Obuljen Koržinek, Radovan Fuchs, Josip Aladrović, Marija Vučković i Tomislav Ćorić te drugi uvaženi dionici na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Konferencija je organizirana u cilju predstavljanja novih prilika iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. : Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.“ i „Integriranog teritorijalnog programa“, Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.“ i Programa ruralnog razvoja – Nacionalnog strateškog plana ZPP-a. Dvodnevna konferencija služila je kao prilika za razmjenu iskustava, umrežavanje i jačanje suradnje radi učinkovitijeg provođenja projekata u novom financijskom razdoblju, u kojem je Hrvatskoj dostupno oko 25 milijardi eura, koje će koristiti kroz Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. i Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026.

Konferenciju je bilo moguće pratiti i putem internetskih stranica strukturnifondovi.hr te društvenih mreža, a snimke svih radionica i stručnih predavanja dostupne su na poveznici.

 

Pročitaj više