Kako napredne tehnologije utječu na razvoj društva i koliko su regionalno gospodarstvo te regionalni obrazovni sustav spremni za doba „strojeva i ljudi“, ali i poslove budućnosti bile su teme panel rasprave “Pametna regija konkurentnog gospodarstva baziranog na znanju i naprednim tehnologijama“ koju je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije 19. studenoga 2024. organizirala u riječkome start-up inkubatoru RIHUB.
Događaj je okupio mnogobrojne predstavnike javnoga i privatnoga sektora, stručnjake iz sustava obrazovanja, ali i mlade, dok su u panel raspravi sudjelovali prof. dr. sc. Saša Zelenika, prorektor za strateške projekte Sveučilišta u Rijeci, Damir Medved, direktor inovacijskog digitalnog huba – EDIH ADRIA, Velimir Šonje, osnivač i direktor Arhivanalitike i Ekonomskog Laba te Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, koji je ujedno i moderirao samu raspravu.
Ravnatelj Vedran Kružić pozdravio je mnogobrojne sudionike te naglasio važnost poticanja upravo ovakvih rasprava o razvoju konkurentnosti regije i stvaranje novih radnih mjesta u vremenu tehnološke transformacije, a koji se odvija u okviru razvojnog prioriteta Plana razvoja Primorsko-goranske županije 2022.-2027. vezan uz na pametnu regiju konkurentnog gospodarstva baziranog na znanju i naprednim tehnologijama. Ravnatelj Kružić u uvodnome dijelu postavio je ključna pitanja poput mogućnosti korištenja transformacije za stvaranje kvalitetnih poslova i razvoj konkurentnosti regionalnih gospodarskih sektora te sustavnog podizanja vještina i kompetencija ljudskih resursa za poslove budućnosti, s naglaskom na ulogu županija, gradova i općina u značajnoj transformaciji gospodarstva, odnosno načina kako isti mogu doprinijeti i kanalizirati gospodarski rast i razvoj u doba intenzivne zelene I digitalne transformacije.
Prorektor za strateške projekte Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Saša Zelenika naglasio je ulogu znanosti i obrazovnog sektora u stvaranju uspješnog i konkurentnog gospodarstva, unatoč pojedinim administrativnim preprekama za privlačenje visokokvalificiranih stranih radnika koje se donose na nacionalnoj razini. Prorektor Zelenika je upozorio na izrazito nisku razinu sudjelovanja u programima cjeloživotnog učenja u Hrvatskoj, te istaknuo je važnost cjeoloživotnog učenja i razvoja kvalifikacija upravo kako bismo kao pojedinici i kao društvo bili konkuretniji u globalnim okvirima. Prorektor je poručio da za mlade postoje brojne prilike u Hrvatskoj te da i na regionalnoj razini postoje visokotehnološke moderne i svjetski uspješne kompanije, primjerice u informacijskom-komunikacijskom sektoru, koji zapošljavaju više desetaka tisuća ljudi te nude izvrsne mogućnosti za rast i razvoj, kako gospodarstva, tako i osobni rast i razvoj mladih.
Ekonomist Velimir Šonje, osnivač i direktor Arhivanalitike i Ekonomskog Laba, ujedno i autor izvrsnih članaka „Strojevi i ljudi“ pojasnio je stajalište međuodnosa između ljudi i automatizacije poslovnih procesa odnosno umjetne inteligencije te naglasio da je preduvjet uspješnosti regionalnoga gospodarstva sposobnost brzoj prilagodbi trendovima odnosno brzoj primjeni uspješnih rješenja, osobito umješnost prilagodbe javnoga sektora za formuliranje novih javnih politika, smanjenju administracije i pojednostavljivanju procedura. Poslovni sektor će, s druge strane, puno brže i agilnije pronaći i koristiti rješenja novih tehnologija upravo zbog benefita kao što su povećanje ušteda i učinkovitosti. Upravo je ova sinergija ključ uspješnoga regionalnoga inovacijskoga ekosustava, poručio je Šonje.
Direktor inovacijskog digitalnog huba – EDIH ADRIA, Damir Medved, govorio je o načinima primjene umjetne inteligencije u realnom, ali i javnom sektoru, naglasivši da umjetna inteligencija nudi iznimne mogućnosti asistencije, ali uz ključnu ulogu ljudskog faktora koji nadzire, prati i provjerava rad sustava umjetne inteligencije, uz preduvjet kvalitetnog formuliranja problema i razvojnih potreba korisnika takvog sustava, čime se optimizira rezultat izrađen od strane umjetne inteligencije.
Rasprava je zaključena optimističnim porukama o budućnosti razvoja temeljenog na učenju i znanju kao ključu tehnološkog napretka, a umjetna inteligencija može poslužiti kao alat za ubrzanje poslovnih procesa, omogućujući istovremeno povećanje kreativnog promišljanja i kreativnog djelovanja ljudi- ključnim čimbenikom za postizanje (gospodarskog) uspjeha i na regionalnoj, i globalnoj razini.
